/

Sutra nastavak suđenja za silovanje počinjeno u aprilu 2021.: Žrtva je u rukama tužioca

Silovanje se, prema optužnici, desilo sredinom 2021. godine, suđenje je počelo krajem 2022. godine, optužnica je tajna, optuženik je na slobodi, suđenje je zatvoreno za javnost, stručna javnost prati suđenje bez prava da interveniše , tužilac ima više disciplinskih prijava…

Piše: Rubina ČENGIĆ

U Sarajevu će, sutra, 7. februara, u podne biti nastavljeno suđenje Mirnesu Osmanoviću,  optuženom za silovanje koje je počinio u aprilu sredinom 2021. godine.

Suđenje je, na zahtjev odbrane optuženog, zatvoreno za javnost. Prisustvo je dozvoljeno samo predstavnicima stručne javnosti, uz upozorenje da je iznošenje informacija o suđenju krivično djelo, a optužnica je tajna.

Tužitelj s prekršajima

Tužitelj koji u ovom slučaju zastupa Tužilaštvo kantona Sarajevo Saša Jovanović je pred Disciplinskom komisijom VSTV-a optužen za nekoliko disciplinskih prekršaja među kojima je i neefikasan rad na ovom predmetu.

Dakle, silovanje se, prema optužnici, desilo sredinom 2021. godine, suđenje je počelo krajem 2022. godine, optužnica je tajna, optuženik je na slobodi, suđenje je zatvoreno za javnost, stručna javnost prati suđenje bez prava da interveniše na bilo koji način, tužilac ima više disciplinskih prijava, pojedinci koji znaju nešto o ovom slučaju kritikuju medije koji ne izvještavaju na ovu temu jer bi to moglo biti javni pritisak na sud da donese najbolju odluku u interesu javnosti.

O suđenju

Glasnogovornica Tužilaštva kantona Sarajevo Azra Bavčić objašnjava da, kada su u pitanju seksualni delikti, u konkretnom slučaju krivično djelo silovanje, „zbog zaštite žrtve ne obavljuju bilo kakve podatke koji mogu ugroziti psihičko i fizičko stanje žrtve, te da je to u skladu sa Smjernicama VSTV-a BiH za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, ali i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava“.

Više sagovornika, koji zbog zatvorenosti sudskog postupka ne žele istupati u javnost, potvrđuje da suđenja za silovanje obično budu zatvorena za javnost s ciljem zaštite žrtve.

No, uz to što nije počelo u roku od tri mjeseca od prijave krivičnog djela, samo suđenje je, iako je prijavljeno silovanje, na zahtjev Tužilaštva KS  počelo kao „suđenje za krivično djelo spolnog odnosa sa nemoćnom osobom“.

Zatvoreno za javnost

 Krivični zakon to detaljnije definiše kao „krivično djelo spolnog odnosa sa osobom koja zbog njezine duševne bolesti, duševne poremećenosti, nedovoljne duševne razvijenosti ili neke druge teže duševne smetnje ili stanja, nije sposobna za otpor“.

Za ovo je nedjelo zaprijećena kazna do osam godina zatvora. No, na samom ročištu došlo je do prekvalifikacije krivičnog djela.

Zbog zatvorenog suđenja javnost ne zna ko su svjedoci, vještaci, koji dokazni materijal je dostupan, da li je nešto zanemareno…

Sada je najveća odgovornost na sudiji Nedimu Ćosiću.

No eksperti za zaštitu prava žrtava upozoravaju da je „moguće da se neko od stručne javnosti ili opunomoćenica žrtve obrate Tužilaštvu FBiH i iznesu sumnje u tok suđenja ili da od ombudsmena za ljudska prva u BiH zatraže monitoring suđenja“.

