Član Parlamenta EU iz Slovenije u prošlom sazivu i kandidat na evropskim izborima Klemen Grošelj otvoreno govori o putu EU ka Briselu, mogućnosti rata, sukoba, šta nam je raditi, a šta govoriti. Grošelj na izbore izlazi kao član nove političke ideje za Sloveniju i ne želi vjerovati da postoji dogovor između Goloba i Vučića da mu se oteža učešće na izborima
Razgovarala: Rubina ČENGIĆ
INTERVIEW: Kako iz Evropske unije izgleda stanje u BiH nakon dobivanja kandidatskog statusa i saglasnosti za otvaranje pregovora za članstvo – jesmo li prokockali tu šansu?
GROŠELJ: Mislim da niste, ona stoji i dalje. Sada je i EU malo u gužvi, imamo izbore, traje kampanja i dok se formira novi saziv, Parlamenta BiH ima prilike da napravi progres na putu ka EU. Ništa nije izgubljeno, ali ako stvarno ima namjeru ići ka EU na jesen BiH mora krenuti u reformski proces mnogo ozbiljnije, prvenstveno od političkih elita. Uvijek sam optimista za BiH. Treba vam malo više vremena, idete sporim korakom, ali idete naprijed i to je navažnije.
INTERVIEW: U toku su intenzivni razgovori o Fondu za rast koji podrazumijeva 2 milijarde eura donacija i 4 milijarde kredita za zapadni Balkan, a BiH nakon usaglašenih 110 mjera odbija tri: jedinstveni broj za hitne pozive ili call centar na nivou BiH, ukidanje entitetskog veta u Parlamentu BiH i popunjavanje Ustavnog suda BiH – kako to komentarišete?
GROŠELJ: Nadam se da će tu doći do dogovora, posebno oko hitnog broja, jer to je standard EU i oko toga nema razgovora ili razloga za probleme. Ova druga dva pitanja jesu politička. Morate znati da je ista debata bila i oko lokalnih izbora. Politička elita mora razumjeti da je to novac koji će pomagati građanima BiH i nema razloga da politička pitanja koja i nisu toliko važna onemoguće da ova prilika bude iskorištena.
Srebrenica, UN, Ukrajina i Bliski Istok
INTERVIEW: Kako komentarišete situaciju koja se stvorila oko Rezolucije UN-a o danu genocida u znak sjećanja na genocid u Srebrenici?
GROŠELJ: To je zaista osjetljivo pitanje za zapadni Balkan. Sam tekst Rezolucije nije problematičan, niko ne govori o genocidnosti srpskog naroda ili slično, to je dosta jasno. To je Rezolucija koja se bazira na presudi Međunarodnog suda. Ali, ja vidim problem u tome što se u nekim krugovima ona zloupotrebljava za unutrašnje političke kampanje.
INTERVIEW: Rezolucija dolazi u vrijeme kada imamo dva velika rata, Ukrajina i Bliski Istok, i nemamo dovoljno snažne ili glasne reakcije koje miroljubivi svijet želi da čuje i vidi – da li je ovo pogrešan raspored pažnje ili umirivanje savjesti….
GROŠELJ: Ne bih rekao da je pogrešan raspored pažnje. Istorijsko iskustvo koje nam donosi Srebrenica je važno i u ovom kontekstu. Oko Srebrenice imate pitanja koja su i dalje aktuelna i mislim da je dobro da se to radi na nivou UN-a. S druge strane mislim da je međunarodna diplomatija zakazala na pitanju tragedije u Gazi i u Ukrajini. Tragedija u Gazi je velika i mislim da se mora odmah uspostaviti prekid vatre i osloboditi taoce, potom povesti humanitarne akcija i onda proces uspostavljanja dvaju nezavisnih država u granicama iz 1967. I mislim da je i to dosta jasno. U Ukrajini imamo agresiju i znamo šta slijedi ako ne uspijemo da stabiliziramo situaciju. Ono što ja očekujem od EU jeste da se uspostavi kao geoplitički akter i da počnu pregovori o pravednom miru u Ukrajaini.
