U protekloj godini, u BiH je zaplijenjena različita vrsta robe sumnjivog i nedozvoljenog porijekla, čiji je uvoz zabranjen i ograničen, a vrijednost takve robe, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH iznosi 19.214.197. KM.
Ratko Kovačević iz UIO ističe da kada je u pitanju sva oduzeta roba u 2019. godini, najveća zapljena se odnosila na oduzimanje zlatnog i srebrnog nakita, a pored toga, najviše je oduzeto narkotičkih sredstava (skank), duhana i duhanskih prerađevina, raznih tekstilnih proizvoda i obuće, putničkih motornih vozila, razne tehničke robe i dijelova za automobile, mobilnih telefona i njihovih dijelova, razne kozmetike i parfema, različitih kućnih potrepština te robe široke potrošnje.
–Roba se oduzimala zbog nepostojanja dokumentacije o porijeklu iste, što znači da nije na zakonit način bila uvezena u BiH, već je ranije prokrijumčarena i onda se prodavala na crnom tržištu u BiH. Najčešća oduzimanja bila su na pijacama širom BiH, a Arizona je pijaca gdje su se najčešće provodile akcije službenika UIO. Pored toga akcije su provođene na pijacama širom BiH, ali i u zvaničnim prodajnim objektima, raznim skladišnim prostorima, kućama. Naime, na osnovu određenih obavještajnih informacija o mogućnosti nezakonite prodaje robe, službenici UIO su vršili aktivnosti na terenu i oduzimali robu bez dokumentacije i porijekla– ističe Kovačević.
Ekonomski analitičar Adnan Huskić navodi da u BiH uvijek bivaju „uhvaćeni na djelu“ ljudi koji su krajnji u tome, i ona posljednja karika po važnosti u kompletnom kriminalnom lancu, poput uličnih prodavača npr., koji snose najveće posljedice u tome „dok BiH gotovo ništa ne radi po pitanju toga da se u njoj povrati povjerenje građana u pitanje pravde i pravičnosti, a kamoli da se uspostavi vladavina prava“.
–To je sistemski problem svega, a sve ostalo samo proizilazi iz toga. Ovdje je problem često podijeljenih nadležnosti i lijevih nadležnosti, nejasnih oblasti s jedne strane, a interesantno je kako toga nikada nema kada treba pare podijeliti, onda je sve jasno šta kome treba, i koliko ko para dobije. Sa druge strane, kada treba da se radi, onda imate potpunu disfunkcionalnost koja je politički uslovljena. Ona je sa jedne strane stvar snažnog političkog pritiska da se stvari ne rješavaju u pravom smjeru, a sa druge strane, imate izrazito nekompetentne kadrove. Ne možete vi nakon 25 godina vršiti upošljavanje i odabir kadrova samo na osnovu toga kojoj političkoj opciji pripadaju i etničkoj grupi– ističe Huskić i dodaje da možda nekada dođe neka vrsta kompetentnosti na dnevni red, ali „vi nemate prave ljude na pravim mjestima, i BiH zbog toga ne može imati takav luksuz da ima jednu agenciju na državnom nivou kakva je npr. USKOK u Hrvatskoj, koja i može i ima političke mehanizme da se određenim pitanjima bavi“.
Prilikom uvoza robe u BiH plaćaju se uvozne dažbine, a to su carina, PDV i akciza, ako se radi o akciznim proizvodima. Stopa carine iznosi 0, 5, 10 i 15 posto, u zavisnosti od vrste robe koja se uvozi, stopa PDV-a iznosi 17 posto, te se, ukoliko se radi o akciznoj robi, plaćaju još i posebni porezi ili akcize „u ovisnosti o vrsti akciznih proizvoda“, navodi Kovačević.
–UIO poseban naglasak daje na kontrolu akciznih proizvoda poput duvana i duvanskih prerađevina. Činjenica je da postoji značajan dio ovog tržišta u sivoj zoni u BiH. Svaka prodaja ili kupovina cigareta i duvana bez da su obilježeni akciznim markicama koje izdaje UIO, je nezakonita. Ovde posebno šaljemo upozorenje građanima koji kupuju takve proizvode da pored šetnosti ovih proizvoda po zdravlje, dodatno se rizikuje, jer se konzumiraju proizvodi za koje se ne zna ko ih je proizveo, šta je sastavni dio tih proizvoda, nema nikakve kontrole nad proizvodnjom istih, i građani još dodatno rizikuju da ugroze svoje zdravlje konzumirajući ove proizvode- pojašnjava Kovačević.
