TAJNI UGOVOR O GRADNJI HE DABAR: Prve tužbe zbog skrivanja sporazuma, kineski radnici uveliko na gradilištu

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je Okružnom sudu u Trebinju tužbu protiv javnog preduzeća Elektroprivreda RS zbog tajnosti ugovora o gradnji Hidroelektrane (HE) Dabar s kineskim partnerima i skrivanja kreditnog sporazuma.

Ovo je epilog višemjesečne trakavice te odnosa predstavnika i institucija vlasti u RS prema javnosti i eko-aktivistima i udruženjima, odnosno mještanima nevesinjskog kraja, koji opravdano strahuju od buduće akumulacije te potapanja njihovih privatnih zemljišta.

U međuvremenu su Elektroprivreda RS i Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtjev za procjenu uticaja na životnu sredinu za izgradnju HE Bileća, čime je nastavljen proces realizacije izgradnje hidroelektrana u Hercegovini u sklopu projekta Gornji Horizonti.

KINESKI RADNICI NA GRADILIŠTU

I dok se čeka da resorno ministarstvo odobri studiju uticaja na životnu sredinu kada je u pitanju gradnja HE Bileća, već pola godine – i to uveliko – traje izgradnja Hidroelektrane Dabar zbog koje su, kako smo naveli, već pale i prve tužbe jer predstavnici i institucije vlasti u RS ugovor s Kinezima, kao i kreditni sporazum – kriju.

Podsjećamo da je realizacija ovog projekta počela 2016. te da će izgradnja koštati oko 338 miliona evra. Postavljanju kamena temeljca za HE Dabar su u junu ove godine prisustovali predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, čelni ljudi Elektroprivrede RS i predstavnici kineske kompanije Gezuba group, kao izvođača radova.

S jedne strane svečano najavljivanje investicija i projekta „koji treba da preporodi Hercegovinu“ uz pomoć kineskih investitora, a sa druge strah i upozorenja aktivista i dijela mještana da će projekat Gornji Horizonti, u kojem sarađuju Vlada, Elektroprivreda RS i kineske kompanije, nepovratno ostvariti negativan uticaj na životnu sredinu i živote hiljada ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ekipa Valtera je u Hercegovini razgovarala sa eko-aktivistima i mještanima kojih se ovo i najviše tiče. Istina, iako među njima ima i onih što jedva čekaju da u procesu eksproprijacije uzmu nešto novca za zemlju koju više nema ko da obrađuje, preovladava strah i zabrinutost za dugoročnu budućnost hercegovačkih sela i ove regije generalno.

U mjestu Divin, u kojem se odvajaju putevi ka Berkovićima i Nevesinju, zatekli smo i dobro raspoložene kineske radnike. Smješteni su u staroj školi na magistralnom putu, a uz školu prave novi objekat za potrebe izgradnje HE Dabar.

Inače, zvaničnici Republike Srpske i Elektroprivrede najavili su završetak projekta koji realizuju u saradnji sa kineskim partnerom u naredne četiri godine. Ugovor je potpisan u maju 2020., a Vlada RS dala je garanciju za 85 posto vrijednosti ugovora.

U sklopu projekta HE Dabar kompanija Integral inženjering gradi tunel kojim će voda iz rijeke Zalomka biti preusmjerena u Bilećko jezero te dalje biti korištena za potrebe HE Dabar. Međutim, uveliko su opravdane sumnje u regularnost cijelog projekta tim prije jer Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) ne žele javnosti da daju na uvid ugovor s Kinezima kao i kreditni sporazum.

Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka upozoravaju da nema jasnih, zvaničnih informacija o tome dokle ide akumulacija novog jezera i šta se sve potapa. Iz JP Hidroelektrane na Trebišnjici (iz sistema Elektroprivrede RS), nisu željeli da odgovore na naša pitanja u vezi s ugovorom sa Kinezima o izgradnji HE Dabar i kreditnim sporazumom, kao ni na zahtjev da nam dostave dokumente. Na pitanja o javnoj dostupnosti ugovora sa kineskim partnerom nisu odgovorili ni iz Elektroprivrede Republike Srpske.