INTERVIEW: Kakva je uopšte bila atmosfera u Parlamentu EU po tim pitanjima prije raspuštanja?
GROŠELJ: Problem oko BiH i zapadnog Balkana generalno je to što su neke politike u zemljama EU počele da zloupotrebljavaju pitanje migracija i vežu ga uz pitanje proširenja. I to me brine i u kontekstu narednog mandata. Oko Ukrajine su to pitanja podrške naoružanjem i vojnom opremom, ali mislim da bi EU trebala da počne da razmišlja kako početi pregovore koji bi bili vođeni paralelno s vojnom podrškom Ukrajini. U Gazi smo pali na testu jedinstva jer su članice EU imale dosta različtih pogleda na taj rat, ali važno je da imamo konsenzus oko trenutnog prekida vatre i to daje nadu.
S novom strankom na izbore
INTERVIEW: Vi izlazite na izbore za evropski Parlament 6. juna kao kandidat, ali ne kao kandidat Pokreta za slobodu čiji član ste bili u prošlom sazivu evropskog parlamenta. Šta se dogodilo?
GROŠELJ: Došlo je do razmimoilaženja u viđenju moje uloge u ovim izborima. Meni je bilo ponuđeno mjesto na listi koje sam ja shvatio kao izraz nepovjerenje u moj rad. Odlučio sam da se povučem s liste i iz politike, ali sam sreo ljude koji su mislili da je to greška i odlučili smo osnovati novi stranku, Zeleni Slovenije. I sada s tom strankom idemo na izbore. To je zeleno-liberalno- socijalna lista i sasvim novi pristup politici.
Kakva je uloga Vučića?
INTERVIEW: Postoje glasine da je iza tog razmimoilaženja ili izraza nepovjerenja u vaš rad navodno zahtjev srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prema slovenskom premijeru Robertu Golobu da vas se isključi iz političkog djelovanja jer ste u prošlom mandatu kao izvjestilac Parlamenta EU za Srbiju bili vrlo kritički nastrojeni prema Srbiji, ugrožavanju demokratije ili nekim netransparentim procesima. Koliko je istine u ovim glasinama?
GROŠELJ: Ne volim da komentarišem te špekulacije, jer to su izuzetno važna pitanja. Nemam dokaze da postoji takav dogovor, ali zbog Slovenije se nadam da to nije istina. Ja ću se uvijek boriti za osnovne standarde demokratije, gdje god bio, to je jedan od osnovnih vrijednosti za koje se zalažem i uvijek ću se boriti za to i u Sloveniji i u Evropi i na Balkanu i od tog neću odstupiti. Zaista me više ne zanima pozadina. Ja iskreno vjerujem da budućnost zapadnog Balkana mora biti bazirana na demokratiji koja svim građanima i građankama stvara uslove da djeluju u najboljem mogućem interesu svoje zajednice.
INTERVIEW: Ukoliko se ipak pokaže da je priča o dogovoru Vučić-Golob istina, a Wikilieks i otvaranje aplikacije skay su nas naučili da istina izađe na vidjelo, šta to znači za političku kulturu, demokratiju, izborne procese, EU…
GROŠELJ: To bi bila politička katastrofa, ali ne za mene, ja tu nisam važan, nego za moju zemlju jer bi to značilo da neka treća zemlja ima uticaj na kandidatske liste zemlje u EU i to bi bilo kao afere Katara-gate ili Rasha-date. Konsekvence ili posljedice bi bile veoma jake i opasne i za moju zemlju i za regiju. To bi bilo katastrofa.
