Prema Krivičnom zakonu BiH, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Isto predviđaju i Krivični zakon Federacije BiH i Brčko distrikta. Krivični zakon Republike Srpske propisuje da jedan dan zatvora vrijedi 50 KM, ukoliko se radi o kazni kraćoj od 12 mjeseci
Piše: Belmina ČORBIĆ
Jednogodišnje kazne zatvora za ratni zločin, u ovim slučajevima silovanja, pokušaji silovanja, mučenje i nečovječno postupanje, osuđenici mogu zamijeniti slobodom.
I baš to je u posljednjih pet godina učinilo osam osuđenika za ratni zločin pred Sudom BiH, kantonalnim sudovima u Zenici i Bihaću, te Osnovnim sudom u Brčko Distriktu.
Sve ukupno, njih osam kupili su slobodu za 292.000 KM. A dok ratni zločinci kupuju slobodu, izmjene Krivičnog zakona na čekanju
Sve po zakonu
U tri presude pred Sudom BiH na jednogodišnju kaznu zatvora osuđen je Sead Velagić. On je bio saizvršilac nečovječnog postupanja prema dvojici zatvorenika u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Livnu. Godinu je dobio i Miroslav Perić, zbog nečovječnog postupanja prema maloljetnom zatvoreniku logora “Vojno” kod Mostara. A Goran Pavković osuđen je za zločin protiv ratnih zarobljenika u Prozoru. Pavković je kao saučesnik učestvovao u mučenju oštećenih. Gola im je tijela dodirivao električnom palicom, tukao ih nogama i rukama, kao i palicom po svim dijelovima tijela.
Sva trojica su krivi. Pred Sudom, zakonom, državom.
Ali su zatvorsku kaznu za najteža krivična djela, zamijenili slobodom. Otkupili su je za 36.500 KM.
Isti slučajevi zabilježeni su i pred kantonalnim sudovima u Bihaću i Zenici.
Za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika smatrali su primjerenim da se jednogodišnja kazna zamijeni novcem.
Ekonomska kategorija
Zatvorsku kaznu slobodom zamijenio je i Atif Krkalić, osuđen u Zenici zbog zlostavljanja civila u Policijskoj stanici u Tešnju. Slobodu je kupio i Sead Dizdarević koji je mučio civile nanoseći im teške fizičke i psihičke boli.
Bihaćki Kantonalni sud na godinu zatvora osudio je Sefera Derviševića zbog zlostavljanja, mučenja i ponižavanja civila uglavnom žena i staraca u opštini Cazin. Zlatko Hušidića osuđen je zbog zločina nad ratnim zarobljenicima.
Niko Brnjić pred Osnovnim sudom Brčko Distrikta osuđen je za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Prema presudi, Brnjić je je osuđen jer je “propustio činjenje koje je bio dužan da izvrši”, odnosno nije prijavio potčinjenog za koga je znao da je izvršio krivično djelo. Brnjić je bio komandant 108. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za Bosansku Posavinu tokom napada na selo Bukvik, na teritoriji predratne opštine Brčko u septembru 1992. godine. Optužen je da je posmatrao potčinjenog pripadnika satnije Prijedor kako izvršava ubistvo ranjenog srpskog civila. No i oni kao i prethodnici, svoju slobodu kupili. Po istoj cijeni – 36.500 KM.
Na redu Parlament BiH
Prema Krivičnom zakonu BiH, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Isto predviđaju i Krivični zakon Federacije BiH i Brčko distrikta. Krivični zakon Republike Srpske propisuje da jedan dan zatvora vrijedi 50 KM, ukoliko se radi o kazni kraćoj od 12 mjeseci.
No, sve bi se ovo u narednom periodu moglo promijeniti. Ali, to prije svega ovisi o volji zastupnika. Prijedlog za izmjene Krivičnog zakona BiH kojim bi se spriječila zamjena zatvorskih kazni novčanim, upućen je pred Parlamentarnu skupštinu BiH. Ovo pitanje ponovo je u fokusu javnosti nakon inicijative TRIAL International odakle se nadaju pozitivnom odgovoru državnih parlamentaraca.
– Ovakav iskorak bi doveo do zaustavljanja prakse koja nije ni pravična ni moralna, te do usklađivanja sa svrhom kažnjavanja koja se ogleda u društvenoj osudi ratnih zločina i pružanju satisfakcije žrtvama ovih djela, naglasila je Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International.
Najteža krivična djela
Zastupnik i predlagač izmjena Krivičnog zakona Saša Magazinović, podsjeća da je Vijeće ministara BiH usvojilo ove izmjene zakona 2017. godine, ali da one nikada nisu došle do Parlamenta.
– Prema međunarodnom pravu, djela ratnog zločina spadaju u najteža krivična djela. I zaslužuju najteže krivične sankcije i najjaču društvenu osudu. Parlament BiH već intervenirao na zakon po pitanju zamjene zatvorske kazne novčanom. I to 2018. godine kada se bavio krivičnim djelima učešća na stranim ratištima i terorizma – podsjetio je Magazinović.
Hitna procedura
Na izmjeni zakona koji je ovih dana upućen u parlamentarnu proceduru po hitnom rađeno je na osnovu preporuka Misije OSCE-a u BiH. Ali prije svega, na osnovu zahtjeva UN komiteta za eliminaciju diskriminacije nad ženama.
Ovaj je Komitet 2020. godine donio Odluku protiv BiH u kojoj se, pored ostaloga, od države traži da spriječi da osuđeni počinitelji ratnih zločina imaju mogućnost zamijeniti zatvorsku kaznu novčanom.
Za provođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u budžetu institucija BiH, budući da ovaj zakon nema uticaj na njegove rashode.
