Predstavnici Agencije su na sastanku s članovima Centralne izborne komisije BiH jasno rekli da neće dozvoliti uvođenje digitalnih tehnologija u izborni proces čak i ako se izmjeni i izborni i zakon o zaštiti ličnih podataka, kaže izvor blizak CIK-u. Šehić: Gledao sam kako žena od 30-ak godina dolazi da glasa sa ličnom kartom osobe koja ima 68 godina. Borenović:Uvođenje novih tehnologija u izborni proces je nasušna potreba i jedini način da se koliko-toliko sačuva ova zemlja od izborne korupcije
Piše: Rubina ČENGIĆ
Do kraja novembra Vijeće ministara BiH bi trebalo kreirati izmjene Izbornog zakona koje će omogućiti uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
Tako im je naložio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. No, digitalizacija cijelog ili samo dijelova izbornog procesa u Bosni i Hercegovini neće biti moguća s aktuelnim Zakonom o zaštiti ličnih podataka. A po političkim kuloarima u BiH se može čuti da rukovodstvo Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH ima izričit politički nalog da spriječi digitalizaciju.
Predstavnici Agencije su na sastanku s članovima Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine jasno rekli da neće dozvoliti uvođenje digitalnih tehnologija u izborni proces čak i ako se izmjeni i izborni i zakon o zaštiti ličnih podataka, kaže izvor blizak CIK-u.
Postoje određeni rizici
U Agenciji objašnjavaju da tijela za zaštitu ličnih podataka provode nadzor nad korištenjem ličnih podataka građana i po prigovoru građana i po službenoj dužnosti i da se ne može govoriti u nepovjerenje u druge državne institucije, nego o mjerama zaštite koje propisuje zakon, ne samo u izbornom procesu, nego bilo kom drugom segmentu obrade ličnih podataka.
– S aspekta zaštite osobnih podataka postoje određeni rizici ukoliko dođe do nezakonite obrade podataka pri čemu može doći i do zlouporabe ukoliko kontrolor nije osigurao sigurnosne i tehničke mjere. U samom izbornom procesu kontrolori su tijela koja organizuju i rukovode izbornim procesom. Dakle, Centralna izborna komisija BiH koja provodi izbore i za digitalizaciju određenih dijelova procesa je dužna obezbjediti sigurnost podataka koje prikupljaju i obrađuju. Oni provode izbore u skladu s Izbornim zakonom koji sadrži mjere zaštite podataka. Ali, za sve ostale izmjene je potrebno da se nađu nova zakonska rješenje. To znači da su dužni da izborni proces usklade sa načelima obrade osobih podataka i aktuelnog Zakona o zaštiti osobnih podataka – kaže Silvije Fučec, šef Odjela za odnose s javnošću u Agenciji za zaštitu ličnih podataka.
Pojašnjava da izmjene Izbornog zakona koje bi definisale digitalizaciju određenih dijelova izbornog procesa i upotrebu novih tehnologija ne bi bile dovoljne.
– Ako dolazi do upotrebe novih tehnoloških rješenja ili izmjene drugih pravila u izbornom procesu, to mora biti usklađeno sa načelima zaštite ličnih podataka koji su na snazi u BiH. Ne možemo pretpostavljati kako bi to moglo izgledati. Ali zakoni koji idu pred Parlamentarnu skupštinu BiH moraju doći pred Agenciju i u svakom konkretnom primjeru se Agencija izjašnjava da li je zakon u skladu sa zaštitom podataka ili nije. U ovom trenutku ne znamo u kojoj je mjeri predviđena digitalizacija. Ali ako govorimo o, recimo, identifikaciji birača otiskom prsta – Agencija je dala negativno mišljenje 2018. godine. Jer takav vid identifikacije nije u skladu s aktuenim zakonima. A za druga pitanja ne možemo preliminarno iznositi mišljenje. Sada je u pripremi novi zakon o zaštiti ličnih podataka, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati – kaže Fučec.
On napominje da Agencija ne radi na tome, da nisu predlagač i da ne znaju kakvo će biti novo rješenje.
Najsigurniji način
Podsjećanja radi, 2018. godine je u Parlamentarnoj skupštini BiH na osnovu negativnog mišljenja Agencije odbijen prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje su podrazumijevale skeniranje glasačkih listića.
Ekspert za izborni proces u BiH Vehid Šehić kaže da ne razumije argumente Agencije za zaštitu ličnih podataka.