Huskić ističe da nam prvenstveno treba biti jasno to da se kontrola i nadzor u BiH provode nad ljudima koji nemaju nikakvu političku zaštitu i zaleđe, te da se na tome manifestira i država i funkcionisanje cjelokupnoga sistema.
–Ovdje se čak ni zakoni ne prave za sve građane, jer imate s jedne strane one koji kupuju stanove za „budi zašto“, pa onda završavaju kao državni ministri, a imate one koji nelegalno cijepaju drva, pa završe u zatvoru. S jedne strane, ta sveprisutna politička korupcija, ta zarobljenost države kako sa jedne strane političkih elita u BiH, tako i političkih partija, a to su neke političke partije koje već desetljećima uzurpiraju to javno, i preljevaju u privatne džepove pred našim očima- navodi Huskić i dodaje da „tu su s jedne strane napravili sebi zakonski okvir koji im to omogućava, čak i tamo gdje je nemoguće bilo napraviti zakonski okvir, legalizirati pljačku, tu se zakoni i ne implementiraju izuzev ukoliko takav ne pripada vašoj političkoj opciji“.
Prema njegovim riječima, postoje dva razloga zbog kojih su siva ekonomija i šverc kao takvi sveprisutni u BiH.
-Legalan posao je stvar iznimno skupih nameta, te ćemo se, ukoliko pokušamo biti poduzetnik, otvoriti neku malu knjižaru, prodavnicu kancelarijskog materijala, uvjeriti kako će nam biti kada nam se „svežu kojekakve inspekcije i svaki mjesec dana uplaćuju kazne od 1000 KM, zbog toga što nemate obješeno radno vrijeme na vratima, ili znak o zabrani pušenja, dok sa druge strane, svaki put kada Državna agencija za istrage i zaštitu napravi neku veću akciju, svaki put su uhapšeni ili ljudi koji pripadaju Upravi za indirektno oporezivanje, dakle carinici, pa znate da su bile hapšene čitave carinske postave na određenim carinskim prelazima, i svi na jedan način učestvuju zajedno sa institucijama u tom sistemu uzurpacije i krađe- ističe Huskić.
Službena lica grupa za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja UIO su u izvještajnom periodu nadležnim sudovima podnijeli 387 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, i privremeno oduzeli robu kojom je počinjen prekršaj u procijenjenoj vrijednosti od 13. 827.808,13KM.
Izdato je 417 prekršajnih naloga kojima je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 178.600,00 KM, kaže Kovačević.
–Prioritet u radu grupa za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u 2019. godini IUO bio je usmjeren na otkrivanju i sprečavanju ilegalnog prekograničnog prometa raznih vrsta roba, naročito onih koje se odnose na uvoz roba koji je zabranjen ili je ograničen, kao i onih koje su povezane sa robom kojom se ugrožava zaštita i sigurnost društva i tržišta, zatim, na suzbijanju nelegalnog prometa roba bez porijekla na cijelom području Bosne i Hercegovine, u okviru čega je dat akcenat na suzbijanju nedozvoljenog prometa roba kojima se pričinjavaju veći iznosi štete po budžet, te akciznih proizvoda, a posebno duhana i duhanskih prerađevina– kaže Kovačević i dodaje da su pored navedene vrijednosti privremeno oduzete robe, grupe za sprečavanje krijumčarenja u više navrata učestvovale u pronalaženju robe i ustupanju na dalje postupanje: „robe kojom su počinjene nezakonitosti iz nadležnosti drugih agencija (narkotička sredstva) ili drugih organizacionih jedinica UINO (intelektualna svojina), u vrijednosti od 5.386.388,55 KM, a u okviru toga se posebno izdvajaju zajedničke aktivnosti provedene sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH na CR/GP Gradiška (RC Banja Luka) kojom prilikom je otkriveno 666 kg narkotičkih sredstava droge skank (cca 4.500.000 KM), te na CI Trebinje (RC Mostar), kojom prilikom je otkriveno 100 kg droge kanabis (cca 600.000 KM)“.
BiH kao tranzitna zemlja na južnom kraku „Balkanske rute“
Prema geografskom položaju, BiH se nalazi na južnom kraku “Balkanske rute”, i u tom kontekstu kao tranzitna zemlja, zanimljiva je za nositelje kriminalnih aktivnosti poput krijumčarenja ljudi, narkotika, roba i tome slično.
Od sredine 2017. godine, područje BiH intenzivno koriste migranti koji pokušavaju preko naše zemlje doći u zemlje EU, ali i organizirane kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem ljudi, kaže Franka Vican iz Granične policije BiH.
