Operacija predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Beogradu mogla bi usporiti sudski proces koji se protiv njega vodi u Sarajevu. Ukoliko oporavak potraje duže od mjesec dana, postoji mogućnost da će cijeli postupak morati krenuti ispočetka
Nakon što su u nedjelju iz kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika saopćili da je on hospitalizovan u Beogradu, nastavak suđenja nije održan u ponedjeljak u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu u kojem se Dodiku i Milošu Lukiću sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Na današnjem ročištu bilo je predviđeno saslušanje svjedoka Odbrane, koji, kako je rečeno na prošlom ročištu, nisu mogli pristupiti zbog sastanaka u inostranstvu, piše Detektor.ba.
Akutni bolovi
U međuvremenu, u nedjelju su iz Dodikovog kabineta objavili da je zbog akutnih bolova pregledan i hospitalizovan u Beogradu.
– Prema prvoj dijagnozi, nakon potrebnih priprema slijedi operativni zahvat na jednjaku i želucu predsjednika Dodika – navodi se u saopćenju.
U ponedjeljak je u saopćenju potvrđeno da je operacija prošla uspješno i da je Dodik smješten na intenzivnu njegu.
Iz Suda BiH su za 14 sati zakazali statusnu konferenciju na kojoj će odlučiti o nastavku suđenja u ovome predmetu a na koju su pozvani branioci optuženih, dok svjedoci neće pristupiti.
Detektor vam objašnjava koje su procedure koje slijede i šta ova operacija i oporavak mogu značiti za ovaj predmet.
Šta kada se optuženi razboli u toku suđenja?
Suđenje Dodiku se ne razlikuje mnogo od drugih suđenja na Državnom sudu. Godinama unazad suđenja se ne održavaju zbog nedostupnosti optuženih pravosudnim institucijama u BiH ili njihovog lošeg zdravstvenog stanja, usljed čega ne mogu pratiti suđenja.
U nekim slučajevima po godinu i duže ne održe se ročišta, a neki predmeti zbog bolesti su u fazi mirovanja i po devet godina.
U slučajevima kada optuženi ne mogu pristupiti suđenju zbog zdravstvenog stanja, postoji niz pravnih procedura koje moraju ispuniti kako bi opravdali svoje odsustvo. Sud najčešće zahtijeva da se dostavi medicinska dokumentacija, a nerijetko se i vještači zdravstveno stanje optuženog kako bi se utvrdilo da li je i na koji način sposoban pratiti suđenje.
Advokatice Lejla Čović i Tatjana Savić pojašnjavaju za Detektor ove procedure.
Čović kaže da kada se neko od optuženih razboli, u tom slučaju sud se mora odmah obavijestiti, te mu se što hitnije mora dostaviti medicinska dokumentacija ukoliko je glavni pretres u toku.
– U ovom slučaju, pošto je čovjek hospitaliziran, vjerovatno će otpusnicu dobiti tek kasnije. Obavještava se sud, obavještava se u kojoj bolnici se nalazi, ako je neko na bolničkom liječenju, i da će u dogledno vrijeme, čim bude u posjedu, dostaviti medicinsku dokumentaciju – kaže.
Čović dodaje da sud, ukoliko sumnja u to, može izvršiti provjere i vlastitim putem, odnosno zatražiti informaciju od zdravstvene ustanove za koju je obaviješten da se u njoj nalazi optuženi.
U situaciji da zdravstveno stanje bude izuzetno loše, kaže ona, sud može naložiti vještačenje zdravstvenog stanja optuženog radi mogućeg razdvajanja postupka ako se radi o predmetu sa više optuženih, kako njima ne bi bilo narušeno pravo na efikasno i ekonomično suđenje.
– Sve dok postoji mišljenje vještaka medicinske struke da optuženi nije sposoban pratiti suđenje, suđenje se ne može održati – kaže Čović.
Advokatica Savić kaže da u Dodikovom slučaju postoji mogućnost razdvajanja postupka.