 Ako je optužnica tajna i suđenje zatvoreno zbog zaštite žrtve  – to je u redu. Ali ako je zatvoreno zbog zaštite privatnosti optuženog, to je potpuno neprihvatljivo.  Što se tiče samog suđenja – žrtva je samo alat u rukama tužitelja. I ako je tužitelj nedovoljno predat i posvećen neće znati iskoristiti činjenice. I zbog toga je važno da stručna javnost traži veći stepen pažnje onih koji to mogu uraditi – kažu eksperti.

O tužiocu

 Saša Jovanović je tužilac koji u ovom suđenju zastupa Tužilaštvo KS. On je pred Disciplinskom komisijom VSTV-a prijavljen za nekoliko disciplinskih prekršaja. Pa čak i za neefikasan rad na ovom predmetu.

Tako se desilo da je istog dana  na Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH održano ročištu u kom je razmatrano Jovanovićeva navodna (ne)efikasnost u slučaju ovog silovanja i na Općinskom sudu u Sarajevu suđenje za to isto silovanje u kom je postupajući tužilac Jovanović.

U Općinskom sudu Sarajevo kažu da oni „cijene pretpostavku nevinosti do konačne odluke VSTV BiH“.

U Tužilaštvu kantona Sarajevo ističu da je za pitanje disciplinske odgovornosti nadležan isključivo Ured disciplinskog tužioca. A iz VSTV BiH pišu da o „eventualnom izuzeću i rasporedu tužilaca na pojedine predmete ili zadatke odlučuje glavni tužilac, te da su to pitanja koja Ured ne može komentarisati“.

Nije moguće odgovoriti

Na pitanje koliko prijava protiv Jovanovića postoji, dobijamo ogovor:

Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, zbog nedostatka administrativne podrške, uslijed odsustva uposlenikâ koji imaju pristup traženoj vrsti informacije, nije u mogućnosti odgovoriti koliko ima pritužbi u radu protiv određenog nosioca pravosudne funkcije.

U Centru za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH cijene da „sama prijava nije dovoljan razlog da tužilac bude uklonjen s nekog predmeta“.

Na ponašanje Tužilaštva KS u ovom predmetu je Sarajevski otvoreni centar  upozoravao dva puta – prvi put u maju 2021. nakon što je ovo silovanje okarakterisano kao „spolni odnos sa nemoćnom osobom“. A zatim i u julu 2021. nakon što je Osmanović pušten na slobodu prije potvrde optužnice.

Ovo je već drugi primjer neadekvatnog pravosudnog odgovora u istom slučaju koji potpuno zanemaruje težinu krivičnog djela i zakazuje u zaštiti žrtve seksualnog nasilja. Prethodno je ovo krivično djelo prekvalifikovano iz silovanja u spolni odnos sa nemoćnom osobom, čime se pravosuđe također stavilo na stranu osumnjičenog, na šta smo već ranije ukazivale – navedeno je u saopštenju SOC-a u julu 2021.

O optuženom

Optuženi Mirnes Osmanović se brani sa slobode. Navodno više ne radi za Holand taxi, gdje je radio u doba kada je počinio krivično djelo.

U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za predlaganje mjere, odnosno zabranu vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije koje propisuje član 76. Krivičnog zakona FBiH jer optuženi ne radi u taxi-prevozniku u kojem je radio kada je izvršio krivično djelo. Trenutno je nezaposlen, kako je potvrdio postupajućem sudiji prilikom početka glavnog pretresa. Osim toga, upozoren je da je svaku promjenu u generalijama dužan prijaviti Sudu – pojašnjava Bavčić.

I u Holand Company kažu da Osmanović „više ne radi za njih“. Izvori bliski sarajevskim taksistima kažu da zapravo Osmanović nikada nije ni bio stalno zaposlen u ovoj taxi kompaniji i da ga ni sada ništa ne sprječava da radi na crno.

U sarajevskim kuloarima kruži priča da Osmanović optuženik ima bliske rodbinske veze sa političkim i estradnim moćnicima, koji imaju jake veze u svim sferama života.

