Iako problem plastike i upravljanja otpadom nije aktuelan samo u Bosni i Hercegovini (BiH), nego i svuda u svijetu, to je tema koja je u našoj zemlji, uglavnom, zanemarena. No, upravo to je i tema koja je juče okupila praktičare, kreatore politika, predstavnike lokalnih i međunarodnih organizacija koje rade na području upravljanja otpadom, te predstavnike stručne javnosti na panel diskusiji „Od globalnog preko državnog do lokalnog nivoa pričamo o problematici otpada“ koja je upriličena u Tuzli.
Panel su organizovali „Fondacija Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo“, „Centar za ekologiju i energiju“ i „Centar za životnu sredinu“, a osnovni cilj bio je da se razvije diskusija o tome kako otpad utiče na nas, s fokusom na to kako možemo da djelujemo na smanjenje otpada u svojoj sredini.
– Mogu reći da sam sretna jer danas ovdje govorimo o rješenjima. Mi znamo da imamo problem i jasno nam je da se moramo uhvatiti u koštac njim. Svi smo mi ovdje, svako na svoj način, uključeni u rješavanje problema – rekla je ovom prilikom panelistica Džemila Agić, direktorica „Centra za ekologiju i energiju“ i dodala da je osviještenost pojedinaca od velike važnosti.
– Jako je važno da motivišemo građane da povećaju količinu odvojene plastike, te da se uvežemo s firmama koje vrše otkupe i recikliranje plastike – istakla je Agić.
Naime, u periodu od 2000. godine do danas proizvedeno je više plastike nego u periodu od 50 godina prije toga.
– Plastika je u početku bila savršen materijal i smatrana je blagom, dok nije otkriveno kako utiče na ljude i prirodu – rekla je Milica Končar, predstavnica „Centra za životnu sredinu“ i jedna od panelistica.
Jedan od najvećih problema je, kako je istaknuto, zbrinjavanje otpada, pri čemu je njegova selekcija od ključne važnost. To su prepoznali u Javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ iz Tuzle, što je svakako razlog zbog kojeg u ovoj oblasti ostvaruju značajne rezultate.
– Postavljanjem tipskih objekata za odlaganje ambalažnog otpada u 2020. godini smo imali 210 tona ambalažnog otpada. S postavljanjem tipskih objekata u zadnje dvije godine već sada, bez novembra i decembra, imamo 420 tona. Do kraja godine, sa ovim trendom preuzimanja otpada, bi to bilo nekih 500 tona, što je duplo više nego prije dvije godine kada smo počinjali sa tim – rekao je Edin Dizdarević, rukovodilac sektora tehničkih poslova u ovom preduzeći i jedan od panelista.
Osim javnih, ovim problemom se bave i privatna preduzeća.
– Većina sirovina u našu firmu dolazi od privrednih društava, a od građanstva jedan mali dio. Privredna društva su glavni nosioci, a mi idemo kod njih po te sirovine – kazao je panelista Muhamed Mehmedović, direktor firme Bonzo d.o.o. i ukazao na veliki problem do kojeg dolazi jer se sirovine ne razdvajaju prije bacanja u mješaonu.
Na panel diskusiji je upriličeno i predstavljanje dokumenta “Atlas plastike: Činjenice i brojke o svijetu sintetičkih polimera (posebno izdanje za BiH).
– U BiH se reciklira samo 2% otpada, a to znači da ostalo završava negdje, na nekim deponijama. Poznato je da se plastika tek nakon nekoliko stotina godina razgrađuje i da se vraća u organizam u vidu mikroplastike. Dakle nije samo problem što je prisutna u prirodi, nego je pogubna i za naše zdravlje – samo je jedan od podataka iz ovog dokumenta koji je medijima istakla Judith Brand, direktorica Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo.
Na panelu su govorili i Adem Smailović, predstavnik firme Eko sirovina d.o.o. i Jasmin Osmanović, direktor firme Eko život d.o.o., dok se u ulozi moderatorice našla Azra Begtašagić.
