Posljednji veći radovi na infrastrukturi, kada je riječ o izgradnji puteva u Tuzlanskom kantonu, bili su 1968. godine, kada se gradio put Tuzla – Orašje. Nakon toga su samo i isključivo krpljeni postojeći putevi
Piše: Vahidin MUJAGIĆ
Da bi ste iz Tuzle stigli do Doboja koji su međusobno udaljeni 70 kilometara potrebno vam je sat i dvadeset minuta vožnje automobilom. A iz Tuzle do Sarajeva minimalno dva i po sata. Za udaljenost od samo 120 kilometara. Ako planirate iz Tuzle do Orašja, za put od 75 kilometara potrebno vam je oko sat i dvadeset minuta u uslovima dobrog protoka saobraćaja.
Zato ne pretjerujemo kad kažemo da je loša putna infrastruktura sinonim je za Tuzlanski kanton, kanton koji ima najviše stanovnika u Federaciji, a nema izgrađen niti metar autoputa ili brze ceste.
Ama, baš ništa
Loša putna infrastruktura, sinonim je za Tuzlanski kanton, kanton koji ima najviše stanovnika u Federaciji, a nema izgrađen niti metar autoputa ili brze ceste.
Po podacima BIHAMK-a, u toku 2022. godine u Tuzlanskom kantonu je registrovano 142.255 motornih vozila što ovaj kanton stavlja na drugo mjesto po broju vozila, odmah iza Sarajevskog kantona.
Građani Tuzlanskog kantontona s godinama su oguglali na ovaj problem, ali su itekako svjesni da je putna ifrastruktiura u njihovom kantonu najlošija u državi.
– U Bosni i Hercegovini nema lošijih puteva od onih u Tuzlanskom kantonu. Posao mi je takav da sam stalno na terenu, na točkovima. I vidim kako se intenzivno grade putevi koji povezuju gradove u Republici Srpskoj ili na jugu hercegovačke gradove sa Evropskom unijom. Ima vidljivog razvoja i od Sarajeva prema moru. A kod nas, ama baš ništa. Niti jedan jedini kilometar autoputa. Mediji već više od dvadeset godina prave izvještaje u kojima spominju brzu cestu Tuzla – Sarajevo, i onu na relaciji Tuzla – Orašje. Pa i taj takozvani Y krak, koji bi nas trebao povezati sa Žepčem, odnosno Zenicom, a za koji projektna dokumentacija postoji još s početka devedesetih. I nikad još ništa od toga. Tuzla još nije završila niti Petlju Šićki Brod. Onaj najkritičniji izlaz je prema Lukavcu gdje je središte industrije Tuzlanskog kantona. Gdje su kompanije poput GIKIL-a i Sode Sisecam, koji su najveći izvoznici. Kompanije poput Cementare čiji su vlasnici grupacije iz EU. U Srebreniku, Gradačcu, Živinicama intenzivno se razvija izvozno orijentisana privreda, koja više ne može voziti cestama iz prošlog vijeka. Zapošljava. Gradi ovu zemlju. Državu. No, državu nije briga. Vlasti u Kantonu morale bi ozbiljno razmisliti o kreditnom zaduživanju, izgradnji autoputeva za potrebe Tuzlanskog kantona i vraćanja kredita kroz naplatu putarina. Ne znam zašto niko još ne pokreće takvo pitanje!? – pita se novinarka Azra Mešić.
Samo u predizbornim obećanjima
Slično razmišlja i Alma Smajić. I svakodnevno svjedoči o problemima u saobraćaju koji su uzrokovani lošim putevima.
