A u Republici Srpskoj nacrt zakona kojim se predviđa zabrana pušenja na javnim mjestima prije više godina povučen je iz skupštinske procedure. Jedno je sigurno, ubrzo se neće ponovo naći pred poslanicima
Piše: Sanela KARAICA
I dalje se u kafićima, barovima, restoranima, ali i na radnim mjestima slobodno može zapaliti cigareta. Ni pušenje na radnom mjestu ili u vlastitom automobilu, u kojem se voze djeca, još nije kažnjivo. Do maja naredne godine. Tada će početi primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, popularnijeg kao “zakon o zabrani pušenja”. Pola posla je gotovo. Usvajanje zakona obaveza je BiH, ali u Republici Srpskoj još ga nema.
Veliki korak naprijed
Nacrt zakona kojim se predviđa zabrana pušenja na javnim mjestima u Republici Srpskoj prije više godina povučen je iz skupštinske procedure. Jedno je sigurno, ubrzo se neće ponovo naći pred poslanicima Narodne skupštine. Prvo treba konstituisati novu vlast u skladu sa rezultatima oktobarskih izbora.
U Federaciji nešto bolja situacija. Zakon je dugo pripreman i konačno usvojen u maju ove godine. U Parlamentu je doživio izmjene u odnosu na prvobitno predloženi tekst tako da je amandmanima značajno ublažen. Trenutno se radi na pripremi podzakonskih akata.
Udruženje PROI zagovaralo je i aktivno učestvovalo u pripremi zakona. Iako nisu potpuno zadovoljni konačnim rješenjem, projektna menadžerica Jasmina Čekrić kaže da je, ipak, veliki korak naprijed jer je mnogo bolji od trenutno važećeg.
Iako je bilo predloženo da se pušenje zabrani u svim zatvorenim objektima, u konačnoj verziji zakona zabrane nisu tako striktne. Tako je pušenje dozvoljeno za korisnike usluga u službama mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, drugim ustanovama za psihosocijalnu rehabilitaciju osoba sa duševnim smetnjama, za palijativnu njegu, njegu starih osoba i u ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne. Uslov je postojanje posebnih prostorija koje će biti odvojene od nepušačke zone.
Ustupak nargila barovima
Uz isti kriterij dozvoljeno je i pušenje u zračnoj luci.
– U objektu u kojem se isključivo poslužuje piće vlasnik može sam odlučiti hoće li to biti pušački prostor. Ovim se na mala vrata napravio ustupak nargila barovima jer tu obično nema nikakve hrane. Tamo gdje ima hrane mogu se uspostaviti posebne prostorije za pušenje. Pod kojim uslovima će to biti i kakve kriterije treba zadovoljiti taj prostor, sve to će biti definisano podzakonskim aktima. Sigurno je da će to puno koštati ugostitelje. Za izgradnju prostorije, ugradnju ventilacije itd. U biti, to će biti mjesta gdje se gosti neće posluživati jer bi slanje zaposlenika tamo predstavljalo ugrožavanje prava radnika – pojašnjava Čekrić.
Ovaj zakon imao je svoje zagovarače i protivnike, a ugostitelji su među ovim drugim. Bojali su se da će im promet značajno opasti, pa im se amandmanima, donekle, izašlo u susret.
Kad je ćejf da zapalim
Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH Amir Hadžić kaže da je dobro što je zakon usvojen, ali ima zamjerke.
– Zakon nije jedinstven na nivou BiH. Je li to duhan ne šteti u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, nego samo u Federaciji? Tamo su otporni, a ovdje nisu. Zakon je obaveza države a ne entiteta. Znači, kada mi je ćejf da zapalim, odem odmah iza Dobrinje, u Lukavicu, i tamo mogu. Nelogično. Drugo, aerozagađenje u Zenici, Sarajevu i Tuzli ubije više ljudi nego duhan. Što se onda ne pobrinu da osiguraju mjere za smanjenje zagađenja – kaže Hadžić.
Hadžić nema dileme da li je duhan štetan. Međutim, dovodi u pitanje iskrenost namjera Udruženja PROI.
