Godinama se pred očima javnosti odvija trgovina djecom u Brčko distriktu, bez reakcije nadležnih. Geografska lokacija, administrativna specifičnost i blizina međunarodne granice, čine Brčko oazom za ove aktivnosti
31 dijete starosti od nekoliko mjeseci do 12 godina, pronađeno je u jednoj kući u Brčkom početkom prošle seedmice. Javnost je šokirala informacija koja se pojavila u medijima da je navodni vrtić, koji je po prvim informacijama funkcionirao kao paravan za organiziranu trgovinu djecom, radio od 2018. godine, a da nitko od nadležnih ni građana Brčko distrikta nije reagirao ili prijavio slučaj, DW.
– Priča se svodi na to, daj im dječji doplatak i nemoj ga dirati – kaže nam pravnica i aktivistica za ljudska prava iz Brčkog Ana Kotur Erkić, navodeći to kao primjer raspalog sustava, slučajeve kada pravo na dječji doplatak postane uvjetovano slanjem djece u školu.
Potvrda za dijete
– Znači ako šalješ romsko dijete u školu i doneseš potvrdu, dobit ćeš novac. Ali, nitko ne izađe na teren da vidi tuče li taj roditelj to dijete, brine li o tom djetetu, je li ošišano i okupano – kaže Kotur Erkić, podsjećajući da je još 2018. u ovom slučaju podnesena prijava za jedanaestoro djece, ali se sve na tome završilo.
Iako još nema potvrde, neslužbene informacije govore da se radi upravo o romskoj djeci iz BiH, Hrvatske ali i nekih drugih zemalja okruženja, zbog čega su se u cijeli slučaj uključile i međunarodne policijske agencije. U Tužiteljstvu distrikta su rekli da je dvanaestogodišnja djevojčica, zajedno s dvije mlađe djevojčice zatražila pomoć na ulici, nakon čega je policija pronašla kuću u kojoj je zatekla maloljetnu djecu u nehigijenskim uvjetima.
– Djeca nisu identificirana, nemamo pouzdane podatke o djeci, niti tko su im roditelji. Tri osobe za koja je predložen pritvor su iz BiH – kaže Radmilo Ivanović, vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Brčko distrikta.
A za dvije uhićene osobe odmah je određen pritvor, vlasnicu kuće Zahidu Đongo (72) i njenog sina Aliju, za koga mediji navode da je brat sudskog policajca u Brčkom, dok su djeca privremeno smještena u jednom brčanskom hotelu, jer na teritoriji distrikta ne postoji centar za socijalni rad niti slična ustanova tog tipa koja bi mogla pružiti adekvatnu pomoć. U međuvremenu je privedeno osam osoba, a osumnjičeni se terete za kaznena djela „trgovina ljudima”, „trgovina djecom” i „zapuštanje ili zlostavljanje djeteta”.
Uhodan sustav
O bizarnosti cijelog slučaja govori priča privedene, a nakon ispitivanja puštene na slobodu, Hasnije Hasanović, čiji su unuci kako tvrdi među pronađenom djecom. Rekla je da je od šestoro unučadi, s koliko trenutno živi, dvoje dala „na čuvanje” vlasnici kuće, što je za 15 dana platila 300 eura.
– Živim u Brčkom, imam šestoro unučadi sa sobom. Živim normalno tu, imam novac, šalju mi djeca, obitelj. Imam 108 unučadi, desetoro djece – rekla je Hasanović u izjavi medijima, navodeći da ih je i ranije po potrebi ostavljala u ovoj kući.
Nevjerojatno je, kaže Kotur Erkić, da niti jedan centar za socijalni rad u Banja Luci ili Hrvatskoj, odakle su djeca dovedena, nije imao evidenciju o nekoj od tih višečlanih obitelji, a još je veća tragedija ako su te informacije imali, a ništa nisu poduzeli.
Šestoro djece imalo je hrvatske putovnice ali je hrvatska policija priopćila da se ta djeca ne vode kao nestala u Hrvatskoj, što otvara pitanje ili nebrige vlasti ili autentičnosti dokumenata.
– Kriminalističko istraživanje je složeno jer su osumnjičenici dio tzv. mobilnih grupa ljudi koji sele iz države u državu i koji imaju različita državljanstva – komentirao je ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović, uvjeravajući da sve policijske agencije u regiji i šire sada rade zajedno kako bi otkrili detalje.
– I u toj rupi u komunikaciji između entiteta i Brčkog, odnosno između entiteta, Brčkog i Hrvatske, organizirani kriminal je našao prostor – kaže Kotur Erkić, upozoravajući na činjenicu da su većina pronađene djece djevojčice.
Raj za krijumčare
Distrikt Brčko jedinica je lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, koja je formalno pod zajedničkom upravom Republike Srpske i Federacije BiH kao kondominij, ali s vlastitim institucijama. Kao takav ima relativno visok BDP po glavi stanovnika u usporedbi s ostalim dijelovima zemlje, ali se suočava i s problemom siromaštva i marginalizacijom određenih zajednica, poput Roma, kojoj, kako se pretpostavlja, pripada većina pronađene djece u ovom slučaju.
