Prema trenutnom zakonodavstvu direktori zdravstvenih ustanova koji su ujedno i kandidati i kandidatkinje mogu nesmetano nastaviti obavljati svoje funkcije. I oni to obilato koriste
Piše: Rubina ČENGIĆ
– Ako ja uđem u Skupštinu Kantona Sarajevo to će biti jako zanimljivo. Morat ćete gledati svaku skupštinu. Da, bit će to spektakl, sigurno – poručila je s jednog predizbornog skupa Sebija Izetbegović, kandidatkinja SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo i direktorica Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo.
Niko, pa ni članica Upravnog odbora Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) Lejla Brčić ne zna da li je dr. Izetbegović uskladila svoje profesionalne obaveze sa izbornom kampanjom.
– To je funkcionerska kampanja koja je problematična sama po sebi, ali nije sukob interesa za koji kod nas inače niko nikog ne prijavljuje. Ako bi bila izabrana i ostala na mjestu direktorice – onda bi to bio sukob interesa jer mi izvještaj podnosimo Skupštini Kantona Sarajevo kao jednom od naših osnivača – kaže Brčić.
Na pismeni upit Kabinetu direktorice KCUS-a da li je Izetbegović uzela godišnji odmor tokom kampanje ili postoji raspored njenih izlazaka s posla – nema odgovora.
Ja nikada nisam na odmoru
Tek u jednom slučajnom susretu na ulicama Sarajeva, tokom susreta s građanima, Izetbegović prepoznaje novinarku koja je poslala upit i obraća joj se s jedne na drugu stranu ulice.
– Pitate da li sam uzela godišnji? Nisam. Ja nikada nisam na odmoru. Sad sam ovdje s ljudima, a onda idem nazad u Kliničk – kazala je.
Sebija Izetbegović je supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, člana Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH, nekadašnjeg člana, a na ovim izborima kandidata za Predsjedništvo BiH.
Ona je upravo za vrijeme njegovog prvog mandata imenovana za direktoricu KCUS-a čiji osnovači su Federacija BiH i pet kantona.
Prema Zakonu o sukobu interesa u BiH – član Predsjedništva BiH i delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u konkretnom slučaju Bakir Izetbegović je “izabrani zvaničnik”, Sebija Izetbegović je njegova supruga i u skladu s tim zakonom je njegov “bliski srodnik”, a kao direktorica KCUS-a je imenovana direktorica ustanove, ali na nivou FBiH i Zakon o sukobu interesa u BiH ovaj odnos ne prepoznaje kao sukob interesa.
Osim toga, iako Dom naroda Parlamenta FBiH bira i imenuje delegate za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a Sebija Izetbegović je bila članica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH kada je Bakir Izetbegović imenovan u Dom naroda Parlamenta BiH. Ali, ni to prema Zakonu nije sukob interesa. interesa.
Osnivač i suvlasnik bolnice
Na državnom nivou je u zakonom neprepoznatom sukobu interesa i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović iz SNSD-a, osnivač i suvlasnik bolnice Sv. Nikola u Milićima.
On je i član Stručnog savjeta Agencije za lijekove u BiH koje je stručno, regulatorno, savjetodavno i kontrolno tijelo Agencije.
Pojašnjenja radi – Parlament BiH donosi zakonska rješenja o radu ove agencije i usvaja budžet BiH iz kog se finansira i Agencija,
Prema Zakonu o lijekovima u BiH “Stručno vijeće Agencije imenuje Vijeće ministara BiH između istaknutih stručnjaka iz oblasti farmacije, medicine, hemije i prava iz oba entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH s liste kandidata koju su utvrdila entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta, a Stručno vijeće nadležno je, između ostalog, i za razmatranje i usmjeravanje realizacije smjernica ovlaštenih ministarstava o politici o lijekovima i medicinskim sredstvima”, pa tako i smjernice Ministarstva zdravstva u Vladi RS.
Inače – članovi Stručnog vijeća dužni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa što u ovom slučaju nije urađeno iako je Prodanović, prema Zakonu o sukobu interesa u BiH, u isto vrijeme ”izabrani i imenovani” dužnosnik na istom nivou vlasti. Prema dostupnim informacijama – iako nije kandidat na izborima 2022. godine, on je kandidat za delegata u Domu naroda PS BiH.
Ako nisu, bit će nakon izbora
Veliki broj političkih partija je u izbornu kampanju ušao s kandidatskim listama na kojima su zdravstveni radnici koji jesu u sukobu interesa ili će biti ako budu izabrani jer su direktori zdravstvenih ustanova, članovi ili predsjednici upravnih odbora i slično, odnosno nalaze se na mjestima gdje sami sebi podnose izvještaje o radu ili sami sebi odobravaju budžete što može dovesti do zloupotrebe uticaja ili moći kod zapošljavanja i imenovanja, ali i do neravnopravne raspodjele novca za javne zdravstvene ustanove.
