Alternativni izvještaj organizacija civilnog društva posvećen rodno zasnovanom nasilju nad ženama za period 2019.-2023.godinu predstavljen je na konferenciji u Sarajevu, a date su i preporuke zakonodavcu kako da na najbolji način uskladi Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, tzv. Istanbulsku konvenciju
Direktorica Udruženja Prava za sve Diana Šehić podsjetila je da je Bosna i Hercegovina ratificirala Konvenciju i time ima obavezu da redovno, periodično, a to je svake četiri godine, dostavlja izvještaj UN komitetu, koji razmatra stepen primjene Konvencije u svakoj državi, javila je Fena.
– Državni izvještaj je važan, ali alternativni, usuđujem se reći, možda je i važniji, zbog toga što on predstavlja tzv. drugo mišljenje, obzirom da države imaju tendenciju da sebe predstave u boljem svjetlu. Tako da naš izvještaj uvijek daje jedan svojevrstan pregled stanja ženskih i ljudskih prava u svim oblastima u kojima konvencija zahtijeva da se ukloni diskriminacija – kazala je Šehić.
Goruće pitanje
To su oblasti – javni politički život, ekonomija za zapošljavanje, pristup zdravlju, zdravstvena i reproduktivna prava, obrazovanje, općenito zabrane diskriminacije i ono na što se danas posebno fokusiramo, rodno-zasnovano nasilje.
Izrada ovakvih izjveštaja, dodala je, važna je i što se može uočiti trend pogoršanja položaja žena u svim oblastima.
– Goruće pitanje u ovom trenutku je rodno zasnovano nasilje. To više nije političko pitanje, to je državni interes. Mora se učiniti sve, od izmjene zakona do osiguranja njegove primjene, uz postavljanje protokola i sistema odgovornosti, kako bi pravda bila zadovoljena, a žrtva zaštićena – naglasila je Šehić.
Nema izgovora
Programska direktorica Fondacije udružene žene iz Banje Luke i jedna od autorica izvještaja Aleksandra Petrić je kazala da je izvještaj fokusiran na ključne oblasti koje se tiču odgovora na nasilje nad ženama.
Istakla je da je potrebno spriječiti nasilje aktivnim djelovanjem države, raditi protiv stereotipa i predrasuda koje su često vidljive u nasilju u porodici ‘da je to privatna stvar i da su žene i djeca vlasništvo supruga’.
– Naša država je često opterećena tradicijom, ali to ne treba da nam bude izgovor. Mi prosto moramo i kao nevladine organizacije, kao državne institucije raditi sve da do nasilja ne dolazi i da radimo na edukacijama i reformama – poručila je Petrić.
U Bosni i Hercegovini, kako je kazala predsjednica Centra ženskih prava iz Zenice Meliha Sendić, nasilje u porodici je najprijavljivanije krivično djelo.
– Krivični zakon Federacije BiH nije u skladu s Istanbulskom konvencijom. Centar ženskih prava je podnosio inicijative za izmjenu krivičnog zakona. Tražimo hitan odgovor šta se događa sa izmjenama krivičnog zakona Federacije BiH i zakona o zaštiti od nasilja u porodici – poručila je Sendić.
Jedna od autorica Izvještaja prof. Amila Ždralović naglasila je kako se nakon svakog poglavlja nalaze preporuke, koje nadležni mogu pratiti i realizirati.
Alternativni izvještaj organizacija civilnog društva o provedbi tzv. ženske konvencije bit će dostavljen UN Komitetu nadležnom za razmatranje primjene Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama.
Također, može se naći na stranici pravazasve.ba.
