Iza proteklih izbora ostaje više od 400.000 nevažećih glasačkih listića. I to nakon što je prebrojano 83 posto biračkih mjesta
Piše: S. K.
Brojke će i dalje rasti, a najviše nevažećih za sada ima kad je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH (102. 391), te za Parlament Bosne I Hercegovine (119.735).
– I kod nevažećih ima razlike – poučava nas Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom, a i sam nekadašnji član Centralne izborne komisije.
Pa tako pravimo razliku – imamo bijele, dakle nepopunjene listiće.
I to je poruka
– Oni mogu biti opasni, jer se mogu zloupotrijebiti, mogu se ispuniti naknadno. I onda postaju predmet manipulacije – dodaje Šehić.
Imamo i ovu drugu vrstu, nazvali bi ih nevažeći listići – poruka, gdje građanin ne glasa ni za koga, prekriži listić, ali se potpiše punim imenom i prezimenom.
– To je potpuno legitimno, tako se šalje poruka da se mora mijenjati zakon, ukidati diskriminacija – kaže Šehić.
Kad mu pomenemo da u ovom momentu imamo gotovo 400.000 nevažećih, Šehić kaže da smo u nekom europskom prosjeku.
– Ne postoji u izbornom zakonu koliko je potrebno nevažećih glasova da izbori budu nelegitimni. Koriste se neki evropski standardi, kako je to prosjek u nekim drugim državama. Tamo je prosjek do 5 posto i mi se krećemo u blizini toga – dodaje.
I navodi kako u Izbornom zakonu nema rješenja za moguću situaciju da broj nevažeći bude puno, puno, veći.
– To se ne može ni predvidjeti izbornim zakonom jer bi se onda i tim manipuliralo pa bi mnogi ubacivali nevažeće da bi se izbori eventualno ponovili, proglasili nelegitimnim – kaže Šehić.
A šta je onda rješenje, da nevažećih bude manje ?
– Izlaznost na ovisi o kvalitetu političkih subjekata, o njihovoj vjerodostojnosti. I oni su najodgovorniji zašto je na ovim izborima izlaznost daleko manja nego na prošlim ili veći broj nevažećih listića – kaže Šehić.
Inače, iz izbora u izbore nevažeći listići zapravo predstavljaju fenomen nezadovoljnih birača.
Građanski bunt
Analitičari tvrde da se može govoriti o izbornim manipulacijama, ali i o građanskom buntu.
Potvrdila je to prošlih izbora i članica CIKa- Irena Hadžabdić kada je broj nevažećih listića bio sličan ovom današnjem, blizu oko 8 posto.
– Polovica su prazni i to može biti poruka birača – kazala je.
Iako svaki izborni ciklus donosi povećanje postotka nevažećih listića, CIK se time nikada nije bavio, nisu analizirani razlozi ovog fenomena.
Jer, treba se zamisliti nad činjenicom da glasač dođe na biralište, čeka u redu, provede cijelu proceduru i ostavi prazan papir ili docrta i dopiše ponešto.
A „nevažeći“ postaju sve znajačajnije glasačko tijelo.
