SREBRENICA Još 30 žrtava genocida našlo svoj smiraj

Posmrtni ostaci 30 žrtava genocida u Srebrenici, među kojima su četiri maloljetne osobe, našlo smiraj u Potočarima. U danima koji slijede u još 70 mezara bit će dodavane naknadno pronađene kosti

Danas se u Srebrenici obilježeva 28. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

Obilježavanje najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata na tlu Evrope započelo je još jučer cjelodnevnim aktivnostima u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Najmlađa žrtva imala 15 godina

Posmrtni ostaci 30 žrtava genocida u Srebrenici, među kojima su četiri maloljetne osobe, bit će ukopani na kolektivnoj dženazi u Potočarima, dok će u danima koji slijede u još 70 mezara biti dodavane naknadno pronađene kosti.

Intoniranjem himne BiH u Fabrici akumulatora počela je komemoracija za 30 žrtava genocida u Srebrenici.

Prije toga u Memorijalnom centru Srebrenica dočekane su zvanice iz regije, ali i cijelog svijeta.

Šemsa Omerašević danas će ukopati posmrtne ostatke brata Mustafe Mekanića, koji je 1995. imao 16 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice “Ravnice” kod Bratunca prije 11 godina.

– Padom Srebrenice, stariji brat, otac i on su krenuli preko šume. Razdvojili su se na brdu Buljim. Mlađi brat i otac su ostali zajedno, dok je stariji brat otišao na čelo kolone. Stariji brat je prešao, otac i mlađi brat nisu“, priča Omerašević, te dodaje da je Mustafa viđen osam dana nakon pada Srebrenice s manjom grupom ljudi koja je bila zarobljena, prisjeća se Omerašević.

Oca su identifikovali i ukopali 2009. godine u Memorijalnom centru Potočarima, a 2012. godine pronašli su posmrtne ostatke Mustafe. Kaže kako su  sve do sada  čekali da ga ukopaju.

Konačni smiraj za dvojicu braće

Osim Salčinovića i Mekanića, ove godine u dolini bijelih nišana bit će ukopana još dva maloljetnika – Esed Klempić, koji je imao 16 godina kada je ubijen i  Semir Đozić, koji je 1995. godine bio sedamnaestogodišnjak. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u Kamenici kod Zvornika.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Elvir Salčinović, koji je imao 15 godina kada je ubijen na području Baljkovice. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice “Liplje” kod Zvornika 2001., a identifikovani 2011. godine. On će konačan smiraj naći uz oca Turabiju i brata Almira koji su u Potočarima ukopani 2003., odnosno 2011. godine, podaci su Instituta za nestale osobe BiH.

Sutra počinje reekshumacija žrtava

Proces reekshumacije počet će sutra, dan poslije dženaze i kolektivnog ukopa žrtava, te će trajati do 19. jula. Ove godine će se otvoriti 71 mezar kako bi se žrtvama koje su ranije ukopane prirodali dijelovi skeleta koji su pronađeni i identifikovani nakon ukopa.

Prema podacima Instituta, još se traga za 1.000 žrtava genocida u Srebrenici, od čega je 40 maloljetnika.

Žrtve koje će biti ukopane ove godine u Potočarima su:

Alić (Omer) Džemail, rođen 1962. godine u mjestu Osat, Srebrenica;

Aljić (Zildžija) Mevlid, rođen 1957. godine godine u Srebrenici;

Avdić (Mujo) Halil, rođen 1975. godine u Đurđevcu, Srebrenica;

Džanić (Tajib) Esad, rođen 1968. godine u Srebrenici;

Đozić (Edhem) Semir, rođen 1977. godine u Zabojnoj, Sreberenica;

Esmić (Meho) Mujo, rođen 1940. godine u Gradini, Vlasenica;

Garaljević (Mehmed) Sakib; rođen 1971. godine u Srebrenici;

Gerović (Mahmut) Mehmed, rođen 1945. godine u Vlasenici;

Halilović (Ahmet) Ahmedin, rođen 1976. godine u Vlasenici;

Hodžić (Ismet) Senid, rođen 1975. godine u Mjestu Žedanjsko, Srebrenica;

Ibrahimović (Abid) Sabid, rođen 1974. godine u Ljeskoviku, Srebrenica;

