U Banjaluci je početkom novembra održan okrugli sto s ciljem diskusije o dokumentu ”Vizija mladih o budućnosti BiH”, u okviru projekta „Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija) koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH), a implementira ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI BiH) u saradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH). ”Isplati se boriti da svakim danom BiH bude bolji dom za život svih nas”, kazao je Dragomir Liščić, član Youth Vision Group-a, koji zajedno sa 28 mladih iz različitih dijelova BiH radi na ovom dokumentu.
MLADI ŽELE VIDJETI PROMJENE: „Kada imate priliku vidjeti ljude mlađe od sebe koji tako jako žele da urade nešto bolje za ovu zemlju i da vide promjene, oni kod vas ožive taj osjećaj da se isplati boriti i raditi, jer ova država, sa svim svojim manama je samo naša“.
INTERVIEW.BA: Obavili ste razgovore sa mladima širom Bosne i Hercegovine. Koje su to probleme kao ključne definisali kada je u pitanju obrazovanje u našoj državi?
LIŠČIĆ: U razgovoru sa mladima koje smo vodili moje kolege i ja, otkrili smo probleme koje smo pokušali da riješimo u našem dokumentu, ali jedan koji se najviše spominjao jeste nedostatak prakse u srednjim školama i na fakultetima. Završetkom srednje škole ili fakulteta mladi odlaze na tržište rada, iako još nisu spremni, jer njihovo teorijsko znanje nije dovoljno za tržište. Uvođenjem prakse kao obavezne, kao što su već uradili pojedini fakulteti, primjer je Ekonomski fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, došli bi do konkretnog rješenja, gdje bi poslije završenog školovanja dobili mlade ljude spremne za rad kako teoretski, tako i praktično. Kao što je jedna djevojka na okruglom stolu rekla: ,,Džabe meni toliko učenje teorije kada to u praksi ne znam da uradim“.
INTERVIEW.BA: Kako dokument Vizija mladih u budućnosti BiH može riješiti probleme koje su mladi ljudi precizirali?
LIŠČIĆ: Na ovom dokumentu pored 28 mladih osoba iz cijele BiH, radili su i eminentni stručnjaci koji su nam pomogli da dokument bude potpun. Ovim dokumentom mi mladi ljudi želimo da se pokrenemo, da konkretne stvari, prijedloge i rješenja iz njega damo parlamentu na razmatranje i na usvajanje i samim tim na poboljšanje stvari koje su od značaja za sve narode u BiH.
INTERVIEW.BA: Koliko je sistem obrazovanja u Bosni i Hercegovini komplikovan? Kako to utječe na donošenje određenih odluka na državnom, ali i nižim nivoima, a koje su od značaja za učenike i studente?
LIŠČIĆ: Sistem obrazovanja u BiH je veoma složen i zbog te složenosti i imamo problem da predložimo neke stvari na državnom nivou. Obrazovanje je dato entitetima i tu nije najveći problem, problem se javlja u Federaciji BiH gdje je ono opet prebačeno na kantone i sada kada želimo uvesti obaveznu praksu u srednjim školama u Republici Srpskoj proces je lakši, jer postoji jedno nadležno ministarstvo dok u Federaciji BiH postoji deset takvih ministarstava i tu dolazi do problema koordinacije. Ipak, iako je ovo složen proces, optimisti smo jer bolje obrazovanje je od koristi svima i zato se nadamo da će naše prijedloge razmotriti sva ministarstva obrazovanja u BiH.
INTERVIEW.BA: Dio dokumenta na kojem ste radili nazvan je ”Država kvalitetnog obrazovanja”. U BiH danas dobijamo obrazovan kadar, ali ti ljudi se nalaze na birou. Kako uskladiti ono što traži tržište sa sistemom obrazovanja?
LIŠČIĆ: Upravo to je ogroman problem. Veliki broj mladih obrazovanih ljudi poslije završetka studija ostaje na birou kako zbog nedostatka radnih mjesta, tako i zbog neusklađenosti tržišta rada sa obrazovnim sistemom. Naš prijedlog jeste platforma na kojoj bi svi mladi prije upisa željenog fakulteta mogli da vide koji fakulteti postoje, koji su traženi te će na ovoj platformi imati uvid u planove za budućnost, o tome koje profesije su tražene. Na taj način ćemo dati bolju sliku da mladi ljudi mogu donijeti odluku. Ali postoje i oni koji će upisati fakultet iako znaju da možda neće tako lako dobiti radno mjesto i mi to razumijemo.
INTERVIEW.BA: Okrugli stolovi s ciljem diskusije o dokumentu Vizija mladih o budućnosti BiH održani su širom BiH, koji je ostavio najveći utisak na Vas? Šta je bila njegova poruka?
LIŠČIĆ: Poslije godinu dana okruglih stolova i zajedničkog rada na dokumentu ”Vizija mladih o budućnosti BiH”, na mene je najveći utisak ostavio okrugli sto održan u Zenici. Jedno je izlagati svoj rad, ali kada imate priliku vidjeti ljude mlađe i od sebe koji tako jako žele da urade nešto bolje za ovu zemlju i da vide promjene, oni kod vas ožive taj osjećaj da se isplati boriti i raditi jer ova država sa svim svojim manama je naša i za nju se isplati boriti da svakim danom bude bolji dom za život svih nas.
Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Bosna i Hercegovina: Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija” koji se provodi uz podršku USAID BiH, a implementira ga Nacionalni demokratski institut BiH (NDI BiH) uz podršku YIHR BiH i Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.
