SEKSUALNA IZNUDA U BIH Korupcija za seks o kojoj se malo govori

Krivični zakoni u BiH ne prepoznaju sextortion, ali  prepoznaju pojmove obljuba zloupotrebom položajai polni odnos zloupotrebom položaja i  prinudu na polni odnos. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH, sudovi u BiH godišnje bilježe po jednu do dvije prijave za ove vrste krivičnih djela i isto toliko istraga

Piše: Rubina ČENGIĆ

U Facebook grupi „Nisam tražila“ je opisan slučaj u kom je profesor ucjenjivao doktoranticu seksom i prijetio joj svojim vezama.

Cijelu noć sam preplakala i u glavi vrtila scenarije koliko daleko oni mogu ići, ti predatori. Mogu spriječiti obrazovanje, sabotirati poslove, ucjenjivati, prijetiti i na kraju ubiti i porodice.  Mogu žrtvu dovest do ruba suicida… To je pakao – napisala je članica grupe.

U svojoj objavi nije napisala da li se odlučila da  prijavi ucjenjivača, ali  prema opisu – njen slučaj bi mogao biti okarakterisan kao  sextortion ili seksualno iznuđivanje, ucjena, seksualna korupcija.

Jedna do dije prijave godišnje

Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini ne prepoznaju sextortion, ali  prepoznaju pojmove obljuba zloupotrebom položaja (Krivični zakon FBiH) i polni odnos zloupotrebom položaja i  prinudu na polni odnos (Krivični zakon RS).

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH, sudovi u BiH godišnje bilježe po jednu do dvije prijave za ove vrste krivičnih djela i isto toliko istraga.

Preciznije, 2018. godine je izrečena po jedna zatvorska kazna za seksualni odnos zloupotrebom položaja i za obljubu zloupotrebom položaja-

Godinu kasnije izrečena je po jedna zatvorska i uslovna kazna za spolni odnos zloupotrebom položaja i potvrđene dvije optužnice.

Pa onda, 2020 godine po jedna zatvorska kazna za seksualni odnos zloupotrebom položaja i uslovna kazna za polnu ucjenu, a 2021. godine  dvije uslovne kazne za seksualnu ucjenu i 2022. godine nije bilo presuda za ova djela.

Izrečene pravosnažne presude kreću se od 5 mjeseci zatvora (uslovno 12 mjeseci – vrijeme provjeravanja) do 3 godine i 8 mjeseci zatvora.

Sextortion nosi različite opasnosti

Sutkinja iz Sarajeva Adisa Zahiragić potvrđuje da nema mnogo predmeta ove vrste.

Mnogo sam čitala o tome i često učestvujem na različitim edukacijama na tu temu. Pitala sam  kolege da li se sreću s predmetima koji se mogu okarakterisati kao sextortion ili seksualna korupcija, dakle korupcija u kojoj  korumpirane osobe ne traže novac, nego seks i rekli su mi da nema predmeta jer nema prijava. Bojim se da ljudi ne znaju šta je to i da krivična djela prijavljuju kao silovanje ili seksualno uznemiravanje što ni slučajno nije isto – pojašnjava sutkinja Zahiragić i naglašava da zbog toga nema ni advokata koji bi bili specijalizirani za ovaj oblik kriminala.

Šta je zapravo sextortion?

Jedina dostupna analiza o postojanju sextortiona u BiH je analiza koju je uradio Transparency Internationa u BiH.

Prema njihovoj publikaciji  termin sextortion kao vrsta korupcije upotrijebljen je prvi put 2008. godine kada su članovi Međunarodne asocijacije žena sudija primijetili da sudije iz različitih dijelova svijeta uočavaju vrstu korupcije o kojoj se rijetko govori.

Od tada pa do danas termin sextortion se koristi kada se želi definisati zloupotreba povjerenog položaja i moći s ciljem seksualne iznude.

Sextortion je koruptivna radnja i oblik seksualnog iskorištavanja koji upotrebljava nefizičku prinudu isključivo radi iznuđivanja seksualnih usluga od žrtve, piše u istraživanju TI BiH.

