Odluka o povećanju minimalne plate u FBiH predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, ali istovremeno otvara pitanja o održivosti za poslodavce i potrebi za dodatnim ekonomskim reformama
Privrednici iz Federacije najavili su da će se okupiti u srijedu (22. januara) u Sarajevu kako bi izrazili svoj protest zbog odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da poveća minimalnu plaću za 2025. godinu na sa 619 KM na 1.000 KM.
Oni su putem viber grupe, u kojoj je više od 8.000 članova od donošenja odluke raspravljali, o kako kažu, štetnim posljedicama na privredni i ekonomski rast, koje će dugoročno donijeti odluka o povećanju minimalca.
Smatraju kako je riječ o direktnom udaru na ekonomiju Federacije BiH, ali i pogodovanju Republici Srpskoj.
“Budi dio promjena”
“Budi dio promjena” jedan je od slogana protesta, koji će simbolično biti održani pet do 12 ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu.
Među zahtjevima privrednika istaknuti su: povećanje plaća i više od 1.000, uz pravedan porezni sistem, manje doprinose, prestanak nepoštenog opterećivanja poslodavca.
Jedan od administratora viber grupe privrednika Jasmin Begić je rekao da je “Vlada FBiH odluku o povećanju minimalne plate donijela radi sebe, a ne zbog radnika”.
Podsjećamo, poslodavci su odmah nakon što je Vlada FBiH donijela odluku o minimalcu burno reagirali.
– Poslodavci nikada nisu bili protiv minimalne plate od hiljadu maraka. Problem su doprinosi. Naprimjer, radnik mjesečno zaradi 1.700 KM. Kada podigne platu, onog trena država mu automatski uzme 700 KM i dobiva na ruke 1.000 KM. Ode kupovati potrepštine za kuću i na tu hiljadu država mu uzima dodatnih 17 posto – navodi Begić.
Iz Vlade je, s druge strane, stizao odgovor da svoju odluku neće mijenjati. No, ipak je prošle sedmice nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH dogovoreno da će se (pro)naći mehanizmi da se skinu dodatna opterećenja na poslodavce. Istaknuto je da će uskoro biti objavljen set mjera koji bi trebao doprinijeti da se pronađu olakšice za sve strane.
Protiv povećanja minimalne plate bila je i većina ekonomskih stručnjaka, koji su isticali da je odluka o povećanju minimalne plaće donesena bez fiskalnih reformi, koje su trebale prethoditi povećanju. Delegat doma naroda FBiH Aljoša Čampara u međuvremenu je u hitnu parlamentarnu proceduru uputio izmjene Zakona o doprinosima koje sadržavaju smanjenje doprinosa. Upravo su ti doprinosi bili najveći problem poslodavcima i to su i zamjerali Vladi FBiH navodeći da se oni moraju smanjiti.
Tako je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH rekao da su doprinosi u FBiH visoki, te da na platu od 1.000 KM iznose dodatnih 744 KM.
Nakon objave o povećanju minimalne plate, Vlada FBiH je najavila subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i male firme, što bi trebalo olakšati prilagođavanje na novo povećanje minimalne plate.
Sada poslodavci, ali i radnici čekaju na objavu plana Ekonomsko-socijalnog vijeća o setu mjera koje bi trebale donijeti određeno rasterećenje.
Plan postoji
– Plan postoji – rekao je federalni premijer Nermin Nikšić.
Detalji o olakšavajućim okolnostima za privredni sektor Federacije trebali bi biti poznati na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Za plaće veće od minimalne, poslodavci bi trebali biti oslobođeni dodatnih doprinosa, prenosi FTV.
Prvi korak fiskalne reforme, Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, mogao bi biti u primjeni početkom jula, najavljuje predsjednik Vlade FBiH.
– Imamo vrlo jasan plan o kojem danas ne bih govorio, prije nego što ga izložim poslodavcima, a gdje govorimo o tome šta bi uradili 1. jula, šta ćemo uraditi sa novom godinom i sa početkom 2026. godine, kako ćemo ući u ovaj proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede – dodao je federalno premijer.
Kaže da se “Vlada opredijelila novom uredbom da omogući svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao plaću iznad 1.000 maraka, 100,200, 300 KM veću da to oslobodi dodatnih doprinosa”.
Odluka o povećanju minimalne plate u FBiH predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, ali istovremeno otvara pitanja o održivosti za poslodavce i potrebi za dodatnim ekonomskim reformama kako bi se osigurala stabilnost tržišta rada i ekonomije u cjelini.
