U Rezoluciji je navedeno da je njen cilj okončati nekažnjivost za zločine genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih kršenja međunarodnog prava. Rezolucijom se želi postići održivi mir, pravda, istina i pomirenje
Rezolucija o Srebrenici izglasana je na današnjem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, a 68 je bilo suzdržanih.
U Rezoluciji je navedeno da je njen cilj okončati nekažnjivost za zločine genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih kršenja međunarodnog prava. Rezolucijom se želi postići održivi mir, pravda, istina i pomirenje.
Odgovornost je individualna
Iako i po samoj Konvenciji o genocidu jasno da je odgovornost za genocid individualna, odnosno ona podrazumijeva naredbodavce i one koji provode, to je dodatno naglašeno ovom rezolucijom zahvaljući amandmanu Crne Gore, kako bi se spriječila retorika da se rezolucijom želi staviti etiketa jednom narodu.
Rezoluciju je predstavila ambasadorica Njemačke pri UN-u Antje Leendertse.
Ona je istakla da je jedan od razloga uspostavljanja UN-a kao organizacije “odgovor na nacističke zločine u Drugom svjetskom ratu”, te je podsjetila da se mora čuvati sjećanje kako se slični zločini ne bi ponovili.
– Privilegija mi je da predstavim nacrt rezolucije u ime Njemačke, Ruande i međuregionalne grupe 17 država. Prije gotovo 30 godina, 8732 bosanskih muslimana je sistemski likvidirano u Srebrenici. Ubijanja su počela 11. jula i trajala su nekoliko dana. Srebrenica je proglašena UN-ovom sigurnom zonom rezolucijom 819 UN Vijeća sigurnosti, ali to nije spriječilo počinjenje genocida u ovom gradu Naša inicijativa je da se oda počast žrtvama i preživjelim koji još imaju posljedice zbog ovog zločina. Pored genocida u Ruandi, genocid u Srebrenici je također presuđen međunarodnim sudovima – rekla je njemačka ambasadorica.
Istaknula je kako rezolucija sadrži formulacije protiv negiranja i veličanja ratnih zločinaca koji su počinili genocid u Srebrenici, te je spomenula je i reakcije Srbije, Rusije i Kine, koji su bili najglasniji kritizeri ovog dokumenta.
– Lažne optužbe protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici su se često spominjale i želim da razjasnim – ova rezolucija nije usmjerena prema nekome. Ne prema Srbiji, koja je cijenjena članica UN-a, već samo prema počiniteljima genocida u Srebrenici – kazala je ambasadorica Leendertse.
Posebno je istakla amandmane Crne Gore, koji, dodala je naglašavaju da se “krivica ne može pripisati niti jednom kolektivnom, već individualnom identitetu“.
Inicijativu za usvajanje Rezolucije o Srebrenici pokrenuli su Bosna i Hercegovina, Njemačka i Ruanda. Državama su se u međuvremenu, uslijed značajne diplomatske aktivnosti, pridružili brojni partneri što uključuje i Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju ii Sjedinjene Američke Države.
Šta piše u Rezoluciji
U nastavku donosimo svih sedam tačaka Rezolucije o Srebrenici.
1.Odlučuje se da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;
2.Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;
3. Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
5.Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanje zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, započinjući tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;
7. Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucija da obilježavaju međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti
Ambasada SAD: Svi imamo obavezu da priznamo činjenice
Nakon što je na sjednici Generalne skupštine UN-a usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici, oglasili su se iz Ambasade SAD u BiH.
