Analize pokazuju da pravosudni sistem BiH nije nezavisan, da rijetko procesuira slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala, te da je skoro potpuno izgubio povjerenje građana
Zbog prisluškivanja sudija sudi se susprendovanom predsjedniku Suda BiH. Glavna državna tužiteljica smijenjena je smijenjena zbog manipulacije sudskim predmetima. Zamjenik šefa državne policije u bjegstvu pred zakonom.
Istovremeno, relevantne analize i izvještaji pokazuju da pravosudni sistem BiH nije nezavisan, da rijetko procesuira slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala, te da je skoro potpuno izgubio povjerenje građana, piše RSE.
Poništen konkurs za tužioce i sudije
U takvoj atmosferi je prošle sedmice dočekana vijest da je poništen konkurs za imenovanje tužilaca i sudija u posebne odjele Tužilaštva i Vrhovnog suda Federacije BiH, specijalizirane za predmete visoke korupcije i krupnog kriminala.
Konkurs je poništilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), nezavisno tijelo nadležno da imenuje, razrješava i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u BiH.
Uspostava ovih posebnih odjela pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH je predviđena Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH, usvojenim još 2014. godine.
– Kao građanin, očekujem velike rezultate od ovog novog pravosudnog tijela, kada i ako ono počne sa radom – kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rusmir Karkin, sarajevski advokat sa više od trideset godina profesionalnog iskustva.
Međutim, dodaje on, dugogodišnje advokatsko iskustvo mu nalaže da bude vrlo skeptičan da će se bilo šta radikalno promjeniti i popraviti u pravosuđu BiH.
– Tek će nam prva optužnica tog tužilaštva reći u kojem će pravcu sve ići. Dakle, kada vidimo ko je uhapšen, za koje djelo i koliko je novca u pitanju – kaže on.
Po uzoru na Hrvatsku
U ljeto 2014. godine, nakon vala nasilnih građanskih protesta širom zemlje, vlasti su najavile osnivanje “federalnog USKOK-a”, po uzoru na Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) u Hrvatskoj.
Hrvatski USKOK je u zemljama regije stekao ugled beskrupuloznog borca protiv korupcije tokom suđenja Ivi Sanaderu, koji je uhapšen 2010. godine. Bivši premijer Hrvatske je kasnije osuđen na 18 godina i osam mjeseci zatvora, za zlouptrebu položaja i organizovani kriminal.
Prvi konkurs za imenovanje tužilaca i sudija u posebne odjele “federalnog USKOK-a” je bio raspisan 2015. godine. On, međutim, nije proveden do kraja jer nije bilo rješeno pitanje finansiranja i smještaja ovih odjela, pokazuju podaci VSTV-a.
Deset godina je trebalo vlastima Federacije BiH da obezbjede finansiranje i prostorije za smještaj novih odjela. Kada je to riješeno u septembru ove godine, ponovo je zapelo sa izborom tužioca i sudija, pa ova institucija još uvijek nije počela sa radom.
Naime, prošle sedmice je Visoko sudsko i Tužilačko Vijeće (VSTV) BiH saopštilo da neće imenovati sudije i tužioce u posebne odjele, te da je poništen konkurs za ove pozicije, koji je raspisan krajem prošle godine.
RSE je zatražila obrazloženje od VSTV-a, ali ono do zaključenja teksta nije stiglo.
Četiri paralelna pravosudna sistema BiH
Osnivanje posebnih odjela je neophodna kako bismo unaprijedili borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kaže Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
To je ujedno i naša obaveza prema međunarodnim konvencijama koje smo usvojili kao država, dodaje Mujanović, koji je aktivno sudjelovao u kreiranju zakona o ‘federalnom USKOK-u’.
On objašnjava da u Bosni i Hercegovini djeluju četiri paralelna pravosudna sistema, jedan na državnom nivou, dva u entitetima Federacije BiH i Republika Srpska, te jedan na nivou administrativne jedinice Distrikt Brčko.
U tri sistema se već desila ova specijalizacija, pa postoje posebni odjeli za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i u Tužilaštvu BiH, i u Republičkom tužilaštvu entiteta Republika Srpska, kao i u Tužilaštvu Distrikta Brčko.
Iako su rezultati rada ovih odjela i bh. pravosuđa u cjelini vrlo skromni, postoje u javnosti velika očekivanja da će posebni odjel u o Federaciji BiH unaprijediti borbu protiv korupcije u ovom entitetu, kaže profesor Mujanović.
– Ali iz današnje perspektive, nakon deset godina demonstrirane nespremnosti vlasti Federacije BiH da obezbjede uslove za rad ovih posebnih odjela, desetogodišnje nespremnosti da se izaberu najbolji tužici i sudije u te odjele, cijela priča o osnivanju ‘federalnog USKOK-a’ djeluje jako pesimistično – kaže on.
Objašnjava da jedinu nadu daje međunarodna zajednica, naročito Sjedinjene Američke Države (SAD), koje otvoreno lobiraju da se ovaj zakon implementira u praksi.
– Ja vjerujem da će sada svi oni, koji bi se eventualno suprotstavili uspostavi ovih odjela izložili nekom riziku od sankcija, pa i neke izolacije. Tako da ovom trenutku je to možda jedna svijetla tačka i nada da bi se taj zakon u skorije vrijeme mogao početi i primjenjivati u praksi – kaže profesor Mujanović.
Reforma bh. pravosuđa ‘čisti promašaj’
Josip Muselimović je poznati mostarski advokat sa višedecenijskim iskustvom i oštar kritičar pravosudnog sistema BiH.
– Smatram da je reforma pravosudnog sistema, koja u BiH traje još od 2003. godine, čisti promašaj, i da nije dala očekivane rezultate – kaže on.
Dodaje da ne vjeruje ni da će osnivanje takozvanog “federalnog USKOK-a” dati neke rezultate, jer su sistemski problemi pravosuđa vezani za nedostatak kvalitetnih kadrova i pitanja integriteta.
– Dugo govorim i dugo upozoravam da nas masovna produkcija nekvalitetnih kadrova sa mnogobrojnih javnih i privatnih fakulteta ne vodi tamo gdje bi trebalo – kaže on.
Muselimović kaže da, na skali od jedan do pet, bh. pravosuđe danas jedva zaslužuje ocjenu dva minus, s obzirom na rezultate svog rada i mnogobrojne afere u koje su upleteni najviši pravosudni zvaničnici.
Loše ocjene rada pravosuđa u BiH
Porazne ocjene je bh. pravosuđu dala i Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u Izvještaju o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu.
Izvještaj je objavljen u martu ove godine, nakon trogodišnjeg praćenja suđenja u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala u BiH i zemljama regije.
U izvještaju se navodi da je bh. pravosuđe ne samo neefikasno i sa nedovoljnim ljudskim kapacitetima, nego da mu nedostaju i integritet i nezavisnost.
Iako su posljednjih godina u blagom porastu, broj suđenja u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala je i dalje nizak, stoji u izvještaju.
Navedeno je i da suđenja traju neopravdano dugo, jer se u prosjeku održava samo jedno ročište mjesečno.
Od 2021. do 2023. godine je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) u BiH zabilježio donošenje samo 22 presude u predmetima visoke korupcije i krupnog organizovanog kriminala, stoji u izvještaju OSCE-a.
Tek osam optuženih je kažnjeno zatvorskom kaznom dužom od godinu dana, navodi se u dokumentu.
(RSE)
