Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim resursima. Ne može se baš mnogo zemalja pohvaliti pitkom vodom iz česme. A mi to, izgleda, ne znamo dovoljno cijeniti. Vjerujemo da je flaširana voda bolja, a analizom je utvrđeno prisustvo bakterija u nekoliko uzoraka
Piše: Sanela KARAICA
U prvih devet mjeseci ove godine BiH je uvezla 22,3 miliona KM prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, a izvezla četiri puta manje – 5,4 miliona KM.
Posmatrano količinski, uvezli smo 43,2 miliona litara, a izvezli tek 17,5 miliona.
Vrijednost uvoza porasla je za oko 13 posto, a izvoza za oko 24 posto. Međutim, podaci Vanjskotgovinske komore BiH pokazuju da smo i dalje daleko od ravnomjerne razmjene. U deficit smo od skoro 17 miliona maraka. Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. godine bila je oko 24 posto.
Top pet zemalja u koje izvozimo vodu su Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Austrija i SAD, a uvozimo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Francuske.
Kontrola uvoza
Veoma zanimljiv podatak je da smo od januara do kraja septembra 2022. iz Srbije uvezli 10,5 miliona maraka vode, a istovremeno u tu zemlju izvezli tek oko 180.000 KM. Situacija sa Hrvatskom značajno drugačija, ali i tu opet na štetu BiH. Uvezli smo oko 6,6 miliona KM vode, a izvezli oko 4,5 miliona. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH napominju da su ovo podaci za prirodnu i gaziranu vodu, te da nisu uvrštene vode da dodacima i različitim ukusima.
U Komori vjeruju da slobodno tržište, konstantna i jako skupa marketinška kampanja poznatih brendova, distribucija i efikasni kanali prodaje značajno olakšavaju bolji plasman uvoznih voda na domaćem tržištu. Tome doprinosi i nedovoljno razvijena svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.
– Ovaj jaz se može smanjiti jedino većom zaštitom domaće proizvodnje u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza roba iz susjednih zemalja, povećanom marketinškom kampanjom domaćih brendova i intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda – kažu u Komori.
Reklama je bitna
A da reklama zaista utiče na odluke potrošača potvrđuje i ekonomski stručnjak iz Banjaluke Zoran Pavlović.
– Osnovna stvar je da tržište i kupci bivaju preplavljeni reklamama za uvozne vode za piće. Građani se opredjeljuju prema onim proizvodima koji imaju jaču marketišku prisutnost na tržištu. Međutim, to nije jedini razlog. I do cijene je. U maloprodaji uvozna voda iz Srbije zna biti jeftinija nego domaća. Tako da ima do reklame, cjenovne situacije ali i navika i ukusa potrošača. Kao što kod piva volite jedan ukus, a ne volite drugi, tako se razlikuju i gazirane vode. Neko voli jaču, drugi slabiju, i onda kupuju onu koja im odgovara bez obzira na proizvođača – kaže Pavlović.
Ni interesa ni znanja
Strani proizvođači vrlo često imaju podršku svojih zemalja, raznorazne subvencije. Kod nas to nije slučaj. Nema ozbiljne podrške domaćoj privredi i proizvodnji, na nivou entiteta i države, pa zato naše kompanije teško mogu biti konkurentne barem kada je cijena u pitanju.
– U Republici Srpskoj ne postoje nikakvi stimulativni fondovi niti komunikacija nadležnih entitetskih ministarstava sa Privrednom komorom RS, koja dosta efikasno radi. Sjećam se kada je premijerka bila Željka Cvijanović. Privredna komora je tražila da dobije jedno mjesto u Ministarstvu privrede kako bi ta osoba bila poveznica između privrede i birokrata. I to im nije dopušteno. Njih uopšte ne interesuje domaća privreda, a samim time ni uvoz vode niti prekomjerni uvoz mesa sumnjivog kvaliteta i rokova… Ljudi koji sjede u ministarstvima jednostavno nemaju previše interesa za svoj posao, a ni znanja – kaže Pavlović.
Je li samo trend?
I Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača “Futura”, smatra da je odnos države prema bh. proizvođačima katastrofalan. Zato su u lošijoj poziciji i manje konkurentni. Svjesni su potrošači značaja kupovine domaćih proizvoda, ali, ipak, kupuju za svoj novac.
– Sa terminom “kupujmo domaće” ima jedan problem. Potrošač će, bez obzira o kojem je proizvodu riječ, kupiti bolji, draži, ljepši… Dakle kupuje na osnovu neke emocije i za svoj novac – naglašava Bago.
Generalno, postavlja se pitanje zašto kupujumo flaširanu “običnu” vodu. Vjeruju li građani da je ona bolja i kvalitetnija od vode iz česme. Ili je trend pitanju.
– BiH je zemlja čistih i planinskih rijeka. Komunalna preduzeća, vodovodi, su ti koji nas moraju uvjeriti da je naša voda odlična za piće, da se kontrolira, tretira na ispravan način. Sve to bi trebalo stajati u ugovorima sa građanima, a mi u Mostaru uopće nemamo ugovore. Kada bi ta preduzeća bila bolja vjerujem da nitko ne bi pio vodu iz flaše. Mada, ni za vodu koju kupujemo ne znamo kakva je po pitanju kvalitete i razlikuje li se od one iz česme. Dakle, nemamo informaciju i ne možemo pravilno odlučivati – kaže Bago.
Plastika je neprijatelj
Kupovina flaširane vode za Pavlovića je opravdana tamo gdje nema pitke vode ili je upitan njen kvalitet. Ili postoje zdravstveni i drugi razlozi, potreba za mineralima…
– Te flaširane vode postale su popularne, pa ljudi kada krenu u šetnju obavezno kupe pola litre i ponesu. Preferencije potrošača su vrlo interesantne – zaključuje ekonomski stručnjak.
Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da na kvalitet vode i ostalih pića utiče i ambalaža. Naučno je dokazano da plastika ispušta opasne hemikalije. Posebno ako se flašice zagrijavaju.
– To jesu veoma male količine hemikalija i mikroplastike, ali mogu izazvati razna oboljenja, neplodnost i hormonalne poremećaje kod osoba koje dugo i često koriste pića iz plastičnih flaša. Iako je plastika u upotrebi već decenijama, tek posljednjih nekoliko godina se rade istraživanja o njenom utjecaju na ljudsko zdravlje – kaže Milica Končar, asistentica na programu “Biodiverzitet i zaštićena područja”.
Pronađene bakterije
A kakvu vodu pijemo, ili smo pili. pokazali su rezultati monitoringa koji je proveo Zavod za javno zdravstvo FBiH od oktobra prošle do septembra 2022. godine. U svojem laboratoriju analizirali su 70 uzoraka domaće i uvozne flaširane vode različitih proizvođača, koje su uzeli iz maloprodajnih objekata.
Pokazalo se da čak deset posto ili sedam uzoraka sadrži bakterije kojima tu ne bi trebalo biti mjesto – Pseudomonas aerugosa i Escherichia coli. U jednom uzorku su izolirane i fekalne streptokoke. O kojim se brendovima radi nismo uspjeli saznati. Niko nijeraspoložen da priča o tome. A trebali bi. Ne znamo ni da li te vode još ima na tržištu jer je od početka monitoringa prošlo više od godinu dana. Važno je još navesti da 22 analizirana uzorka nisu na popisu priznatih prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda koje se stavljaju na tržište u BiH te da 11 nije odgovaralo opisu na deklaraciji.
Uticaj na okoliš
Što se tiče analize boca, utvrđeno je da svih 30 uzoraka sadrži maksimalno dozvoljene vrijednosti organskih hemijskih spojeva koji se dodaju kako bi se plastika omekšala i lakše oblikovala.
Na kraju, ne smijemo zanemariti ni negativan utjecaj na okoliš. Više kupljene vode, više flaša. Domaća ili iz uvoza, svejedno, stvara ogromne količine otpada koji završava u našoj okolini i zagađuje opet tu istu vodu koju onda pijemo. Staklene flaše i česma su mnogo pametnija opcija.