Stručna javnost

 Predstavnici više domaćih i međunarodnih organizacija prate ovo suđenje kao monitoring stručne javnosti. Ali, upozoreni su da bilo kakvo iznošenje informacija sa suđenja u javnost predstavljalo krivično djelo.

Kad pitamo šta mogu da urade predstavnici stručne javnosti ukoliko uoče neadekvatno ili sporno ponašanje prema činjenicama, svi nam odgovaraju da je to „dobro pitanje, ali da svi moraju vjerovati sudijama.“

Mi smo nijemi posmatrači. Nemamo pravo komentara, učešća ili bilo čega. Možda kada bude presuda. Ali ne znamo ni tada kome bi se eventulano mogli obratiti i na koji način – kaže jedan po posmatrača.

Advokatica ili punomoćenica žrtve nije u mogućnosti da istupa u javnost.

Sudije, advokati i tužioci, koje smo kontaktirali ne žele da komentarišu suđenje, izazove ili bilo šta oko slučaja. Ističu kako je zatvaranje suđenja i zatvaranje optužnice u skladu sa zakonom. Dodaju da bi svaki komentar suđenja, koje je u toku, bio pritisak na sud.

Analiza sudske prakse

Prema istraživanju koje je krajem 2022. godine provela Maja Gasal Vražalica, direktorica nevladine organizacije Akademija za žene, u Bosni i Hercegovini svake godine bude prijavljeno deset i više slučajeva silovanje.

Precizne evidencije presuda za ovo krivično djelo nema.

Atlanska inicijativa je 2019. godine objavila analizu sudske prakse u slučajevima silovanja na bazi 34 osuđujuće presude iz različitih sudova širom BiH.

Analiza upozorava na nejednakost kaznene politike, ali i široku paleta otežavajućih i olakšavajućih okolnosti bez posebnog obrazloženja njihove prirode. Pri tome su, navedeno je, olakšavajuće okolnosti često priznanje djela, nezaposlenost, porodične prilike, jedno ili više  malodobne djece, vjerovatno umanjenu uračunljivost usljed uživanja alkohola, ne posebno teške ozljede nanesene žrtvi…

Istaknuto je također da su kazne često bliže zakonskom minimumu, da se u presudama može pročitati kontradikcija u kojoj je izrečena kazna minimalna. A obrazloženje upućuje na zaključak da se treba izreći kazna bliže maksimumu.

Pet godina za umišljaj

Također se u analizi navodi slučaj jednog povratnika u vršenju krivičnog djela. On je silovanje izvršio tokom uslovnog dopusta sa izdržavanja zatvorske kazne. I to nakon što je razbio prozor, ušao u kuću žrtve, dok je ona spavala.

Imajući u vidu stepen krivične odgovornosti kod optuženog koji je izražen kroz direktan umišljaj, izraženu upornost pri izvršenju djela, bezobzirnost, te da je djelo izvršeno na krajnje ponižavajući način prema oštećenoj, da je djelo učinjeno bez bilo kakvog povoda od strane oštećene, jačinu povrede zaštićenog dobra, te nastalu posljedicu, sud je optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina… – stoji u presudi.

U komentaru Atlanske inicijative stoji:

S obzirom na to da se radi o specijalnom povratniku koji djelo vrši za vrijeme trajanja uslovnog otpusta sa izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo silovanja, te s obzirom na činjenicu da su se stekle dvije kvalifikatorne okolnosti, tj. da je djelo učinjeno na naročito ponižavajući i bezobziran način i da je djelom prouzrokovana teška tjelesna povreda, izrečena kazna od pet godina nije, prema našem mišljenju, adekvatna težini krivičnog djela i stepenu opasnosti učinioca (za ovaj oblik djela je predviđena kazna zatvora od tri do 15 godina).

Prethodna vijest

A new case of illegal land allocation in Bratunac

Naredna vijest

„Prointer“ na korak do ugovora od 37 miliona KM