I jednima i drugima pitanja smo poslali po odredbama Zakona o slobodi pristupa infoirmacijama.

U Elektroprivredi RS ranije su negativno odgovorili i na žalbu Centra za životnu sredinu na rješenje kojim su odbili njihov zahtjev za pristup informacijama u vezi ugovora s kineskim partnerom.

KOLIKO ĆE DALEKO IĆI AKUMULACIJA

Ono što se za sada zna jeste da će, uz ostalo, biti potopljeni dijelovi sela Zovi Do u Hercegovini. Tako za Valter pričaju mještani. Ima i onih, poput Mihajla Gutića, koji nisu nezadovoljni činjenicom da se u neposrednoj blizini sela gradi HE Dabar te što se iz rijeke Zalomke voda preusmjerava za potrebe te hidroelektrane jer smatraju da će im poslovi procvjetati (Mihajlo u selu Zovi Do vodi mali porodični restoran).

No, većina mještana ne vidi nikakvu korist za selo i cijeli kraj te ne kriju nezadovoljstvo i strah.

Od kuće Jovana Kovača vidi se mjesto gdje Integral Inženjering probija tunel kojim će biti preusmjerena voda rijeke Zalomke. Ni Jovan od projekta ne očekuje veliku korist za selo. Pojedinci, kaže, će uzeti nešto novca za zemlju koja im je višak, ali dugoročno kraj nema nikakvu šansu.

„Ovdje selo već izumire, većinom su starija domaćinstva i neki bi rado da prodaju zemlju i da je se riješe jer nemaju kome da ostave. Omladina je otišla, staračka domaćinstva su ostala, a ovo kako je počelo, po mom mišljenju dok je ova vlast, to se uraditi neće. Ovo je jedna dobra fabrika novca, i ništa drugo“, kaže Jovan Kovač za Valter.

On svjedoči da je mještanima rečeno da će akumulacija iseliti pojedine zaseoke ali da u selu svakako nema više od 200 ljudi, od čega devet đaka u osnovnoj školi. Njemu lično buduća akumulacija će potopiti petnaest dunuma zemlje. Još nije došao na red za isplatu, ne zna ni koja će biti cijena po kvadratu ekspropisane zemlje.

„Nikakve perspektive nema da oživi selo, selo bi oživjelo na poljoprivredi, a oni cijelo polje potapaju. Od čega će živjeti? Ne može selo živjeti od vode. Poljoprivreda je pala i sad i zato ljudi ovdje gledaju da unovče zemlju jer ode u korov, nema ko da radi“, nije previše optimističan Kovač.

Neka od pitanja koja muče i Kovača i druge mještane uputili smo i opštini Nevesinje, ali ni oni nisu smatrali da na njih trebaju da trebaju da odgovore.

PROBLEMI ZA BUNU, BREGAVU, NERETVU…

U banjalučkom Centru za životnu sredinu, osim što i dalje čekaju dokumentaciju u vezi sa izgradnjom HE Dabar, upozoravaju da bi čitav projekat Gornji Horizonti, koji obuhvata izgradnju tri hidroelektrane, mogao imati poguban uticaj po životnu sredinu, živote životinja i ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ističu da je HE Dabar jedna od najvažnijih karika u čitavom projektu Gornji Horizonti, no sama HE, kao i čitav projekat, imaće nesagledive posljedice ne samo za područje istočne Hercegovine nego i šire, posebno kraška polja istočne Hercegovine, sliv rijeke Neretve, njenu deltu, močvarna staništa, ali i na stanovništvo hercegovačkog kraja.

„Hidroelektrana Dabar, koja je u izgradnji godinama i koja je probijala mnoge rokove, je središnja elektrana u sistemu ‘Gornji Horizonti’ koji se sastoji od tri elektrane, tri tunela, dvije velike brane i nekoliko betonskih kanala dugačkih nekoliko kilometara, koje za cilj imaju prevođenje voda rijeke Zalomke ka Bilećkom jezeru a dalje u sliv Trebišnjice u Jadransko more. Čitav projekat je kontraverzan i jako štetan po prirodu iz više razloga“, kaže za Valter Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Navodi da je glavni problem to što se za gradnju HE Dabar planira preusmjeravanje rijeke Zalomke, koja je ponornica. A voda koja ne dospije u ponor Biograd, pojašnjava, ne dospije ni u one rijeke i izvore rijeka u koje hiljadama godina stiže složenim sistemom podzemnih tokova, kanala i kaverni. Tako se problem, uzročno-posljedično, može očekivati i na izvorima rijeka Bune, Bunice i Bregave, jer bi mogle ostati bez te količine vode, kao i sama rijeka Neretva za istu količinu, a što su pokazale neke od analiza.

