Zemlje koje su u početku bile skeptične prema napretku Bosne i Hercegovine, poput Nizozemske, nisu se bunile na odluku, ali je jasno da će BiH morati napraviti ozbiljan napredak u unutarnjim reformama prije nego što krene na sljedeći korak u procesu pristupanja
Europski čelnici dali su zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, odlučeno je na samitu u Briselu.
Šefovi država i vlada država članica odlučivali su danas o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom na osnovu preporuke Evropske komisije, koja je prošle sedmice objavila izvještaj u kojem je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uvjete za početak dugog puta prema članstvu u Uniji.
Usvojeni važni zakoni
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je Bosna i Hercegovina, od kada je dobila kandidatski status u decembru 2022. godine, napravila “impresivne korake” u evropskim integracijama, javila je Al Jazeera.
– Više je napretka učinjeno u nešto više od godinu dana nego ranije u deset godina – rekla je Von der Leyen.
Ona je istaknula da je BiH sada u potpunosti usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja.
– Drugo, država je usvojila važne zakone poput zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je sedam godina bio u zastoju te zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma – dodala je.
Zemlje koje su u početku bile skeptične prema napretku Bosne i Hercegovine, poput Nizozemske, nisu se bunile na odluku, ali je jasno da će BiH morati napraviti ozbiljan napredak u unutarnjim reformama prije nego što krene na sljedeći korak u procesu pristupanja.
Nizozemski premijer Mark Rutte izjavio je po dolasku na samit Europskog vijeća, da podržava prijedlog Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, ali da zemlja mora uradi više da bi se postigao dogovor unutar EU-a oko usvajanja pregovaračkog okvira za tu zemlju.
Odluci o “zelenom svijetlu” za BiH prethodila je višesatna rasprava, ali i brojna razmimoilaženja u stavovima među državama članicama, te i nedoumice danima pred zasjedanje.
Informacije o ovoj odluci čelnika zemalja članica Evropske unije potvrdio je i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Države članice koje su najviše zagovarale otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija.
– Ključno je iskoristiti trenutni zamah i odlučiti otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom – rekla je ranije austrijska ministrica Karoline Edtstadler.
Posao tek počinje
No, pravi posao tek počinje.
Najprije kod ispunjavanja ostatka 14 prioriteta koje je pred bh. vlasti stavila Europska komisija. Tek tada zapravo i počinju pregovori – otvaranjem poglavlja i formiranjem pregovaračkog tima koji će razgovarati s briselskim zvaničnicima o svim važnijim temama.
BiH je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala još u junu 2008. godine. Sporazum je, zbog niza problema, stupio na snagu tek 1. juna 2015. godine, a BiH je zahtjev za članstvo podnijela 15. februara 2016. godine.
Europska komisija je 2019. godine u maju objavila mišljenje koje sadrži 14 prioriteta koje BiH mora ostvariti kako bi pregovori započeli.
U decembru 2022. godine, Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, a Europska komisija je u novembru 2023. godine preporučila Evropskom vijeću otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