– Nedavno, oko katoličkog Božića kada je u Bosnu i Hercegovinu već stigao značajan broj naše dijaspore, cijeli istočni dio Tuzle bio je blokiran, nakon što se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj se prevrnuo automobil. Ostali automobili bili su ‘zarobljeni’ u kilometarskim kolonama dva sata. Dalje, saniteti iz udaljenijih gradova i općina koji hitno voze prema UKC-u Tuzla, na odredište bi stizali vjerovatno ranije i njihov bi rad bio efikasniji. Isto se odnosi i na privredu, prevoz različitih roba u i kroz Tuzlanski kanton. Vjerujem i da bi se smanjio i broj saobraćajnih nesreća, jer bi vozači kojima se žuri i koji pretičući rizikuju svoje i tuđe živote, također imali priliku za vožnju bržu od ograničenja koja pokazuju 60-80 kilometara na sat. Osim što nemamo autoput, o kojem se toliko priča u posljednje dvije decenije, svaka nova vlast najavljuje njegovu izgradnju u svojim predizbornim obećanjima i magistralne ceste su u izuzetno lošem stanju. Naročito u Lukavcu i prema tunelu u Čaklovićima u Tuzli – kazala nam je.
Sredstva nisu upitna
Zašto Tuzlanski kanton nema autoput koji bi ga povezao sa nekim od gradova u našoj zemlji, niko nema uvjerljiv odgovor. Ali, ima obećanja. I itekako.
Novo obećanje dato je početkom prošle godine kada je najavljena gradnja dionice autoceste od Mihatovića do Previla koja je dio puta Tuzla-Orašje. Novac je osiguran.
– Vlada FBiH je osigurala sredstva za izgradnju dijela ove autoceste u visini od 134 miliona KM, sredstva su planirana za projektovanje, eksproprijaciju, sredstva nisu upitna. Upitna je naša dinamika i angažovanost svih – rečeno je iz JP Autoceste Federacije na jednom od sastanaka u Tuzli koji je održan početkom prošle godine.
Jasna je namjera, ali…
U planu za 2024. godinu JP Autoceste Federacije nekoliko je aktivnosti kada je u pitanju Tuzlanski kanton. Pa se govori o finaliziranju projektne dokumentacije za autocestu Orašje -Tuzla, dokumentacije za brzu cestu Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod, kao i brzu cestu Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, te početak radova na dionici LOT 5 Čanići – Mihatovići, Tuzla.
– Sve planirane aktivnosti jasno ukazuju na namjeru unapređenja putne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu, čime bi se doprinijelo povećanje povezanosti i razvoja regije, a što je ujedno i izuzetno važno za razvoj tog kantona kao najmnogoljudnijeg koja ima za krajnji cilj izgraditi kvalitetnije puteve i još kvalitetnije saobraćajnice – ističu iz JP Autoceste FBiH.
Prijeka potreba
Izgradnja putne infrastrukture najviše bi značila za privredu TK, koji je lider po izvozu roba iz BiH, na drugom mjestu je po ubiranju javnih prihoda, ponovo iza Sarajevskog kantona.
– Tuzlanski kanton ima prijeku potrebu za izgradnjom brze ceste Tuzla – rijeka Sava i izgradnjom brze ceste Tuzla – Sarajevo. To je nasušna potreba privrede TK. To bi automatski značilo veći zamah razvoja privrede, veće investicije, veću prohodnost roba i usluga. To bi Tuzlanski kanton svrstalo u mjesta poželjnog življenja – kazao je za Interwiew Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona.
Prioritet i nadležnost
Zbog toga je primarni fokus vlasti u TK, bolja putna povezanost sa ostatkom BiH, naročito sa glavnim gradom, kao i gradovima na izlazu iz zemlje.
– Ovdje je ključna komunikacija, odnosno, nekomunikacija sa Vladom Federacije. Mi smo insistirali na sastanku premijera Federacije Nermina Nikšića i mene kao Kantonalnog premijera. Ali, do toga nije došlo. Putna deblokada je naš prioritet, no to je nadležnost nivoa vlasti FBiH – istakao je Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona.
Da su na sceni opstrukcije i to decenijske, smatra zastupnik u Federalnom parlamentu Mahir Mešalić.
