APEL PARLAMENTARNOG I NEVLADINOG SEKTORA Femicid je postao praksa, mjere trebamo sada i ovdje

15.11.2023.

Nadležni još nemaju (ili nisu saopćili) informacije da li je i šta urađeno na realizaciji septembarske inicijative Komisije za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnog zakona u roku od 90 dana

Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, te predstavnice više nevladinih organizacija ponovo su apelirali na nadležne da sistemski odgovore i spriječe slučajeve femicida, koji su sve češći i sve brutalniji.

Svjedoči to i stravičan slučaj ubistva u Sarajevu. Jedan mladi život ugašen je pred očima četvorogodišnjeg djeteta. Crna statistika bilježi novu žrtvu. A još prije nepuna dva mjeseca zaklinjali smo se – niti jedna više!

Ponovo su zatraženi konkretni, ali nužni koraci – izmjene Krivičnog zakona BiH, te Zakona protiv nasilja u porodici.

Ponovo se čulo – femicid je postao praksa, svjedočimo pandemiji ovog zločina.

Femicid je, po definiciji, ubistvo iz mržnje. A ne “tragični kraj jedne ljubavi“, kako je to kazao advokat muškarca, koji je prekjučer ubio suprugu – kazala je Dženana Alađuz, direktorica Fondacije Infohouse.

Ona je istakla kako hitno treba mijenjati federalni Krivični zakon i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Jedno je napisano, drugo je realnost

Ali, procedure su spore, a neke mjere trebaju „sad i ovdje“. Sve u cilju nadzora nad ponašanjem nasilnika i nadzora nad njihovim žrtvama radi spriječavanja sve češćih tragedija kojima, da stvar bude gora, svjedoče i djeca.

Mjere podrazumijevaju odgovarajuća ovlaštenja i kapacitiranost policije i centara za socijalni rad jer, kako je istaknuto“nasilnik plus oružje jednako je – ubistvo“.

Sa konferencije za medije: Sve institucije moraju zajednički raditi na sistemskom rješavanju problema

Predsjednica parlamentarne Komisije za ravnopravnost spolova Alma Kratina upozorila je da nadležni još nemaju (ili nisu saopćili) informacije da li je i šta urađeno na realizaciji septembarske inicijative Komisije za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnog zakona u roku od 90 dana.

No, jedno su napisani zakoni, drugo realnost. A ona nam pokazuje da policija nije dovoljno kapacitirana, da sudstvo ne izriče maksimalne kazne ubicama, da zakoni nisu usklađeni s međunarodnim konvencijama.

Treba nam novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, te izmjene i dopune Krivičnog zakona. Ova Komisija je krajem septembra uputila Parlamentu FBiH zaključak kojeg je on usvojio, i koji je obavezujući za Ministarstvo pravde FBiH i Vladu FBiH. On podrazumijeva da u roku od 90 dana dostave novi tekst Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali i izmjene i dopune Krivičnog zakona. Mi u ovom momentu nemamo iz Vlade FBiH transparentnu informaciju dokle je proces stigao, a nemaju još puno vremena da nam dostave ove zakone. Javno tražimo da nam dostave informaciju šta su dosad uradili, a sjednicu imamo 22. novembra. Samo zahvaljujući nevladinim organizacijama, mi smo uspjeli uraditi male korake, koji su ipak veliki za žrtve nasilja – rekla je Kratina.

Procjene rizika

I direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković naglasila je da se pitanja o uzroku ‘pandemije femicida’ nameću sama.

Pozvala je sve institucije na zajednički angažman na sistemskom rješavanju problema. Prvenstveno kad je riječ o prevenciji, odnosno nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama, međuvršnjačkom i svakom drugom nasilju.

Podsjetila je da se na adekvatan način ne vrši ni procjena rizika, s obzirom da se i u posljednjem slučaju femicida, kao i u nekima od ranije, radi o prestupniku koji je već osuđivan.

Između ostalog, dodala je i da je Gender centar Vladi FBiH podnio prijedlog nove Strategije protiv nasilja u obitelji, za period 2023/2025. godinu.

U ime zajedničke inicijative parlamentarnog i nevladinog sektora Jadranka Miličević iz Fondacije Cure skrenula je pažnju na predložene amandmane na navedena dva federalna zakona, u kojima značajno mjesto imaju prevencija kao najbolja metoda, kao i uspostava baze podataka o nasilnicima.

Ona je podsjetila da je održan sastanak sa resornim ministrima i ekspertima, na kojem su se pokušale objediniti dosadašnje inicijative i izvršiti pritisak na federalni parlament, u čijim ladicama još od prošle godine stoje inicijative za izmjenu dva ključna zakona.

Nema ništa od parcijalnih rješenja

I obumudsmenka za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur podcrtala je da bilo kakva parcijalna rješenja neće zaustaviti poraznu statistiku.

Učinit će to izmjene Zakona protiv nasilja u porodici, te izmjene Krivičnog zakona BiH. Potrebno je osigurati i zaštitu novinara, medicinskih i socijalnih radnika, ali izmijeniti i procesni zakon. Krivični procesni zakon mora osigurati procjene potreba žrtve i rizičnih faktora – kazala je Džumhur.

Ona je dodala da Institucija ombudsmena iz godine u godinu bilježi broj žalbi vezanih za konfliktne razvode, gdje su ugrožena i djeca.

Predsjedavajuća Komisije za ravnopravnost spolova KS Vildana Bešlija stigla je na ovu konferenciju za novinara nakon hitnog sastanka sa komesarom policije KS.

Razgovarali smo o tome koje su tačke koje treba preduprijediti, te šta se može uraditi u praćenju i žrtve i počinitelja nasilja. Uradit ćemo sve da se to promijeniobećala je Bešlija.

Idi naVrh

Don't Miss