– Mi moramo naći način da spriječimo da ista osoba glasa sa više ličnih karata. Lično sam kao posmatrač koalicije Pod lupom gledao kako žena od 30-ak godina dolazi da glasa sa ličnom kartom osobe koja ima 68 godina. Upotreba novih tehnologija je najsigurniji način da to spriječimo i tu tehnologiju koriste Srbija, Crna Gora, Makedonija, Gruzija i mnoge druge zemlje. A osim toga šta tu ima da se zaštititi jer lične karte pokazujemo kada prelazimo granicu ili u bankama i svi oni imaju pristup bazama ličnih podataka da bi provjerili da li su lične karte važeće – kaže Šehić.
Koalicija Pod lupom je sredinom 2023. godine, nakon praćenja više izbornih procesa u BiH, analize izvještaja međunarodnih organizacija koje su nadzirale izbore u BiH i analize izborne reforme u BiH predložila uvođenje skenera ili druge tehnološke opreme u process brojanja glasova kako bi bile spriječene i onemogućene povrede Izbornog zakona BiH prilikom utvrđivanja volje birača/ica na biračkim mjestima na izborni dan, prateći pritom standarde i kriterijume sigurnosti, izvodivosti, dugoročnosti i isplativosti odabranog rješenja; uvođenje elektronske identifikacije birača/ica na biračkom mjestu i obezbjeđenje unosa rezultata glasanja u elektronski sistem CIK BiH sa biračkog mjesta, odmah po utvrđivanju rezultata glasanja za svaki nivo koji se bira na izborima.ž
Nasušna potreba
I zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Borislav Borenović smatra da uvođenje novih tehnologija neophodno.
– Uvođenje novih tehnologija u izborni proces je nasušna potreba i jedini način da se koliko-toliko sačuva ova zemlja od izborne korupcije. Svako ko priča o zloupotrebi uvođenja novih tehnologija ili protiv promjena traži izgovor da se ništa ne uradi, da ostanu stara pravila koja omogućavaju ogromne izborne krađe. Svako ko se poziva na zaštitu ličnih podataka zapravo samo želi da se nastave odvijati krađe na izborima u ovoj zemlji. A protiv novih tehnologija su oni koji imaju strah od fer izbora – kaže Borenović.
Smatra da je Agencija za zaštitu ličnih podataka politički instrument.
– Uvođenje novih tehnologija su uradile mnoge zemlje i kako to da rizik ne postoji u Makedoniji, u Crnoj Gori ili u drugim zemljama koje su uključile nove tehnologije u izborni proces. Negativan stav prema novih tehnologijama je zločin prema izbornom procesu – kaže Borenović.
Stotine pritužbi
Podsjećanja radi, nakon izbora 2022. godine je CIK BiH dobio više stotina žalbi na izborni proces i donio desetine odluka o ponovnom prebrojavanju glasova. Godinu dana nakon izbora u toku su brojne istrage tužilaštava o prijavljevnim navodnim zloupotrebama u izbornom procesu.
U javnosti je prisutna debata o tome da li Centralna izborna komisiji BiH nove tehnologije u izborni proces može uvesti samo izmjenama internih pravilnika i pozivajući se na preporuke Vijeća Evrope i Venecijanske komisije koje se odnose na nove tehnologije i zaštite ličnih podataka. No, u CIK-u BiH cijene da je neophodna izmjena izbornog zakona i saglasnost Parlamentarne skupštine BiH jer je neophodno obezbjediti novac na nabavku opreme za svako od oko 6.000 biračkih mjesta.
Ipak, OSCE-ova izborna posmatračka misija Ured za demokratizacije i ljudska prava (ODIHR) je u svom izvještju nakon izbora 2022 godine navela da najveći broj ispitanika u njihovom istraživanju žali što Parlament nije napravio nikakav napredak u zakonodavstvu uvođenjem novih tehnologija glasanja.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je početkom oktobra 2023. godine javnosti predstavila opremu i mogućnosti digitalizacije dijelova izbornog procesa – identifikaciju i autentifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Automatizovana identifikacija birača bi onemogućila da jedna osoba glasa više puta koristeći tuđe lične karte ili da članovi biračkih odbora u birački spisak upisuju glasanje birača koji uopšte nisu došli na biračko mjesto, a skeniranje glasačkih listića bi omogućilo brzu objavu rezultata i provjeru procesa brojanja, te onemogućilo popunjavanje dodatnih listića nakon zatvaranja biračkih mjesta u šta se u BiH godina sumnja.
Centralna baza podataka
Samu digitalizaciju su predstavili na opremi koju je kompanije SmartMatic poklonila Udruženju izbornih zvaničnika u BiH koje već duže vrijeme, kao i CIK BiH, zagovara dogitalizaciju dijelova ili cijelog izbornog procesa kako bi se izbjegle zloupotrebe.