–Policijski službenici Granične policije BiH, u razdoblju od 01.01.2019. godine do 31.12.2019. godine, otkrili su ukupno 2041 prekršaj (od čega na graničnim prijelazima 1805 prekršaja i 236 prekršaja u graničnom pojasu), na osnovu čega je pred nadležnim sudovima zbog počinjenja prekršaja prijavljeno 2059 osoba– ističe Vican i dodaje da je „u odnosu na ukupan broj prijavljenih osoba (1 956 fizičkih osoba, 80 pravnih osoba i 23 odgovornih osoba u pravnoj osobi), po vrsti prekršaja, najzastupljeniji oni iz područja Zakona o strancima 1018 osoba, Zakona o graničnoj kontroli 368 osoba, Zakona o putnim ispravama 363 osobe, Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prometu 164 osobe, Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga 141 osobe, Zakona o javnom redu i miru 3 osobe, i ostalim zakonima 2 osobe“.
Tokom 2019. godine, Granična policija BiH otkrila je ukupno 396 kaznenih djela, od čega se najveći broj odnosi na krivotvorenje isprava, a potom slijede kaznena djela iz područja zloupotrebe opojnih droga i krijumčarenja migranata, ističe Vican.
–Tokom 2019. godine počinjeno je 161 kazneno djelo iz područja krivotvorenje isprava, 96 kaznenih djela iz područja zloupotrebe opojnih droga, 87 kaznenih djela „krijumčarenje ljudi“ i „organiziranje skupine ili udruženja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenja migranata“, 26 kaznenih djela „krijumčarenje roba“ i „nedozvoljen promet akciznih proizvoda“, navodi Vican te dodaje da je među počinjenim kaznenim djelima „9 kaznenih djela povezanih s oružjem, 5 kaznenih djela „napad na službenu osobu u obavljanju službene dužnosti“ i „sprječavanje službene osobe u obavljanju službene radnje“, 4 kaznena djela iz područja korupcije i 8 ostalih kaznenih djela“.
Rješavanje pitanja u BiH se, kako Huskić navodi, ne rješava ni na onim nivoima na kojima je to moguće.
Prema njegovim riječima, kada kritikujemo bh. vlasti, koje s pravom treba kritikovati vezano za način na koji se odnose prema pitanjima migranata u BiH „ako ništa drugo, onda zbog onog rata kojeg smo mi prošli na njihovom mjestu, ne treba zaboraviti činjenicu da su migranti ovdje isključivo zbog toga što EU nije svoje politike provodila kako treba, te da su migranti evropski problem“, smatra Huskić.
–Nikada nije bio problem usvojiti zakone, ali vi ne možete ni o čemu u BiH govoriti ako ne poštujete ustav kao fundamentalni dokument, a sve ostalo su izvedenice. Kada spominjemo Hrvatsku u svom tom kontekstu bescarinskog i beztarifnog prostora EU koji podrazumijeva slobodno kretanje ljudi, dobara, roba, usluga, kapitala, u jeku ove migrantske krize, rekao bih da je situacija tu malo kompleksnija, i to je propast jedne kompletne unutrašnje evropske politike prema tražiocima azila, a naši političari ne ponavljaju dovoljno nažalost, da su migranti u BiH ušli kroz EU do BiH, koja je država Šengena, i ostali zaglavljeni ponovo na granici države, u ovom konkretnom slučaju sada Hrvatske, koja nije članica Šengena, ali strašno želi da bude– ističe Huskić.
Dodaje da se zbog toga tako i ponaša „očekujući od neke zemlje koja je se uvijek predstavljala nekom Vojnom Krajinom, a sada je Krajina isto tako članica neke EU, da je spala na nejaku Hrvatsku i na Mađarsku, i ona se upravo ponaša onako kako se svi graničari ponašaju, pod navalom nekih ljudi koji nisu dobrodošli, a to je ta neka osionost, agresivnost, rasizam nepatvoreni“, navodi Huskić.
Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i tek kada to postane biće i dio njenog jedinstvenog carinskog prostora. Do tada, BiH ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, čiji dio je trgovinski dio sporazuma, a to znači da u trgovini između BiH i EU nema carina, ako se radi o proizvodima s porijeklom iz EU ili BiH. Robe iz EU koje imaju porijeklo iz neke članice EU, može se uvesti u BiH bez plaćanja carine, a na isti način robe iz BiH porijeklom iz naše zemlje, ukoliko je to dozvoljeno, te postoji za to neophodna dokumentacija, mogu se uvesti u EU bez plaćanja carina.
UIO najavljuje da ima u planu u toku 2021. godine uvesti i NCTS – novi provozni komjerizovani sistem, koji koriste sve članice EU, a to će značiti i carinu bez papira.
(Milica Bonar/Interview.ba)