Pravnica Milena Maštalo koja je radila na ovim istraživanjima pojašnjava  da je sextortionu krivično djelo koje ostavlja ozbiljne i dalekosežne posljedice po žrtve zbog čega je neophodno više raditi na prepoznavanju krivičnog djela.

Potrebno je zaštititi žrtve od dodatnih pritisaka, viktimizacije i stigmatizacije, ali i senzibilizacija i obuka sudija, tužioca i policijskih službeni jer sextortion nosi različite opasnosti uključujući potencijalnu fizičku i emocionalnu traumu, psihološke posljedice, narušavanje povjerenja i bliskosti u međuljudskim odnosima i slično. Žrtve često prolaze kroz dugotrajan i stresan proces dobivanja pravde, dok mnogi slučajevi seksualne korupcije ostaju nekažnjeni –  kaže Maštalo.

Malo slučajeva pred pravosuđem

Naglašava da se pravosuđe u BiH ovim problemom bavilo u vrlo malom broju slučajeva.

– S obzirom na to da krivično zakonodavstvo BiH ni na jednom nivou ne definiše sextortion kao zasebno krivično djelo, za potrebe istraživanja koje je TI BiH radio izdvojena su određena krivična djela protiv polne slobode i morala koja u svom sadržaju imaju elemente seksualnog nasilja/uznemiravanja i zloupotrebe moći/položaja. Tako je u Republici Srpskoj od 2015. do 2020. podneseno ukupno 9 prijava za krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja, te su izrečene 3 osuđujuće presude od čega je jedan uslovna, a dvije  zatvorske kazne. U FBiH je od 2014. do 2020. podneseno 10  prijava, odnosno izvještaja za krivično djelo polni odnos zloupotrebom položaja, izdato je 6 naredbi o sprovođenju istrage, te su podignute 3 optužnice i jedan optužnica s krivičnim nalogom. U istom periodu donesene su dvije osuđujuće presude s uslovnom kaznom i 4 zatvorske kazne – navodi Maštalo.

Naglašava da se presude koje su analizirali u TI BiH odnose na različita krivična djela i da postoje znatne razlike u okolnostima događaja na koje se one odnose, statusu optuženih i žrtava.

 Zloupotreba pozicije moći

– Kaznena politika u BiH je generalno takva da sudovi idu prema donjoj granici prilikom izricanja sankcije, što je evidentno i u analiziranim presudama, ali postoje i otežavajuće i olakšavajuće okolnosti koje sud uzima u razmatranje prilikom izricanja sankcije. Dok se pod otežavajućim okolnostima obično uzima u obzir prethodna osuđivanost optuženog, kao olakšavajuće okolnosti uzimaju se u obzir njegova ugledna ličnost,korektno ponašanje optuženog, obećanje optuženog da više neće ponoviti to djelo, iako ne postoji valjano obrazloženje suda za ovakvu ocjenu dokaza i olakšavajućih okolnosti – pojašnjava Maštalo.

Ona naglašava da je enormna razlika u statistici koju posjeduju pravosudni organa i broja svjedočenja žrtava ovog krivičnog djela.

– Prema pravosudnim organima – sextortion skoro da i nije prisutan, dok su s druge strane brojna  svjedočanstva žrtava korupcije s elementima seksualne ucjene. To  ukazuje da su neophodne neke promjene kako bi se žrtve mogle zaštititi jer se kod ovog krivičnog djela radi o korupciji koja podrazumijeva postojanje autoriteta lica koje zahtijeva seksualnu aktivnost pri čemu iskorištava svoju dominantnu poziciju i zloupotrebljava položaj koji mu/joj je povjeren. Počinioci su ljudi koji se nalaze na pozicijama moći u visokoškolskim ustanovama, pravosuđu, javnoj upravi, organima zaduženi za sprovođenje zakona, poslodavcima i moramo uraditi više da žrtve budu zaštićene – kaže Maštalo.