– Mi vjerujemo da nema osnova za strahove od zloupotrebe podataka – za identifikaciju birača svako biračko mjesto dobije tehničku opremu, stik ili računar sa podacima birača registrovanih za glasanje na tom biračkom spisku. Iste podatke kao one koji se nalaze u izvodu Centralnog biračkog spiska za to biračko mjesto i oni nisu povezani sa centralnom bazom podataka. Za skeniranje glasačkih lističa se takođe koriste uređaji koji nisu vezani za centralnu bazu podataka – pojašnjava Ernes Jusović, v.d. direktora Udruženja izbornih zvaničnika u BiH.
On dodaje da je SmartMatic-ova opremakorištena za pokaz jer su se samo oni odazvali na poziv Udruženja upućen većem broju kompanija koje proizvode opremu za ove namjene među kojima su bile i dvije iz BiH.
Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) koja je nadležna za tehničko vođenje evidencije Centralnog birakog spiska u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine pojašnjavaju da se pristup podacima kojima oni raspolažu vrši prema tehničkim i operativnim pravilima koje definira Agencija, odnosno odredbama Pravilnika o načinu pristupa i razmjene podataka, ali da je za prenos podataka potreban zahtjev.
– U konkretnom slučaju treba postojati jasan pravni osnov, svrha, vrijeme i cilj za prenos podataka, te ispunjen preduvjet kao naprimjer da CIK BiH kao prijemni organ nije u mogućnosti izvršavati svoje zakonske obaveze bez pristupa traženim podacima koji se nalaze u evidencijama IDDEEA-e. U tom smislu imamo neophodne tehničke i kadrovske kapacitete potrebne za pružanje podrške izbornom sistemu u Bosni i Hercegovini, pa čak i po pitanju automatske identifikacije i autentifikacije. IDDEEA kroz sistem izdavanja dokumenata građanima Bosne i Hercegovine ima uspostavljena tehnička rješenja koja se odnose na biometrijsku provjeru podataka. Ova rješenja podrazumjevaju obradu podataka i provjere biometrijskih templejta otiska prsta – kaže Amel Siječić, stručni savjetnik za odnose sa javnošću u IDEEA-i.
Najveće javno dobro
Pojašnjava da Agencija ima kapacitete i tehnička znanja da pripremi svoje sisteme, evidencije i aplikacije potrebne za prenos podataka.
– Navedeni sistem moguće je staviti u funkciju automatske identifikacije i autentifikacije u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Pod pretpostavkom da su ispunjeni svi formalno pravni uslovi koji omoućavaju zakonit prenos i obradu ove vrste podataka potrebno je od strane nadležnog organa (CIK BiH) razviti određene elektronske servise i aplikativna rješenja, propisati procedure prenosa, njihovo korštenje i obrada u izbornom procesu, te izvršiti nabavku dodatnih hardverskih i softverskih komponenti u cilju podrške ovom procesu – kaže Siječić.
On naglašava da je zaštita ličnih podataka apsolutno jedan od najvećih prioriteta.
– IDDEEA cijeni da lični podaci koji se vode u evidencijama za koje je nadležna, predstavljaju najveće javno dobro u Bosni i Hercegovini… Sa stanovišta rizika – on uvijek postoje. Bitno je rizike prepoznati, porocijeniti i poduzeti preventivne mjere da se oni preveniraju i po mogućnosti učiniti sve u cilju sprečavanja eventualnih štetnih posljedica. IDDEEA je tehnički orijentiurana institucija i s naše strane procese prvenstveno promatramo na taj način. Smatramo da ukoliko postoji opredjeljenje za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, svako tehničko rješenje mora biti pažljivo analizirano, projektirano i implementirano, a posebno i tehnički sigurno da bi se osigurao integritet izbornog procesa. Također, veoma bitan faktor su i pisana pravila koja u cjelosti definišu provođenje svakog koraka u svakoj fazi izbornog procesa – pojašnjava Siječić.
Prema analizi portala Zašto ne, Estonija je 2002. godine u svoje zakonodavstvo uvela opciju glasanja putem internet, Bugarska je na izborima 2019. i 2021. godine biračima ponudila mogućnost glasanja putem papira i olovke, ali i putem uređaja za glasanje. Norveška koristi skenere za brojanje glasova na biračkim mjestima s tim da svi glasovi moraju biti prebrojani dva puta, a od 2017. najmanje jednom moraju biti prebrojani ručno.
Njemački Ustavni sud je zabranio upotrebu elektronskih uređaja na izborima.
