Niti za jednu od političkih pozicija koje je obnašala nije bila potrebna diploma, pa je nejasno zašto je Bradara u svoje zvanične biografije stavljala neistinite podatke
Piše: Rubina ČENGIĆ
Predsjednica Federacije BiH i politička ravnateljica Političke akademije HDZ BiH Lidija Bradara nije završila Ekonomski fakultet, kako to piše u njenim zvaničnim biografijama dostupnih javnost.
Bradara je završila samo višu školu, potvrđeno je za Interview.ba iz Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevo.
Na ovaj način Bradara je javnost dovela u zabludu o svom obrazovanju.
– Lončar, Marinka, Lidija rođena 17.08.1971. godine u Kiseljaku završila je studij za sticanje više spreme na Univerzitetu u Sarajevu – Ekonomski fakultet, odsjek Poslovna ekonomija, smjer Komercijalni, dana 18. 05. 1998. godine i stekla zvanje ekonomista. Izdata joj je diploma broj 111 od 7. 5. 1999. godine – piše u Rješenju koje je Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu izdao kao odgovor po upitu portala Interview.ba, a po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama.
Tri biografije
Pojašnjenja radi, u tri zvanične biografije Lidije Bradare stoji da je „diplomirala na ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Na stranici Parlamenta Federacije, gdje je Bradara bila delegatkinja u Domu naroda stajalo je također da je završila Ekonomski fakultet.
U najsviježije objavljenoj biografiji, onoj predsjednice Federacije BiH, također piše – da je po zanimanju ekonomistica. I pored toga je dodato, Ekonomski fakultet.
Pitanje bez odgovora
Ni od predsjednice Federacije BiH, niti iz njenoga ureda nismo dobili odgovor na pitanje kako je izgledao obrazovni put predsjednice Federacije BiH, odnosno kada i gdje je završavala pojedine stepene obrazovanja.
Zadnje što znamo, da je mail proslijeđen šefici kabineta predsjednice FBiH.
Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH u kom je Bradara bila više mandata, a jedan i predsjednica, kaže da „nije znao da nije završila fakultet“.
– Uvijek se predstavljala kao ekonomistica i pretpostavljao sam da to znači da je završila fakultet. No, ako je tačno to što kažete, ne mislim da se radi o lažnom predstavljanju, jer ona sa višom školom praktično ima diplomu ekonomistice koju je izdao Ekonomski fakultet. Rekao bih da se radi o „igri riječi“ – kaže Hadžiavdić.
On naglašava da za poziciju zastupnika/ce ili predsjedavajućeg/e Doma naroda ili bilo kod parlamenta u BiH nije propisana bilo koji stepen stručne spreme kao nužni preduslov.
Prodavanje magle i laganje
Sociolog Slavo Kukić kaže da ga ništa od bosanskohercegovačke političke klase ne bi moglo iznenaditi.
– Zadnjih 5-6 godina se u javnom prostoru operiralo s čitavom serijom sličnih slučajeva – od lažnog predstavljanja o čemu se, ako je ovo sve točno, radi i u konkretnom slučaju, do podastiranja diploma do kojih se došlo preko noći na upitnim visokoškolskim ustanovama ili većeg broja takvih dokumenata iako iza njih ne stoji stvarno studiranje i slično. U konkretnom slučaju, nažalost, ako su podaci iz vašeg pitanja istiniti, lažno predstavljanje ima dodatnu i političku i moralnu težinu jer dolazi od prve osobe izvršne vlasti Federacije BiH. U društvima s demokratskom kulturom političari na takvim pozicijama podnose ostavke i za puno benignije stvari. Ovdje se, nažalost, neće dogoditi ništa jer puno važnije je gospođino prodavanje magle da je cijelim bićem posvećena obrani hrvatskih nacionalnih interesa, nego činjenica da je u svojoj biografiji iznijela neistinite podatke, lagala, učinila ono zbog čega se u društvima s vladavinom prava i kazneno odgovara. Ukratko, još jedan u čitavom popisu bh. političkih paradoksa – kaže Kukić.
Tražila ubrzanu proceduru
On potvrđuje i informaciju prema kojoj je Bradara, navodno, na mostarskom Ekonomskom fakultetu, u doba kada je on bio prodekan za nastavu, tražila pomoć oko sticanja diplome.
– Gospođa nije komunicirala mene, nego druge iz najužeg vodstva Fakulteta. A oni su o toj komunikaciji obavijestili i mene. Komunikacija je, ako se dobro sjećam, ostvarena u drugoj polovici 2009., možda početkom 2010. godine. Gospođa je, naime, na Fakultetu posjetila tadašnjega dekana i prodekana za financije i interesirala se za mogućnost da ubrzanom procedurom završi studij ekonomije na našem fakultetu jer je imala završen prvi stupanj. Dekan ju je za detaljniju informaciju uputio na mene kao nadležnoga prodekana, ali i, budući sam ja bio odsutan, izvan BiH, informirao o suštini procedure da bi završila studij. Uglavnom, nekakva ubrzana procedura nije dolazila u obzir nego polaganje razlike ispita iz prve dvije godine, pa redovan upis treće i četvrte godine studija. Gospođa je otišla, nikada poslije nije komunicirala ni mene ni druge iz vodstva našeg fakulteta – kaže Kukić.
Članica, ravnateljica, delegatkinja
Lidija Bradara, prema njenim biografijama, ima bogatu političku karijeru: od 2003.godine je članica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Od 2010. je politička ravnateljica Političke akademije HDZ BiH. Od 2011. do 2015. je bila predsjednica Županijske organizacije HDZ BiH Srednjebosanskog kantona. ,
Članica Predsjedništva HNS postala je 2015.
Profesionalno, počela je 2000. raditi u administraciji općine Kiseljak. Tamo je provela pet godina.
U Skupštinu SBK izabrana je 2002. te i na narednim izborima, te je delegirana u Dom naroda Parlamenta FBiH. I ponovila mandat. Na izborima 2010. nije izabrana za Parlament BiH, ali je u narednom mandatu delegirana u Dom naroda Parlamenta FBiH gdje je bila predsjedavajuća Doma. Potom je 2018. godine delegirana u Dom naroda Parlamenta BiH, a na izborima 2022. je izabrana u Zastupnički dom Parlamenta FBiH nakon čega je imenovana za predsjednicu FBiH.
Niti za jednu od ovih pozicija nije potrebna diploma, pa je stoga nejasno zašto je Bradara u svoje zvanične biografije stavljala neistinite podatke.
Prema klasifikacija zanimanja Agencije za statistiku u BiH jedan naziv može se koristiti samo za jedno zanimanje.
Naziv zanimanja određuje se prema vrsti posla, odnosno prema sadržaju rada u zanimanju (pletač korpi…), prema rezultatu rada (ribar), prema mjestu obavljanja posla (skladištar, vrtlarski radnik), prema sredstvima rada (rukovalac postrojenjem…) i slično.
Naziv ima ključnu riječ koja određuje zanimanje (inženjer) i jednu ili više kvalifikacijskih oznaka koje ga tačnije određuju (mašinski inženjer konstruktor).
Osoba koja je završila ekonomski fakultet po zvanju je diplomirani ekonomista ili bakalaureat ekonomije, stoji u Metodološkom objašnjenu Klasifikacije zanimanja.