Dokazivanje i utvrđivanje

U Helsinškom parlamentu građana iz Banjaluke  naglašavaju da je problem i siromašna dokumentacija o praksi dokazivanja i institucionalnim mehanizmima utvrđivanja sextortiona.

Neophodni su detaljni podaci o prisutnosti seksualne iznude u javnom i privatnom sektoru koji mogu pružiti osnovu za na dokazima utemeljene zagovaračke aktivnosti kako bi se seksualna ucjena prepoznala u odgovarajućim zakonima i politikama i time demistifikovala pojava koja je po svim dostupnim podacima duboko ukorijenjena u bh.društvo, kažu u ovoj organizaciji koja već provodi aktivnosti s ciljem upoznavanja javnosti s terminom sextortion i nedostacima u zakonima i sudskoj praksi.

Prema dostupnim podacima, ni ured Ombudsmana za ljudska prava nije imao prijava koje se odnose na ovo krivično djelo, ali  više pravnika koji su pristali na nezvanične razgovor su skrenuli pažnju da žrtve ovo krivični djelo često vide kao mobing, silovanje, seksualno uznemiravanja i slično, ali ne kao korupciju.

U prilog ovoj tvrdnji idu podaci iz godišnjih izvještaja VSTV BiH prema kojima u Bosni i Hercegovini svake godine bude prijavljeno više desetina  slučajeva seksualnog uznemiravanja, silovanja ili slučajeva prinude na seksualni odnos.

 Važnost inicijativa

Da se nešto ipak mijenja pokazuje Narandžasti izvještaj ili Izvještaj o stanju ženskih prava u BiH u 2021. godini  u kom stoji da je Agencija za ravnopravnost spolova BiH započela projekat uspostave kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja.

Potpisan je sporazum o saradnji s predstavnicima zdravstvenih institucija na nivou FBiH, direktorom Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš, direktorom Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i pomoćnikom direktora za medicinske poslove JZU Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Krizni centri za žrtve silovanja i seksualnog nasilja predstavljaju specijalizirane servise za direktnu medicinsku pomoć i uzimanje forenzičkih dokaza, a bit će smješteni u okviru spomenutih zdravstvenih ustanova.

Agencija je u saradnji s Fondacijom CURE provela pilot-istraživanje o položaju ranjivih kategorija žena tokom pandemije što je rezultiralo preporukama koje mogu poslužiti kao smjernice za provođenje daljnjih istraživanja. U toku 2021. godine održane su napredne obuke za imenovane savjetnike/ce za prevenciju seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spola u institucijama BiH.  Agencija nastavlja svoju saradnju s nevladinim organizacijama kroz održavanje sastanaka na kojima su razmijenjena mišljenja o preprekama u radu i međusobnoj saradnji nevladinih organizacija, stoji u izvještaju.

A da je važno govoriti o ovom obliku krivičnog djela pokazuje inicijativa iz Hrvatske gdje su Agencija za elektroničke medije i UNICEF u septembru 2022. godine kreirali nastavni materijal za srednje škole i starije osnovce pod nazivom  Sexting i sextortion  koji će učenicima pomoći da  shvate i znaju objasniti šta su sexting i sextortion, te navesti njihova glavna obilježja.

Helsinški parlament građana Banja Luka u periodu od 14.07.2023-30.07.2023. sprovodi istraživanje o rasprostranjenosti seksualnog iznuđivanja u privatnom i javnom sektoru u BiH, te da Anketni upitnik je u potpunosti ANONIMAN i dostupan na: Istraživanje o rasprostranjenosti seksualnog iznuđivanja. Cilj istraživanja je da se dođe do podataka o raširenosti ovog oblika tihe korupcije u bh. društvu.
Ova aktivnost je realizovana u sklopu projekta “Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije“  koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID”. Sadržaj je isključiva odgovornost Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

 

Prethodna vijest

PROTESTI ZBOG DODIKOVOG ZAKONA Vlast nas vraća 20 godina unatrag

Naredna vijest

IZGUBLJENI SPOROVI BiH na sudu nisu dobili samo oni koji je nisu tužili