Novinar Matteo Travisan u Zenici, Tuzli, Banovićima uvjerio se u stravične posljedice koje uzrokuju čeličana, rudnici, deponije pepela
– Ovdje u Zenici smo svi bolesni, samo neki još ne znaju da su bolesni – bile su riječi aktiviste kojeg sam sreo na svom prvom putovanju u Bosnu 2019. godine.
Dvije godine kasnije preminuo je od raka pluća. Tada je , i uglavnom zašto – započeo ovaj projekat.
Zenica, grad od oko 100.000 stanovnika 70-ak kilometara sjeverno od Sarajeva, jedan je od najzagađenijih gradova u Bosni. Glavni izvor zagađenja, prema Eko Forumu, lokalnoj ekološkoj organizaciji, je ogromna čeličana u vlasništvu AcelorMittala. Fabrika, koja je velika skoro kao i sam grad, proizvodi energiju sagorevanjem uglja, piše Matteo Travisan za Politico.eu.
Stravične posljedice eksploatacije uglja
Ovaj aktivist objavio je tekst, garniran sa nizom fotografija, o posljedicama eksploatacije uglja širom Bosne i Hercegovine.
Situacija izaziva zabrinutost stanovnika grada i okoline za svoje zdravlje i budućnost.
Alma, koja živi u Tetovu, selu nedaleko od industrijskog centra Zenice, kaže da se u to područje doselila nakon što se udala, prije više od četiri decenije.
– U to vrijeme u fabrici je radilo mnogo ljudi, a danas je situacija užasna. U krugu od 300 metara od moje kuće, svi imaju rak.
I njoj je 2021. dijagnosticiran rak želuca.
U Zenici je “na straži” Samir Lemeš, univerzitetski profesor i predsjednik lokalne ekološke organizacije Eko Forum.

Eko Forum je pokrenuo sudski postupak protiv ArcelorMittala, vlasnika fabrike, optužujući ga da ne poštuje ekološke standarde u BiH.
Zagađeni zrak, stare industrije, otvoreni rudnici
Ovo nije priča samo o Zenici, pa čak ni o Bosni, već i šire o centralnom Balkanu, gdje se nebrojeni gradovi i mjesta suočavaju sa jako zagađenim zrakom uzrokovanim zastarjelim industrijama uglja i elektranama, otvorenim rudnicima lignita i deponijama pepela.

Prema izvještaju Human Rights Watcha , Bosna je na petom mjestu po broju smrtnih slučajeva od zagađenja zraka u svijetu. Koncentracije zagađujućih materija u regionu – u kojem se nalazi sedam od 10 najzagađujućih termoelektrana na ugalj u Evropi – su pet puta veće od granica koje je postavila EU, utvrdio je Program UN za životnu sredinu .
Strava u Bukinju kod Tuzle
U godinama kada sam istraživao industrijske gradove Zenicu, Tuzlu, Banoviće i druga mjesta opterećena zagađenjem, Travisan piše da je otkrio izvanrednu zemlju, spaljenu ratom, ali se odlučno nadajući da će članstvo u EU poboljšati toksični okoliš i uvesti svijetlija budućnost.
Preživjeli Izet Barčić, iz sela Bukinje kod Tuzle. Živi sa suprugom nekoliko stotina metara od termoelektrane.
– Operirali su četiri puta i izvadili mi pluća. Ovo nas nas sve ubija i nadam se da ću jednog dana moći napustiti ovo mjesto – kaže.
Otpad iz državne termoelektrane u Tuzli baca se u rezervoar Jezero Dva. Ne postoje službene studije o korelaciji između aktivnosti biljke i javnog zdravlja. Studija koju je sponzorirao Centar za ekologiju i energiju, nevladina organizacija, otkrila je statistički značajnu povezanost između negativnih utjecaja na zdravlje i dugotrajne izloženosti teškim metalima raspršenim u blizini postrojenja i deponija.
Kemal Kudozović u svom domu u selu Bukinje, udaljenom svega nekoliko stotina metara od termoelektrane u Tuzli pati od respiratornih problema, a supruga mu je nedavno umrla od raka.

– Ne sumnjam da je, ako sam bolestan, a moja žena mrtva, kriva samo termoelektrana – kaže.