Iz Ambasade SAD-u Dodiku kontinuirano postavljaju pitanje: „Gdje su pare?“. Pri tom građane upozoravaju i podsjećaju da je godinama vlast RS na čelu s Dodikom javni novac kroz krajnje netransparentne transakcije preusmjeravala u kompanije koje su u (su)vlasništvu porodice Dodik i uskog kruga ljudi bliskih njemu. Pitanje gdje je javni novac, kako se trošio i ko je na račun njega profitirao, postavlja i ono malo slobodnih medija te ovo što se u RS može zvati opozicijom
Piše: Gordana KATANA
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nakon povratka iz Ruske Federacije izjavio je da je ruska vlada dala saglasnost da se Republici Srpskoj odbori kredit u iznosu između 500 i 700 miliona eura.
Željka Cvijanović najavila je i da će Republika Srpska uz garanciju državne naftne kompanije Žarubežnjeft, a kroz kompenzaciju duga koje ruski naftaši imaju prema entitetskoj Vladi, dobiti od ruske banke i kredit od 65 miliona eura za podršku budžetu.
Ako ste pomislili da ste nešto propustili ovih dana – niste, ova vijest stara je deset godina; Dodik i Cvijanović (tadašnja entitetska premijerka) ovo su novinarima saopštili 19. septembra 2014. godine, u jeku kampanje za opšte izbore.
Od ino kredita – ni jedan euro
No, unatoč još nekoliko susreta Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, sve ljubavi i bezrezervne podrške politike vlasti RS prema „majčici Rusiji“, nikada ni jedan euro kredita ovaj bh. entitet dobio od Ruske Federacije.
Deceniju kasnije, u osvit još jednih lokalnih izbora, RS se suočava sa iznimno ozbiljnom finansijskom krizom. Tolikom da Milorad Dodik s pozicije entitetskog predsjednika saopštava da će julske penzije biti isplaćene i da to provladini mediji plasiraju kao vijest dana.
Naime, kako bi osigurala budžetsku stabilnost i vraćanje dugova po ranije preuzetim obavezama, u budžetu za ovu godinu Vlada RS planirala je kreditna zaduženja na inostranom i domaćem tržištu kapitala u iznosu od 951,7 miliona maraka – iz domaćih izvora emitovanjem obveznica i trezorskih zapisa 141,7 milion, dok se 810 miliona trebalo osigurati iz međunarodnih izvora.
Do kraja trećeg kvartala ostalo je oko mjesec i po, domaćim bankama plasirane su hartije od vrijednosti u iznosu od 90 miliona KM, po krajnje visokim kamatama, a od najavljenih ino kredita Vlada, međutim, nije osigurala ni jedan euro.
Socijalni mir stoga se osigurava pod krajnje otežanim okolnostima, rast prihoda od indirektnih i direktnih poreza za sada omogućava redovnost isplata penzija i plata budžetskim korisnicima, ali „rupe“ u budžetu sve teže je prikriti.
Vlada ne izmiruje obaveze na osnovu subvencija, a prosvjetnim radnicima prema tvrdnjama Sindikata obrazovanja RS, nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, te naknade po osnovu prevoza. I dio zdravstvenih radnika ponovo nema redovno zdravstveno osiguranje, pa se ponavlja situacija da oni koji liječe građane sebi ne mogu osigurati pristup liječenju.
Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele zvaničnicima RS zbog antidržavne politike i opstrukcija Dejtonskog sporazuma, a potom i članovima Dodikove obitelji te kompanijama čije se vlasničke strukture dovode u vezu sa Dodikovim sinom Igorom, stigle su na naplatu svom silinom.
Teško održavanje likvidnosti
To je otvoreno priznala i ministrica finansija RS Zora Vidović.
– Sve to pravi probleme, ali mi se trudimo, i radimo. Imamo mi i nekih drugih izvora, nisu to samo evropske berze – izjavila je nedavno Vidović.
