September 2022

ISTRAŽILI SMO Opet su na listama: Mitrović, Bijedić, Nešić, Brdar i Baković nisu razdvajali privatno od javnog

Fokus.ba istražio je pet zvaničnika koji su u sukobu interesa, ali uprkos tome ponovo su na listama za različite nivoe vlasti na predstojećim izborima

U Bosni i Hercegovini već duže vrijeme svjedočimo potpunoj derogaciji mehanizma za sprečavanje sukoba interesa. O tome nam govore ne samo često upitni potezi nadležnih tijela koji se bave utvrđivanjem sukoba i sankcioniranjem zvaničnika na nivou BiH i RS-a, jer u FBiH takvog tijela nema, već i brojni primjeri zvaničnika koji su po svim definicijama sukoba interesa u ovom segmentu prekršili zakon.

Iako je aktuelni ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović, koji na predstojećim izborima predvodi listu SNSD-a za Narodnu skupštinu RS-a (Izborna jednica 6), u maju ove godine zbog sukoba interesa novčano kažnjen s 20 posto od plaće tokom šest mjeseci, informacije do kojih je istraživanjem došao Fokus.ba ukazuju na to da se ovaj zvaničnik i dalje nalazi u svojevrsnom sukobu interesa.

Supruga Vojina Mitrovića vlasnica firme Oktan promet

Da podsjetimo, Mitrovića je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH kaznila jer je bio član Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Komunalac“ Bijeljina, a istovremeno državni ministar. Mitrović više nije u Nadzornom odboru „Komunalca“, no njegova supruga Nela Mitrović i dalje se vodi kao vlasnica i zastupnica firme „Oktan promet“ d.o.o. Bijeljina, što je, također, bilo sporno.

Dok je „Oktan promet“ u prošlosti poslovao s Vladom RS, „Komunalac“ je sklapao niz direktnih sporazuma s državnim institucijama. Prema podacima s Portala javnih nabavki, s Elektroprenosom su u 2021, 2020. i 2019. godini sklapali direktne sporazume za „crpanje septičke jame“ kao i s Upravom za indirektno oporezivanje BiH za vršenje usluge košenja trave na GP Rača, te vršenje usluga čišćenja i pranja asfaltnih površina na CR/GP Rača.

Nadalje, Stefan Mitrović, sin Vojina Mitrovića, prema podacima s Banjalučke berze, trenutno je u nadzornim odborima „Komunalca“, zatim Rudnika i termoelektrane „Ugljevik“, javnog preduzeća koje posluje u okviru Mješovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“.

Sin Vojina Mitrovića u nadzornim i upravnim odborima

Stefan Mitrović krajem juna ove godine postao je i predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo, firme koja vrši transport gasa iz Rusije magistralnim gasovodom Zvornik – Sarajevo na dionici Zvornik – Kladanj. Inače, ova firma je pravni sljednik JKP „Sarajevogas“ Sarajevo i od tada upravlja imovinom predratnog preduzeća koje se nalazi na teritoriji Republike Srpske.

Zanimljivo je da je „Oktan promet“, koji je osnovao aktuelni državni ministar Vojin Mitrović, a čiji je zastupnik trenutno njegova supruga, prošle godine bio povećao svoj udio u Sarajevo-gasu Istočno Sarajevo čiji je predsjednik Upravnog odbora njihov sin Stefan, i to s 4,49 na 14,46 posto, čime je bio drugi najveći dioničar.

Da rezimiramo, Mitrović je aktuelni državni ministar. Njegova supruga je vlasnica firme (Oktan promet) koja ima značajan udio u firmi (Komunalac) koja sklapa ugovore s državnim preduzećima. Sin je na čelu firme (Sarajevo-gas Istočno Sarajevo) koja vrši posao od značaja za državu, a to je osiguranje dotoka plina kroz područje RS-a, dok je firma koju je ranije vodio njegov otac (Oktan promet), a sada njegova majka, povećala svoj udio u ovoj firmi koja se bavi transportom plina, a u čijem Upravnog odboru je Mitrović mlađi.

Prema odredbama aktuelnog Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, angažman bliskog srodnika, u slučaju Mitrovića to su supruga i sin, u nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu u privatnim preduzećima koje sklapa ugovore ili posluje s institucijama na bilo kojem nivou smatra se sukobom interesa. U ovom slučaju riječ je i o angažmanu bliskih srodnika u javnim preduzećima.

Enver Bijedić aktuelni je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Na predstojećim izborima predvodi listu Socijaldemokrata (partije čiji je predsjednik) za Parlament Federacije BiH iz Izborne jedinice 3.

Zajedno s bratićem Elsadom suvlasnik je firme „Boje i lakovi Svjetlost“ u Tuzli. Bijedić se vodi kao osnivač ove firme, dok je njegov bratić direktor. Ova firma je u periodu od 2018. do 2020. potpisivala direktne sporazume s jednom državnom institucijom. Sam Bijedić zajedno s drugim poslanicima u Predstavničkom domu položio je zakletvu 6. decembra 2018. godine.

Naime, od 27. decembra 2018. pa do 29. decembra 2020. firma „Boje i lakovi Svjetlost“ s državnom institucijom Agencija za antidopinšku kontrolu BiH potpisala je sedam direktnih sporazuma, i to za sljedeće usluge: nabavka sijalica, metlica brisača i gumenih patosica za Peugeot 301, te servis vozila Peugeot 301. Ukupno su, bez PDV-a, za ove sklopljene direktne sporazume naplaćene 1.174 KM.

