Prema odluci Vlade RS, povećava se iznos novca dodijeljen predstavništvu u Rusiji, koje ima dvije kancelarije – u Moskvi i Sankt Peterburgu, sa 960.000 KM na 1.040.000 KM. Istom odlukom, skoro se udvostručava iznos namijenjen za rad predstavništva u Austriji – sa ranije predviđenih 750.000 KM cifra se penje na 1.450.000 KM
Piše: Ljiljana KOVAČEVIĆ
Vlada Republike Srpske je, nakon dva povećanja, na kraju za finansiranje osam predstavništava RS u svijetu za 2023. godinu odobrila ogromnih 6.227.000 konvertibilnih maraka. U odnosu na 2022. godinu, kada je za rad ovih predstavništava potrošeno 4,7 miliona maraka, godinu kasnije izdvojeno je 1.527.000 KM više, što je više za gotovo trećinu ranijeg budžeta koje su imale ove ekspoziture RS u svijetu. Objektivna računica kaže da za funkcionisanje ovih predstavništava nije potrebno više od oko 2,5 miliona KM.
Budžetom RS za 2023. godinu za rad osam predstavništava RS u inostranstvu prvobitno je bilo izdvojeno 5,3 miliona KM. Međutim, Vlada RS 23. novembra 2023. godine donosi odluku kojom povećava iznos novca za finansiranje predstavništava u inostranstvu na 6.110.000 KM. Prema toj odluci, povećava se iznos novca dodijeljen Predstavništvu RS u Rusiji, koje ima dvije kancelarije – u Moskvi i Sankt Peterburgu, sa 960.000 KM na 1.040.000 KM. Istom odlukom, skoro se udvostručava iznos namijenjen za rad Predstavništva RS u Austriji – sa ranije predviđenih 750.000 KM cifra se penje na 1.450.000 KM. Od osam predstavništava RS u svijetu, ovom odlukom još je samo Predstavništvo RS u Njemačkoj dobilo povećanje, skromnih deset hiljada KM više.
Približavao se kraj 2023. godine, a Milorad Dodik, kako se hvalisao i najavljivao na društvenim mrežama, nije u novembru otputovao u Moskvu niti se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Početkom novembra odlazim u Rusiju u okviru naših redovnih susreta s najvažnijim ljudima te zemlje. Razgovaraćemo o aktuelnim pitanjima u našim bilateralnim odnosima, koji se razvijaju i prijateljski su po prirodi, a zasnovani su na uzajamnom poštovanju”, objavio je krajem oktobra 2023. godine Dodik na platformi X. Novembar je prošao, a najavljeni susret s Putinom se nije desio.
Vlada RS 28. decembra 2023. godine donosi novu odluku, kojom povećava sredstva jedino za finansiranje Predstavništva RS u Rusiji i to na 1.157.000 KM.
Dodik se, nakon mjeseci čekanja, sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kazanju 21. februara ove godine.
Logično pitanje je da li je ovih 200 hiljada maraka uvećanja budžeta Predstavništvu RS u Moskvi bio dodatni impuls lobistima kako bi ugovorili ovaj kratki Dodikov sastanak sa Putinom? Na čelu Predstavništva RS u Rusiji je Duško Perović, koji u međuvremenu nije uspio da preduzeće Comsar Energy RS (CERS), u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, proda javnom preduzeću „Gas Res“. To je, kako se spekulisalo u političkim krugovima u RS, narušilo dugogodišnje poslovno partnerstvo Perovića i Dodika.
Perović, koji je stavljen na „crnu listu“ Sjedinjenih Američkih Država, suvereno rukovodi Predstavništvom RS u Rusiji od njegovog osnivanja, 2010. godine i slovio je za jednog od Dodikovih najodanijih ljudi. Perović je, putem svoje supruge, poznate bivše ruske novinarke, ostvario brojne veze sa visokim ruskim zvaničnicima, a njegov primarni zadatak bio je i ostao da sređuje Dodikove susrete sa ruskim zvaničnicima, prije svega sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pošto se situacija sa prodajom CERS-a RS usložila, moguće da je Perović tražio bonus kako bi isposlovao susret Dodika s Putinom.
Zanimljivo je i da je budžet Predstavništva RS u Austriji gotovo udvostručen, sa 750 hiljada na 1.450.000 KM. Notorno je da Dodik jako dugo ima dobre odnose sa austrijskim desničarima, posebno Slobodarskom partijom Austrije (FPO) i da mu je, u situaciji kada izolovan od većine vodećih političara zemalja EU, jako bitno da održava bliske veze sa evropskim političarima bilo koje ideološke provinijencije. Uglavnom su to sada desničari. Uz to, Beč je danas grad u kojem se snažno sudaraju interesi Zapada i Rusije i u njemu ima mnogo onih koji mešetare za razne strane. Među njima su, nema sumnje, i oni koji za Dodika lobiraju u najvišim krugovima EU.
Povećanja budžeta predstavništvima RS u Rusiji i Austriji u svakom slučaju govore da Dodik i dalje igra i na Istok i na Zapad, odnosno na Moskvu i Brisel, nadajući se da će na taj način otupiti oštricu Vašingtona prema sebi, pa samim tim i prema ciljevima politike koju vodi, a koja nikako nije dobronamjerna prema Bosni i Hercegovini. Dodikov primarni cilj bio je i ostao spasavanje njegove teško uzdrmane političke pozicije, opstanak na vlasti, za šta, potpuno je jasno, ne žali novca, naravno budžetskog.
(zurnal.info)