– S obzirom na to da ovdje imamo dvojicu optuženih, može se desiti čak i da Sud odluči da postupak razdvoji ako procijeni da neko duže vrijeme jedan od optuženih nije u mogućnosti da učestvuje u postupku. Ima mogućnost čak i da razdvoji i da postupak okonča u odnosu na drugog optuženog – pojašnjava advokatica Savić.
Dodaje da “zakon nije decidan i da su to diskrecione ocjene postupajućeg sudije”.
Osim predmeta za ratne zločine, pred Državnim sudom su zbog zdravstvenog stanja optuženih bili u zastoju i drugi predmeti.
Savić navodi kako je suđenje u predmetu “Bobar banka” bilo dugo jer je vršena procjena da li prvooptuženi može učestvovati u postupku. Prvo je bilo utvrđeno da ne može, što je, kako pojašnjava, trajalo duži period, nakon čega je Sud odlučio da razdvoji postupak, da bi u međuvremenu vještačenjem utvrđeno da se dovoljno oporavio da može da učestvuje, a postupak je ponovno spojen.
– Zaista ima brojnih predmeta koji su u zastoju zbog zdravstvenog stanja optuženih, ali imajući u vidu da je javna ličnost u pitanju, mislim da će svima biti jasno kad bude sposoban da obavlja svoje javne funkcije da će tad biti sposoban i da učestvuje u sudskom postupku – kaže advokatica Savić.
Slučaj “Zulfikar”
Jedan od predmeta koji je možda i najduže bio u zastoju zbog zdravstvenog stanja optuženog jeste predmet protiv Zulfikara Ališpage, bivšeg komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” Armije Bosne i Hercegovine kojeg Tužilaštvo tereti da je propustio preduzeti mjere na kažnjavanju potčinjenih zbog ubistava 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane počinjenih u napadu na Trusinu 16. aprila 1993. godine.
Postupak protiv Ališpage je, zbog njegovog zdravstvenog stanja, 2014. razdvojen u odnosu na ostale u predmetu, koji je pravosnažno okončan 2017. godine.
Prije dva mjeseca Vijeće Suda BiH naložilo je dodatno medicinsko vještačenje Ališpage, nakon što je Odbrana uložila novu medicinsku dokumentaciju. Odbrana je tada najavila podnošenje zahtjeva za odlazak Ališpage na liječenje u Tursku u periodu od dva mjeseca, o čemu je Sud trebao naknadno odlučiti.
Može li bolest ugroziti dosadašnji tok suđenja?
Suđenja u krivičnim predmetima u BiH moguća su samo uz prisustvo optuženih i ne postoji mogućnost da se Dodiku suđenje nastavi u odsustvu. Ali postoji mogućnost da se suđenje vrati na svoj početak i izgube mjeseci koji su do sada potrošeni na iznošenje dokaza i saslušavanje svjedoka.
Budući da je još uvijek neizvjesno kada će Dodik moći prisustvovati suđenju, postoji mogućnost protoka 30 ili više dana od posljednjeg ročišta, nakon čega bi suđenje trebalo krenuti iznova.
Savić pojašnjava da je, prema zakonu, potrebna saglasnost stranaka u postupku da se dokazi ne moraju ponovo izvoditi, nego se mogu koristiti ranije izvedeni dokazi.
– Postavlja se pitanje šta kad stranke u postupku ne daju takvu saglasnost. Po mom mišljenju, praksa Suda BiH je malo odstupila od onoga što zakon kaže, pa su oni čak i nastavljali postupak bez ponovnog izvođenja dokaza i u situacijama kada se strane protive– pojašnjava ona.
Suđenje Dodiku počelo je u februaru ove godine, nakon što je prije toga bilo odgađano, a sam predmet u odnosu na optužene je bio razdvajan i ponovo spajan, što ostavlja mogućnost da se to ponovo desi.
Dodik je s Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, optužen da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