– Predviđeno je da objekti mogu imati prostoriju za pušače koja treba ispunjavati određene tehničke uslove. Nije istina da je opremanje jedne takve prostorije toliko skupo kao što tvrde ovi iz asocijacije PROI, koja lobira za elektronske cigarete umjesto duhanskih. Što je njih briga koliko to košta. Neka kažu koje uslove treba ispuniti, a mi ćemo procijeniti da li nam se isplati – govori Hadžić.
Iz PROI-a odbacuju optužbe. Navode da od početka parlamentarne procedure zagovaraju da sve elektronske cigarete, nargile i bezdimne duhanske proizvode treba isto posmatrati kao i tradicionalne cigarete.
– Ovi duhanski proizvodi se pogrešno posmatraju kao manje štetni što je dovelo do visoke prevalence među mladima, te se kao takve prvi put u bh. zakondavstvu i tretiraju novim zakonom o kontroli duhana. PROI trenutno zagovara jačanje zakonodavnih mjera po ovom pitanju, putem ovog zakona ali i akciznih politika – govori Čekrić.
Kazne do 5.000 KM
Za kontrolu provedbe zakona zadužena je inspekcija. Hadžić kaže da zakonu podliježe stotinu hiljada objekata i ne vjeruje da će to uspjeti iskontrolisati.
– Nemamo mi toliko te inspekcije jer se radi o zatvorenim prostorima. Ni kod krojača, ni frizera se ne smije zapaliti. Nije to samo ugostiteljsko-turistička branša.
Istina, ovo su nam priznali i u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. Federalni inspektor za hranu Amar Žilić rekao je da bi problem moglo predstavljati to što inspekcijski organi nemaju dovoljan kapacitet da kontrolišu veliki broj privrednih subjekata i javnih ustanova u FBiH koje podliježu primjeni zakona.
– Nadzor nad primjenom zakona obavljaju Federalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih federalnih inspektora i kantonalni organi za inspekcijske poslove, putem nadležnih kantonalnih inspektora. Konkretno, Federalna uprava će vršiti nadzore putem Federalnog inspektorata rada na mjestima rada, a u okviru nadležnosti propisanih članom 160. Zakona o radu, isključivo u privrednim društvima, preduzećima i ustanovama od interesa za Federaciju BiH, te putem federalnih zdravstvenih inspektora, u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Federacija BiH. Nadalje, federalni tržišni inspektori će biti nadležni za vršenje nadzora nad primjenom članova u vezi sa stavljanjem u promet, pakovanjem i označavanjem duhanskih proizvoda – rekao je Žilić.
U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove navode da se novčane kazne, u zavisnosti od počinjenog prekršaja, kreću od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica, te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno.
Niko ne pita za godine
Teško da će se bilo koji pušač odreći cigarete zato što je zabranjena negdje. Možda će samo “zapaliti” poneku manje. Ni dramatična poskupljenja svake godine zbog akciza nisu imala značajniji efekat. Međutim, istovremeno provođenje seta različitih mjera dalo je rezultate u svim zemljama, podaci su Udruženja PROI. Zajednički interes svima svakako bi trebao biti zaštita pasivnih pušača i najmlađih.
– Marketing duhanske industrije najviše pogađa djecu jer ne mogu racionalno razmišljati i oduprijeti se tome. Postoje spisi iz 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka koji su procurili iz duhanske industrije, gdje oni kažu da ciljaju na djecu od 14 do 15 godina. Za razliku od alkoholne industrije koja je usmjerena na ljude koji su već ovisnici, duhanska traži nove pušače odnosno djecu – govori Čekrić.
Djeca i mladi su ciljane mete duhanske industrije, ugroženi su reklamnim sadržajima kao i prodajom duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima u neposrednoj blizini škola. Posljednje istraživanje Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH pokazalo je da 24.4 posto djece konzumira neke od duhanskih proizvoda. Oko 60 posto djece odgovorilo je da su svakodnevno izloženi pasivnom pušenju, dok je više od 81 posto izjavilo da nikad nisu bili odbijeni pri kupovini duhanskih proizvoda, bez obzira na godine.