U Centru za životnu sredinu smatraju kao jedan od problema i taj što su Gornji Horizonti stari jugoslovenski projekat a danas se koriste isti podaci stari 50 godina, što je apsurdno, s obzirom na klimatske promjene. Tvrde i da projekat prijeti uništenju kraških polja kao što su Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko.

„Danas se, za razliku od starog projekta, ne planiraju sistemi navodnjavanja, a potapaju se i plodna polja i sve se radi samo zbog proizvodnje električne energije koju RS svejedno proizvodi dovoljno“, kaže Vladimir Topić.

O uticaju koji će na Hercegovinu imati saradnja vlasti Republike Srpske sa kineskom kompanijom Gezuba group itekako razmišljaju u hercegovačkim mjestima koje se nalaze uz rijeke neretvanskog sliva.

Iz organizacije Novi Val iz Blagaja kod Mostara apeluju na sve političare da razmisle prije konačnog djelovanja. Navode da će, ukoliko bude napravljena akumulacija u Nevesinjskom polju i ukoliko budu betonirani podzemni kanali, nastati ogroman problem za cijelu Hercegovinu jer će biti ugrožena proizvodnja hrane, ali i životi ljudi.

„Prvo, javnost u Hercegovini nije svjesna potencijalnih problema. Mislim da uvijek investitori kažu da je sve divno, međutim šta ako se desi da, kao što govore informacije iz starih istraživanja, rijeka Bregava i rijeka Bunica skroz presuše ljeti? Buna ima tri kraka napajanja, pa je malo manje ugrožena. Već u posljednjih desetak godina evidentno je da su se vodostaji jako smanjili i da imamo sve manje količine kiše, što se odražava na količinu vode i u Neretvi. Postavlja se pitanje ako se preusmjeri taj dio vode kroz projekat Gornji Horizonti, a pretpostvka je da će trećina vode biti preusmjerena u druge tokove, šta onda“, upozorava Adnan Đuliman iz organizacije Novi Val iz Blagaja.

Đuliman svjedoči da mještani Metkovića, Čapljine i još nekih mjesta već u bunarima pronalaze slanu vodu koja se miješa sa slatkom pitkom vodom, a što je posljedica smanjenog dotoka slatke vode. To je već problem i bez izgradnje sistema Gornji Horizonti.

„Političari na sve to se još ne obaziru. Mislimo da je vrlo bitno da predstavnici Čapljine, Blagaja, Mostara naprave sastanak sa investitorima i razgovaraju da vidimo šta i kako dalje. Kineske kompanije i vlast Republike Srpske, koja je sve odobrila, moraju voditi računa o cijelom projektu. Mi znamo da mnoge konvencije zabranjuju preusmjeravanje vodenih tokova i bitka za Hercegovinu neće stati na ovome“, obećava Đuliman.

Uobičajeno, ni iz Ministarstva energetike i rudarstva u Vladi RS nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa projektom izgradnje HE Dabar.

Ključno pitanje ostalo bez odgovora jeste zašto nije objavljen ugovor o izgradnji hidroelektrane sa kineskim partnerom, odnosno, šta se krije?

Vrijedi podsjetiti da Vlada Republike Srpske, kada su u pitanju projekti i sporazumi potpisani sa kineskim kompanijama, gotovo po pravilu odbija dati javnosti na uvid te ugovore, a što osim same netransparentnosti upućuje i na koruptivne radnje. Najočigledniji je primjer ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka-Prijedor, koji uprkos dvije presude banjalučkog Okružnog suda Ministarstvo saobraćaja još nije objavilo.