Položaj distrikta čini ga strateškom točkom jer se nalazi u blizini međunarodne granice i na raskrižju puteva koji povezuju zapadni Balkan s Europskom unijom.
– Zato ja osobno smatram da ova djeca nisu bila namijenjena, vrlo je ružno tako reći ali, za tržište našeg regije. Naprotiv, trebala su ući u Hrvatsku, da bi kasnije došla do Zapadne Europe, jer na tom području su djeca mnogo skuplja. Ponavljam još jednom, vrlo ružna kvalifikacije ali to je jednostavno tako – kaže za DW Igor Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i inicijator uvođenja sustava „Pronađi me” u Srbiji.
Prema dosadašnjim informacijama, šestoro djece posjedovalo je hrvatske putovnice, što sugerira na povezanost s mrežom potencijalnog transporta u susjedne zemlje i dalje prema Zapadnoj Europi. Drugo, Brčko ima specifičan status što u nekim slučajevima može dovesti do problema kada je riječ o koordinaciji s entitetima i ostaviti prostor za slabije nadzirana područja upravo zbog fragmentacije vlasti, što može biti iskorišteno za djelovanje kriminalnih grupa.
Sada je ključno pronaći roditelje te djece, upozorava Jurić, iako se do sada nitko nije pojavio, što otvara pitanje njihovog sudioništva u ovom slučaju.
Usvajanje, prosjačenje, seksualna eksploatacija
– I vrlo je važno znati da imamo primjer da su izgleda u svemu ovom sudjelovali i ljudi iz institucija, što govori da je ozbiljan novac u pitanju. Trebamo vidjeti tko su organizatori, iako je teško doći do vrha piramide u organiziranom kriminalu – kaže Jurić.
On upozorava na činjenicu da su ova djeca pronađena slučajno i da se radi samo o vrhu ledenog brijega.
– Pitanje je koliko je djece prošlo kroz tu kuću, koja je ovo grupa po redu, i gdje su sva ta djeca završila. Svako dijete u ovim slučajevima ima svoju „svrhu”. Neka se daju na usvajanje, neka su raspoređena da budu radno eksploatirana, a veliki broj pronađenih djevojčica pokazuje da su trebale biti žrtve seksualne eksploatacije – upozorava Jurić.
Šture informacije dolaze iz nadležnih institucija o eventualnoj široj mreži koja je morala postojati uz suglasnost „ljudi iz vrha”, kako kažu naši sugovornici, kao i da je istraga u tijeku, da tužiteljstva vode postupke. Tako da se u ovoj fazi istrage teško mogu očekivati neke konkretnije informacije. Istodobno, sunovrat društvene stvarnosti u kojoj se u centru nekog grada nalazi objekt sa zlostavljanom djecom uzrasta do 12 godina, pokazuje stravične obrise neljudskosti i trulog sistema u kojem ne postoji niti jedan oblik zaštite, osim onog na papiru. Ili se na kraju radi o sustavnom zataškavanju.
Izjava gradonačelnika Brčkog Siniše Milića da je „zabrinjavajuće koliko je dugo to bilo u susjedstvu, a da nitko nije obratio pažnju“, pokazuje pravo stanje svijesti društva. Stručnjaci tumače da je ta svijest na izrazito niskoj razini.
– To je posljedica niza problema koje mi živimo, da se susrećemo s takvim strašnim stvarima da naša nebriga ide u drugom smjeru, da kažemo da su to pripadnici neke druge etničke zajednice, da nas nije briga za to. Empatije više nemamo, bez obzira radi li se o nečijoj sreći ili bolu – kaže profesorica sociologije iz Tuzle Smiljana Vovna.
Sudski postupci traju godinama
Naši sugovornici se slažu da iza ovog slučaja u Brčkom najvjerojatnije stoji organizirana trgovina djecom, na što ukazuju sve dostupne činjenice do sada – od pronađenih dokumenata, geografskog položaja i blizine međunarodne granice do specifičnog administrativnog statusa unutar BiH, a istraga će pokazati jesu li sudionici u ovom predmetu i neke strukture vlasti.
Za kaznena djela trgovine ljudima u 2023. godini osuđeno je 26 osoba. Međutim, u izvještaju Europske komisije za BiH iz prošle godine navodi se da su sudski postupci uglavnom trajali godinama, ali da je pozitivno što pravosuđe počinje izricati sve strože kazne za ova kaznena djela.
Ipak, poražavajuće je da zemlja nije poduzela nikakve korake u smjeru izrade novog akcijskog plana o zaštiti djece, s obzirom na to da je prethodni istekao 2018. godine. Zbog toga nema službenih podataka o prosjačenju ili nasilju nad djecom.