Izbori u EU
INTERVIEW: Kako predviđate rezultate izbora za Parlament EU – postoji strah da jačanja desnice…
GROŠELJ: Taj strah je opravdan, ali ja se nadam da će pobijediti proevropska ideja. Mislim da suverenističke snage neće uspjeti naći zajedničku platformu i biće podijeljene, pa se neće pojaviti kao snaga. Ali vidim veliku odgovornost na proevropskim političkim snagama da ostanu na kursu EU i ne uspostavljaju saradnju s desnicom koje i u EU ima sve više.
Atentat u Slovačkoj
INTERVIEW: Šta će biti najveći izazovi pred EU u narednom periodu? Kako bi atentat na slovačkog premijera Roberta Fica mogao uticati na zbore, da li je to uopšte evropsko pitanje ili pitanje sigurnosti samo u Slovačkoj?
GROŠELJ: Nažalost nije pitanje samo za Slovačku. Ono što je najveći izazov, pored Zelene agende i implementacije ciljeva koje ona promoviše, je to što je u EU došlo do ekstremne polarizacije političkog procesa. I ovaj atentat vidim kao upozorenje da nasilje postaje sastavni dio politike u EU i centralnoj Evropi, jer imate ove straže kod nas, pa u Njemačkoj napade na kandidate za Parlament EU. I sve to stvara atmosferu nesigurnosti u EU što je u suprotnost s osnovnim idejama i temeljima EU koja počiva na demokratiji i isključivanju nasilja iz demokratskih procesa. To nasilje je jedan od velikih izazova koji bi mogli destabilizirati EU.
INTERVIEW: Gdje smo pogriješili na putu gradnje odnosa ili u komuniciranju ciljeva?
GROŠELJ: Nije to pitanje komunikacije. Ovaj novi saziv će imati jednokratnu priliku da se pobrine za novu, kreativnu generaciju koja sada stvara EU i za one koji idu u penziju. Moramo se pobrinuti da se ljudi koji dolaze ne plaše budućnosti i da ne budu opterećeni teretima prošlosti i finansiranjima svih aktivnosti našeg društva. Ali moramo valjano zbrinuti i one koji su na kraju radnog vijeka. Moramo rasteretiti generaciju koja dolazi u najvećem zamahu svog kreativnog ciklusa.
(Ne)realni ciljevi
INTERVIEW: Zelene agenda i Evropa bez zagađenja do 2050. je jedan od ciljeva EU, a 2050-ta je iza ugla – djeluju li vam realno ciljevi ove Agende?
GROŠELJ: Jako je važno da imamo taj program. Ono što ja važno za ljude u EU jeste da provedba Agende bude pravedna, pogotovo zbog svih promjena koje utiču na naše živote, od klime pa dalje. Sada se stvorilo neko razumijevanje da je Agenda u sukobu s ekonomskim ili privrednim uspjehom ili rastom. Mi mislimo da moramo povezati socijalne standarde, ekonomski ili privredni rast, ciljeve zelene agende i demokratiju i da to treba da ide jedno uz drugo, da ni jedno ne isključuje bilo šta drugo, nego se mora naći zajedničko rješenje. Samo je to put EU i moramo se prilagoditi realnosti koju stvaraju klimatske promjene.
INTERVIEW: Da li 2050-ta djeluje kao realni trenutak početka života bez zagađenja u EU?
GROŠELJ: Ne znam da li ćemo to postići, to je teško reći. Ali tehnološki napredak je tako brz da je nešto što je prije deset godina bilo naučna fantastika sada potpuna realnost. Pogledajte vještačku inteligenciju. Ono što je do juče bilo nezamislivo sada je svakodnevnica. No, mene brine kako tehnološki progres integrirati u naša društva i spriječiti zlouptrebe u odnosu na demokratiju i staru demokratiju u EU.