S druge strane – problem je i dostupnost informacija: direktore imenuju upravni odbori, a članove upravnih odbora imenuju parlamenti ili skupštine, opštinska i gradska vijeća, u zavisnosti od nivoa vlasti osnivača zdravstvene ustanove i njihova imena su rijetko dostupna javnosti na internet-stranama zdravstvenih institucija.
Direktorica Doma zdravlja Banjaluka i odbornica u Gradskom vijeću Banjaluka Nevena Todorović je takođe u kampanji – ona je kandidatkinja SNSD-a za Narodnu skupštinu RS.
Od početka kampanje posjećuje lokalne ambulante i zaslužnim radnicima dijeli plakete i zahvalnice o čemu objavljuje izvještaje na internet-strani Doma (Dom zdravlja – JZU Dom Zdravlja, Banja Luka (domzdravljabanjaluka.com) ), a njenih saradnika zaduženih za odnose s javnošću nema na radnim mjestima – njihove kolege objašnjavaju da su “na terenu i nešto snimaju”.
Protekle četiri godine je bila u sukobu interesa jer je kao direktorica Doma zdravlja podnosila izvještaj Skupštini Grada Banjaluka čija je članica, dakle sama sebi. Ukoliko bude izabrana za NSRS – njoj će izvještaje podnositi kadrovi iz njene stranke koji su direktori zdravstvenih ustanova na nivou Republike Srpske.
Predsjednik UO JU Dom zdravlja Banjaluka Aleksandar Božić na naš poziv obećava da će se “javiti kasnije”. Nije, jer nema pravog obješanjenja za postupke kolegice Todorović.
Odbornik u Skupštini Grada Banjaluka Milko Grmuša kaže da je problem “što kandidati, ako budu izabrani, ostaju na visokim dužnostima u zdravstvu, a komisije za sukob interesa ne rade svoj posao”.
– Čini mi se da stranke posebno guraju ljekare na liste, vjerovatno zbog toga što imaju kontakt s mnogo ljudi. Mislim da oni mogu ići na izbore i učestvovati u kampanjama, ali bi morali ako budu izabrani otići s funkcije u zdravstvu. Poseban problem su izvještaji o poslovanju koje na kraju podnose sami sebi. S druge strane ako su samo ljekari i poslanici – to je još i prihvatljivo, ali biti direktor i poslanik u isto vrijeme otvara prostor za zloupotrebe, politički uticaj, korištenje pogodnosti… Ako skrenete pažnju na to – odmah vas optuže da politizirate, a kada odete kod doktora – nema ih jer vode kampanju ili politiku – kaže Grmuša.
A u kampanji za Skupštinu Unsko-sanskog kantona je i zastupnik u toj skupštini Amir Murić iz DF-a koji je ujedno i direktor Javne ustanove Dom zdravlja Cazin.
Kako je taj Dom zdravlja kantonalna ustanova – Murić sam sebi podnosi izvještaj o radu i ako bude izabran u Skupštinu Unsko-sanskog kantona. I dalje će to raditi.
Inače – direktora imenuje Upravni odbor čije članove imenuje i razrješava Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog ministra zdravstva, rada i socijalne politike.
Tokom predizborne kampanje na web-strani Doma zdravlja Cazin je obavljeno da je Dom zdravlja dobio nova vozila koja je za njih nabavila Vlade USK za 300.000KM. U primopredaji je učestvovao kantonalni premijer Mustafa Ružnić koji je aktuelni nosilac liste NES-a za taj kanton.
I ovo je, prema izmjenama Izbornog zakona koje je u augustu 2022. godine proglasio visoki predstavnik u BiH, zloupotreba javnih sredstava jer nabavka automobila u ovoj vrijednosti nije predviđena planom javnih nabavki Vlade Unsko-sanskog kantona. Predviđena je kupovina dva automobila u ukupnoj vrijednosti od 98.000 KM (https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/62399b76ea4411.63454557_
Plan%20javnih%20nabavki%20za%202022.%20godinu.pdf iz februara 2022. godine i https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/62692784384ea5.52599500_
Izmjena%20Plana%20javnih%20nabavki%20za%202022.%20godinu.pdf od 20.04.2022. godine)
Među kandidatima je i Ivan Ivić iz HNP-a (Hrvatski nacionalni pomak) koji je ranije bio u HDZ BiH. On je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, zastupnik u Skupštini Kantona 10 i direktor Javne ustanove Dom zdravlja Odžak koji je, prema dostupnim podacima, kantonalna zdravstvena ustanova.
