Haris je podržala borbu protiv korucije, a Trump jaču ekonomsku suradnju
Potpredsjednica SAD i demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris izjavila je da će, ukoliko bude izabrana za predsjednicu, podržati zemlje Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije i nastavku euroatlantskih integracija, dok je bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Trump obećao ekonomsku saradnju i jačanje sigurnosti u tom regionu.
Predstavnici izbornih štabova Harris i Trumpa u pisanom odgovoru makedonskom servisu Glasa Amerike objasnili su stavove predsjedničkih kandidata uoči izbora u SAD koji se održavaju danas.
Borba protiv korupcije
– Haris je dosljedno zagovarala unapređenje demokratije, vladavine prava i borbu protiv korupcije. Borba protiv korupcije je suštinski interes američke nacionalne bezbednosti, što je jedan od razloga zbog čega je Harris u potpunosti posvećena unapređenju euroatlantskih aspiracija zemalja Zapadnog Balkana. NATO i EU počivaju na zajedničkim demokratskim vrijednostima, uključujući jake, nezavisne i odgovorne institucije – naveo je portparol izbornog štaba Kamale Harris u kratkom odgovoru na pitanje o budućoj politici demokrata prema Zapadnom Balkanu.
Američki predsednik Joe Biden je 2021. godine potpisao izvršnu naredbu kojom je predviđena blokada imovine i sprečavanje ulaska u SAD određenim osobama koje doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana, za radnje koje, između ostalog, uključuju korupciju.
Iz Trumpovog izbornog štaba su Glasu Amerike poslali nešto duži odgovor na pitanje o politici prema Zapadnom Balkanu.
Duži odgovor
Hristos Marafacos, potpredsednik Nacionalnog komiteta za različitost u Trumpovom izbornom štabu navodi da će, ako republikanski kandidat ponovo bude izabran, njegova politika “naglašavati pragmatična partnerstva usmjerena na stabilnost, ekonomske mogućnosti i borbu protiv korupcije”.
– Trump razumije da pravi mir dolazi od jakih, samodovoljnih država. Njegova administracija bi se fokusirala na jačanje ekonomske snage i sigurnosti balkanskih zemalja, omogućavajući im da se odupru korupciji i spoljnom pritisku. To znači podršku strateškim ekonomskim trgovinskim sporazumima i antikorupcijskim mjerama ne samo riječima, već kroz djelotvorna partnerstva, dijeljenje resursa i obuku koja jača lokalne institucije – naveo je Marafacos.
Kritika Bidenovog pristupa
On tvrdi da je spoljna politika Bidenove administracije na Balkanu “obilježena neradom, praznim obećanjima i nedostatkom posvećenosti istinskom razumijevanju jedinstvenih izazova regiona”.
Marafacos je rekao da se, umesto provođenja značajnih ekonomskih inicijativa i inicijativa za razvoj u zemljama Zapadnog Balkana, Bidenova administracija opredijelila za pasivan pristup.
Tokom prvog Trumpovog mandata, predstavnici Beograda i Prištine potpisali su Washingtonski sporazum u septembru 2020. godine.
Najvažniji izbori
Inače, Sjedinjene Američke Države danas biraju novog predsjednika/predsjednicu.
Građani 47. lidera države biraju između aktuelne potpredsjednice Kamale Harris (Demokratska stranka) i bivšeg predsjednika (2016. – 2020.) Donalda Trumpa (Republikanska stranka).
Ovi izbori nisu samo najvažniji za SAD već i za cijeli svijet, koji danas, čini se više nego ikad, balansira na liniji nesigurnosti i straha. Ruska agresija na Ukrajinu, genocid nad Palestincima u Gazi najbitnije su odrednice aktualnih političkih dešavanja, a analitičari smatraju da bi izbor novog američkog predsjednika_ce barem u teoriji mogao odrediti buduća dešavanja.
Šta pokazuju ankete
Kad je riječ o pobjedniku/ci, ankete pokazuju da izbori nikad nisu bili neizvjesniji, a kandidati različitiji.
Na strani demokrata je Kamala Hariss, koja je u posljednjem momentu izabrana za kandidatkinju nakon što se aktualni američki predsjednik Joe Biden odlučio povući iz utrke za još jedan mandat.
Republikanski kandidat je jedan od najkontroverznijih političara u svijetu, milijarder i biznismen Trump, koji se natječe za novi mandat.
Inače, glasanje je u nekim dijelovima Amerike počelo već jučer, te je glasalo skoro 80 miliona birača, a većina će to svoje pravo iskoristiti danas, odnosno večeras po našem vremenu.
Odlučujući glasovi uglavnom dolaze iz tzv. swing država, odnosno onih koje iz izbora u izbore mijenjaju opredjeljenost. Trenutno se kao “swing states” smatraju Pennsylvanija, Georgija, Arizona, Nevada, Michigan, Wisconsin i Sjeverna Karolina.