Teška tema za EU
INTERVIEW: Migracije su takođe teška tema za EU, znamo da mnoge zemlje članice nisu otvorene prema migrantima kojih je opet sve više…
GROŠELJ: Rekao bih da je Pakt o migracijama i azilu koji smo usvojili prvi veliki korak za rješenje tog pitanja.Važno je što on omogućava razdvajanje onih koji stvarno trebaju međunarodnu zaštitu u EU i onih koji imaju neke druge razloge. Oni koji ulaze kao izgjeglice sada imaju jasan pravni temelj za proceduru koja može da završi i u repatrijaciji. Šteta je da se nismo dogovorili kako da osiguramo legalni ulazak u EU onih koji nisu izbjeglice, ali imaju ekonomski motiv, onih koji su se u doba Jugoslavije zvali gastarbajteri, dakle ljudi koji legalno dođu, rade, uživaju socijalna prava i kada njihov interes prestane – idu u zemlju porijekla. Sada nismo iskoristili priliku da to napravimo, a time bi smanjili pritisak na EU koja u ovom trenutku treba ljude jer imamo složenu demografsku situaciju i to je moglo biti neko humanije rješenje prihvatljivo i za EU i za ljude iz trećih zemalja koji dolaze u EU.
Novi mandat i proširenje
INTERVIEW: Očekujete li proširenje EU u novom mandatu parlamenta?
GROŠELJ: Nadam se. To bi mogla biti Crna Gora, a nadam se i da će BiH napraviti pomake prema članstvu. Vidjećemo kakav će biti novi saziv. Kada sam ja došao u Parlament prije 5 godina niko nije htio da čuje da je BiH kandidatkinja ili da otvara pregovore, a sada to imamo i čekamo početak pregovora za članstvo. No, moram istaći da su reforme ono što će nove zemlje dovesti u EU, ali da one nisu važne za EU nego za građane.
INTERVIEW: Vi ste jedan od rijetkih evropskih političara koji je upozoravao da sankcije SAD-a za političare u BiH nisu šala, sada se to vidi u punom kapacitetu, ali ljudi i dalje ostaju na vlasti – kako vidite rasplet situacije s tim ljudima, rasplet u BiH?
GROŠELJ: Na jednoj strani će još uvijek biti te žestoke retorike, ali ćemo gledati i jačanje realne politike koja će ublažavati tu agresivnost. Mi ovdje kažemo – ne gledaj šta govori, nego gledaj šta radi i mislim da će biti mnogo razlike između to dvoje. Ja vidim da je u BiH počela transformacija politike. Ide sporo, ali je počela. Is ada je pitanje da li će EU biti u stanju da taj proces transformacije podrži, a ne popusti zbog vlastitih unutrašnjih političkih dilema. Mene više plaši šta će biti u EU i kako će to uticati na započeto u BiH.
INTERVIEW: Hoćete reći da je za BiH važnije to što SNSD izlazi na lokalne izbore koji se održavaju u skladu s izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, nego šta vlast u RS govori?
GROŠELJ: Da! To je bilo i kod nas kada smo ulazili u EU – biće mnogo izazova i problema ili uspona i padova kada počnu pregovori i transofrmacijski proces, ali to je kontinuitet koji pravi transformacije i najvažnje je gledati na vrijednosti koje izlaze iz toga.
Kolateralna žrtva
INTERVIEW: Vi znate da se ljudi u BiH plaše rata, šta mislite da li postoji mogućnost za sukobe?
GROŠELJ: Mislim da na teritoriji BiH nema mogućnosti za to. Istina, malo me brine da bi BiH mogla biti koleteralna žrtva nekih drugih procesa u regiji i da bi drugi mogli nešto isprovocirati. Istorijski gledano – uvijek je neko spolja nešto isprovocirao, ali sada niko nema demografske ili vojne potencijale. Retorika jeste žestoka, ali ne vjerujem da iko ima volje za rat i mislim da je to generalno za cijelu Evropu. Nažalost imamo političare koji će uvijek govoriti o ratu, a na nama je da to smirimo.