Sve ovo znači da Ivić sada izvještaj o radu u Domu zdravlja podnosi Skupštini čiji je član, a ukoliko ponovo bude izabran u kantonalnu Skupštinu – ta praksa će biti nastavljena. Ovo je sukob interesa koji zakoni u BiH ne prepoznaju.
Zakon se ne primjenjuje
Srđan Traljić iz Transparency international u BiH pojašnjava da prema trenutnom zakonodavstvu direktori zdravstvenih ustanova koji su ujedno i kandidati i kandidatkinje mogu nesmetano nastaviti obavljati svoje funkcije.
– Zakoni o sukobu interesa u FBiH i na državnom nivou direktore javnih ustanova smatraju nosiocima izvršnih funkcija. To praktično znači da oni istovremeno ne mogu biti u upravi javnih preduzeća, ne mogu imati privatna preduzeća koja posluju s državom, ne mogu biti na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta, ali i dalje mogu obavljati više izvršnih funkcija, recimo biti poslanici i direktori ustanove. Dodatni problem je što se ovaj zakon u FBiH od 2013. godine uopšte ne primjenjuje, a većina zdravstvenih ustanova je na entitetskom i lokalnom nivou na koje se taj zakon odnosi – pojašnjava Traljić.
On naglašava da takav odnos prema sukobu interesa u zdravstvu dovodi do stvarnih problema.
– Transparency International u BiH se zalaže za unapređenje zakona o sukobu interesa na svim nivoima kako bi to bilo zabranjeno, međutim trenutno imamo različitu praksu. U Republici Srpskoj ograničenja u Zakonu o sukobu interesa ne odnose se na direktore javnih ustanova, a u jednom članu se čak izričito kaže da izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici mogu obavljati poslove u kulturnim, zdravstvenim i sportskim ustanovama, u udruženjima i slično za šta mogu primati platu. Praksa pokazuje da se veliki broj narodnih poslanika i odbornika nalazi upravo na čelu tih ustanova, a TI BIH godinama upozorava na zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe – navodi Traljić.
Također, on podsjeća da je veliki broj poslanika i odbornika na čelu zdravstvenih i drugih javnih ustanova i javnih preduzeća.
Glasali i pacijenti
– Oni koriste resurse tih ustanova za izbornu kampanju i prikupljanje glasova, kako kroz zapošljavanja, tako i kroz druge privilegije. Uzmimo na primjer Univerzitetski klinički centar RS – direktor je narodni poslanik i predsjednik gradskog odbora stranke. Za prošle opšte izbore imali su plaćenu kampanju “Svi pod jedan krov”, koja je promovisala kandidate na izborima. I pacijenti iz zdravstvene evidencije su pozivani da glasaju za direktora koji je bio kandidat. Iz tog i niza drugih razloga je važno depolitizovati i ustanove i javna preduzeća – naglašava Traljić.
Traljić podsjeća i da je TI BiH u ovom konkrentnom slučaju tužilaštvu prijavio slučaj glasanja za direktora, da je tužilaštvo ispitalo slučaj, utvrdilo da su pozivi dolazili sa službenih telefona UKC RS. No, istraga je obustavljena uz obrazloženje da broj telefona onih koji su pozivani da glasaju nije lični podatak i da to nije zloupotreba, iako je stav zvaničnih institucija drugačiji.
A da može i drugačije pokazuje primjer iz Lukavca.
Dajana Čolić iz DF-a je u kampanji za Parlament Federacije BiH. Ona je bila direktorica JZU Dom zdravlja Lukavac, čiji osnivač je Opštinsko vijeće Lukavac i vijećnica u OV Lukavac. Podnijela je ostavku na mjesto direktorice kada je imenovana u Vladu kantona Tuzla.
– Ona jeste bila vijećnica i direktorica Doma zdravlja i ja smatram da to jeste sukob interesa. Kada je pala Vlada kantona u kojoj je ona bila ministrica – bila je kandidatkinja za direktoricu, ali nije prošla. Da je još uvijek direktorica i kandidatkinja – to bi bio sukob interesa, a ako sada bude izabrana u Parlament FBiH, u Dom zdravlja se može vratiti samo na mjesto dječije stomatologinje što je njena specijalizacija – kaže Edin Delić, gradonačelnik Lukavca.
Smatra da su ljekari u politici veliki problem jer unose politiku u zdravstvene ustanove što nije dobro.
Možda je ipak do osnivača? Ili do Zakona, koji je već odavno mrtvo slovo na papiru? I jasan signal da su promjene potrebne.