Samo što nije pojasnila koji su to „drugi izvori“ iz kojih Vlada namjerava pribaviti novac. „Turneje“ Dodika po Rusiji, odlasci u Kinu članova Vlade RS, za sada nisu rezultirali nikakvim konkretnim ugovorima, bliske i prijateljske veze s Mađarskom također, kao što i svojevremena posjeta Željke Cvijanović, kao članice Predsjedništva BiH arapskim emiratima nije osigurala dogovor o kreditiranju RS.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je u ovom trenutku teško dati odgovor na pitanje kolika je finasijska dubioza RS-a.
– Ono što se zna jeste da je dinamika ino zaduženja koja je bila planirana za ovu godinu po Zakonu o dugu i garanciji nije realizovana, odnosno da Vlada nije obezbjedila novac iz stranih izvora kako bi mogla vratiti novac iz ranijih kreditnih zaduženja koja dospjevaju. Zato je i teško održati likvidnost – ističe Pavlović.
Podsjeća da se i dalje nastoji da se obveznice RS plasiraju na nekoj od berzi kako je to svojevremeno urađeno na Bečkoj i Londonskoj, ali da je situacija komplikovana jer planirani novac nije došao – a bez njega će biti teško ili nemoguće održati likvidnost, odnosno osigurati plaćanja koja su dospjela za javna preduzeća, i ministarstva.
Pavlović smatra da će izmirenje obaveza ići dinamikom kojom novac bude prikupljan, odnosno da će se vršiti samo urgentne isplate.
– Pritisak koji vrši američka administracija prisutan je na raznim nivoima i raznim sektorima i priznanje da banke neće da kupuju obveznice RS dodatno komplikuju situaciju – dodaje on.
Zvaničnici RS i njima odane „patriote“ za ekonomsku krizu i nedostatak svježeg novca direktno optužuju SAD, Veliku Britaniju i pojedine krugove unutar EU, uz tvrdnju da se protiv ovog bh entiteta vodi hibridni rat.
Ministar za naučno- tehnološki razvoj Željko Budimir ustvrdio je da su na sceni „svi oblici pritiska, od diplomatskih, preko ekonomskih, do medijskih, kako bi se RS natjerala na poslušnost“.
Gdje je završio javni novac?
Bivši ministar policije RS Darko Matijašević, koji vodi pokret Odbrana Srpske, građane je pozvao na strpljenje te dodao da „ipak RS ima snage da se odupre takvoj vrsti pritisaka i to putem svojih institucija“. Kako će se institucije RS oduprijeti, Matijašević, a što je karakteristično za svaki populistički narativ, ne objašnjava.
U međuvremenu iz Ambasade SAD u BiH kontinuirano Dodiku postavljaju pitanje: „Gdje su pare?“. Pri tom građane upozoravaju i podsjećaju da je godinama vlast RS na čelu s Dodikom javni novac kroz krajnje netransparentne transakcije preusmjeravala u kompanije koje su u (su)vlasništvu porodice Dodik i uskog kruga ljudi bliskih njemu.
Pitanje gdje je javni novac, kako se trošio i ko je na račun njega profitirao, kontinuirano postavlja i ono malo slobodnih medija te ovo što se u RS može zvati opozicijom. Pritisnut takvim pitanjima Dodik je ustvrdio da RS novac ima, ali da je deponovan u inostranstvu te da mu se ne može priči zbog američkih sankcija.
Nakon ove tvrdnje šef kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS Igor Crnadak uputio je poslaničko pitanje ministrici finansija Zori Vidović da objasni gdje je novac deponovan, te porijeklo tog novca. Pitanje je postavio 24. jula, no odgovor od resorne ministrice još nije dobio.
I dok se čeka odgovor na ovo pitanje iz Vlade je stigla nova najava o još jednom zaduženju na Banjalučkoj berzi. Na aukciji zakazanoj za 27. avgust na prodaju će biti ponuđene obveznice u visini deset miliona KM, s rokom dospijeća od šest mjeseci.
Tako će se nastaviti politika kratkoročnog održavanja tekuće likvidnosti budžeta, umjesto jasnog strateškog plana kako riješiti sve težu ekonomsku situaciju u RS-u, za koju neki analitičari tvrde da je na granici pucanja.
(Valter portal)