Ibrahimović (Haso) Hasib, rođen 1946. u Hrnčićima, Bratunac;

Ibrić (Šemso) Šaban, rođen 1935. godine u Brezovicama, Srebrenica;

Jahić (Huso) Ređo, rođen 1935. godine u mjestu Zapolje, Bratunac;

Klempić (Alija) Esed, rođen 1979. godine u Bukovici, Vlasenica;

Lemeš (Avdija) Zuhdija. rođen 1949. godine u Beširovićima, Srebrenica;

Mehinović (Ibro) Idriz, rođen 1950. godine u Srebrenici;

Mekanić (Junuz) Mustafa, rođen 1979. godine u Bešićima, Vlasenica,

Mujanović (Šećan) Vejsil, rođen 1943. godine u Orlici, Bratunac;

Mujanović (Vejsil) Hasib, rođen 1965. godine u Zapolju, Bratunac;

Mujić (Idriz) Himzo, rođen 1959. godine u Sasama, Srebrenica;

Muminović (Mumin) Nezir, rođen 1930. godine u Pribidolima, Srebrenica;

Musić (Demir) Bekir, rođen 1972. godine, u Skelanima, Srebrenica;

Riđić (Šaćir) Ekber, rođen 1972. godine u Abdulićima, Bratunac;

Salčinović (Turabija) Elvir, rođen 1980. godine u Srebrenici;

Selimović (Bajro) Sabahudin, rođen 1964. godine u Zalužju, Bratunac;

Selimović (Ševko) Nisad, rođen 1976. godine, Šljivice, Srebrenica;

Smajlović (Omer) Hasan, rođen 1959. godine , Tokoljaci, Srebrenica;

Tabaković (Hajro) Rifet, rođen 1966. godine, Skenderovići, Srebrenica;

Zukić (Ibrahim) Husein, rođen 1932. godine u Karačićima, Srebrenica.

Schmidt: Protiv zločina i zločinaca

– Prošle sedmice sam bio u Ahmićima i moram reći da ljudi poput Darija Kordića nemaju pravo da se na takav način izjašnjavaju, to eventualno treba da provjeri i državni tužilac. Danas i za naredne dane sam pozvao glavnog državnog tužioca iz Bavarske sa njegovim kolegicama koje su rukovodioci odjela, i oni će sa ovdašnjim glavnim državnim tužiocem raditi da ga podrže, i da mu na iz vlastitih iskustva kažu, kako i na koji način postupati protiv takvih ljudi. Ja ću gledati kako teče taj proces i želim zatvoriti određene praznine koje su do sada postojale – kazao je Schmidt.

Izrazio je nadu da će se napraviti neka regulativa koja se odnosi na kazneni registar.

– Ovo mislim sasvim ozbiljno, ja ću iskoristiti svoje mogućnosti i moći, da svako ko je ovdje u zemlji i odležao kaznu, da u njegovom dosijeu mora pisati, ukoliko je osuđen zbog genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina ili sve zajedno. Za ljude koji su preživjeli, to je za njih nepodnošljivo da gledaju kako se tim djelima hvale počinioci – istaknuo je Shmidt.

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici i zamjenik načelnika Srebrenice istakao je na komemoraciji kako porodice tragaju za još više od 1.000 žrtava.

– U našim srcima i pamćenju, Dan sjećanja na genocid nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a Srebrenica zapisan je crnim slovima i tu ostaje zauvijek. I danas, dok cijeli svijet gleda u nas, možda i jedini put u cijeloj godini, na šta upozoriti i kako taj jedan trenutak iskoristiti. Za dobro, za sjećanje, za istinu. Za pravdu – kazao je na početku svog obraćanja Fejzić.

On je podsjetio da je u julu 2021. visoki predstavnik Valentin Inzko nametnu u Krivični zakon odredbu o zabrani negiranja genocida.

– To je dobro, ali ni je dovoljno. U dvije godine nije podiguta nijedna optužnica, prelazimo put od negiranja do psovanja genocida. Prošle godine rekao sam da samo slušamo obećanja, nadajući se u u bolji život u manjem bh. entitetu. Mnogi od ubijenih nisu pronađeni. Zeleni tabuti i bijeli nišani su naša trajna zakletva – naglasio je.