– Krivci su sve prethodne vlasti u FBiH. Ovo je konkretan primjer, gdje je Tuzlanski kanton potpuno zapostavljen u odnosu na ostale. Mislim da je to također, rezultat snishodljivog odnosa prema HDZ-u, jer tamo gdje je HDZ vlast, u tim kantonima se grade autoputevi i brze ceste – kaže Mešalić.
Manje politike, više struke
On dodaje da je neophodno krenuti u hitne investicije i konkretne projekte na izgradnji puteva.
– Rješenje je da Vlada FBiH pokrene infrastrukturne radove za postojeće projekte te da hitno uradi putnu deblokadu. Najsramnija činjenica da putna komunikacija između Sarajeva i Tuzle, kao dva najveća grada u FBiH, postaje sve gora iz dana u dan. A tim i sve rizičnija. Moraju se također, pojednostaviti procedure oko eksproprijacije zemljišta. Sve to predugo traje. Uglavnom da ima manje politike a više struke, da vlast ima hrabrost da usmjeri sredstva prema TK mogli bi se i nadati nečemu. Ovako u uslovima, kada je Trojka prvi put od osnivanja FBiH prepustila JP Autoceste FBiH svojim šefovima iz HDZ-a, predavši im sve, mislim da i ne možemo biti neki optimisti. Nažalost, biće puno obećanja a malo realizacije – zaključuje Mešalić.
Maćehinski odnos Federacije BiH
Kantonalni premijer Halilagić dodaje da po svim parametrima Tuzlanski kanton je morao imati izgrađen autoput koji bi ga povezao sa Sarajevom ali i sa Orašjem ili Dobojem.
– Ovdje se potroši najviše goriva, uplati najviše akciza, putarina i cestarina. A za uzvrat Tuzlanski kanton je kažnjen jer nemamo ni metra autoputa niti brze ceste. Najslikovitiji primjer tog maćehinskog odnosa Federacije naspram Tuzlanskog kantona su putevi Tuzla – Sarajevo, Tuzla – Orašje i Tuzla – Doboj. Pa za 60-tak kilometara treba vam oko sat i po vremena vožnje. Ogroman je to hendikep i za razvoj privrede, a opće je poznato da su Tuzlanski i Zeničko – dobojski kanton dvije privredno najpotentnije regije – naglašava Halilagić.
Zadnja informacija
I tuzlanski gradonačelnik Zijad Lugavić se zalaže za gradnju autoputa ili brze ceste koja bi povezala Tuzlu kao privredni centar kantona sa Sarajevom ili Orašjem.
– Mi tražimo da imamo jednak tretman kao svi građani ostalih kantona koji imaju značajno bolju putnu infrastrukturu. Imali smo sastanak sa predstavnicima JP Autoceste FBiH. Rečeno nam je da će sredstva za eksproprijaciju zemljišta za prvu fazu gradnje autoputa od Tuzle prema Orašju biti obezbijeđena. Također i da će elaborat o eksproprijaciji biti usvojen koji je osnova za daljnji rad i početak eksproprijacije – kazao nam je Lugavić.
Proces eksproprijacije zemljišta za prvu fazu izgradnje autoputa Tuzla – Orašje, radit će Služba za geodetske i imovinskopravne odnose grada Tuzla, a sredstva će obezbijediti Autoceste Federacije. Federalni premijer Nermin Nikšić obećava brz početak gradnje ove dionice autoputa i prve metre kroz Tuzlanski kanton.
– Mi ulažemo mnogo u gradnju infrastrukture. Zadnja informacija koju imam je ta da se završava papirologija kako bi se krenuulo u eksproprijaciju zemljišta, nakon toga idemo u izbor izvođača i radimo – kazao je Nikšić.
Posljednji veći radovi na infrastrukturi, kada je riječ o izgradnji puteva u ovom kantonu, bili su 1968. godine, kada se gradio put Tuzla – Orašje.
Nakon toga su samo i isključivo krpljeni postojeći putevi.
Hoće li građani Tuzlanskog kantona dočekati prve metre autoputa u narednih godinu – dvije, ili će ipak sačekati nekog novog Tita?