Prema članu 4. Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, angažman u privatnom preduzeću, u uslovima u kojima se stvara sukob interesa, nespojiv je s javnim funkcijama izabranog zvaničnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika. OECD u okviru šireg koncepta sukoba interesa ne smatra samo situaciju u kojoj postoji neprihvatljiv sukob između interesa javnog službenika kao privatnog građanina i njegove dužnosti kao javnog službenika već i one situacije u kojima postoji prividni sukob interesa ili potencijal za sukob interesa.

Nabavke firme „Boje i lakovi Svjetlost“

Prema posljednjem ažuriranom spisku dužnika Porezne uprave FBiH od 30. juna, Bijedićeva firma imala je ukupna porezna dugovanja od 126.193 KM. Zajedno s bratićem Bijedić je i osnivač firme BBL Tuzla, koja, međutim, nije poslovala s državnim institucijama.

Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, na predstojećim izborima kandidat je za člana Predsjedništva BiH. Nešić je trenutni poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a 3. marta prošle godine Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kaznila ga je jer je u periodu od 6. novembra 2018. do 14. oktobra 2020. obnašao funkciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi RS“ dok je bio i poslanik u državnom parlamentu. Kažnjen je, međutim, s obustavom 10 posto od šest mjesečnih primanja.

Firma “N Trade”, finansijski podaci

Nenad Nešić više nije na čelu Javnog preduzeća „Putevi RS“, ali je osnivač preduzeća N-Group u Istočnom Sarajevu. Direktor ovog preduzeća trenutno je Nešićeva supruga Maja. Njegov brat Predrag vlasnik je preduzeća N-Trade u Istočnom Sarajevu. Za razliku od N-Groupa, za N-Trade se mogu naći podaci o poslovanju ove firme s državnim institucijama.

Tako je N-Trade na čelu s Predragom Nešićem od momenta kada je Nenad Nešić položio zaktlevu kao državni poslanik do danas, prema podacima s Portala javnih nabavki, sklopio sedam direktnih sporazuma s državnim institucijama.

Firma “N Group”

To je učinjeno s Graničnom policijom BiH, Uredom za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, kao i Agencijom za forenzička ispitivanja i vještačenja. Riječ je uglavnom o manjim iznosima u vrijednosti od 64 do 1.053 KM. S Gradom Istočno Sarajevo te Opštinom Istočna Ilidža u ovom periodu sklopili su sporazume veće vrijednosti, odnosno i do 10.092 KM.

Slučajno ili ne, kada je riječ o N-Tradeu, zanimljivo je da su finansije ove firme tokom mandata Nenada Nešića kao državnog poslanika konstantno i rapidno rasle. Prema zvaničnim finansijskim podacima, stalna sredstva i dugoročni plasmani N-Tradea su s 2,1 miliona KM u 2017. godini porasli na 10,2 miliona KM u 2021. godini. Također, nekretnine, postrojenja i oprema ove firme u 2017. godini bili su u vrijednosti od 2,1 miliona KM, dok su u 2021. iznosile 9,5 miliona KM. Ukupna aktiva N-Tradea u 2017. iznosila je 4,4 miliona KM, a u 2021. čak 12 miliona KM!

Firma “N Trade” –  poslovanje sa institucijama

Kao i u slučaju Vojina Mitrovića, prema odredbama aktuelnog Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH i Nenad Nešić je u sukobu interesa budući da se angažman bliskog srodnika u nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu u privatnim preduzećima koje sklapa ugovore ili posluje s institucijama na bilo kojem nivou smatra sukobom interesa.

Prema podacima s Banjalučke berze, Predrag Nešić je i direktor firme Energoinvest-Automatika Istočno Sarajevo. Riječ je o firmi koja je sljednik privrednog giganta Energoinvest koja je u proteklim godinama doživjela transformaciju kapitala.

Zanimljivo je da N-Trade, druga firma Predraga Nešića, ima 18,8 posto kapitala u firmi Energoinvest-Automatika, dok je tu većinski dioničar Mlađen Božović, inače šef Kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloša Lučića koji je kadar DNS-a na ovoj funkciji. I sam Božović svojevremeno je bio kandidat DNS-a na funkciji ministra za ljudska prava. Božović je, inače, punac Predraga Nešića.

Jugoslav Brdar na predstojećim izborima je na listi SDP-a za Skupštinu Kantona 10 (Livno), a prema podacima do kojih je došao Fokus.ba u sukobu je interesa. Brdar je aktuelni zastupnik u Skupštini 10 (Livno), a istovremeno je direktor firme „ObrEEn“ Livno koja je dobila koncesiju na ribolovna prava na Buškom jezeru od Kantona 10 u čijoj skupštini sjedi Brdar. Inače, Skupština Kantona 10 čiji je Brdar zastupnik usvaja zakone, pa tako i Zakon o vodama koji tretira tu oblast, i potvrđuje odluke koje se tiču npr. zabrane ribolova i sl. u Buškom jezeru.

Jugoslav Brdar (Foto: SDP)

Istovremeno, Brdar je i suvlasnik LYBRA-PHARM Drvar, ugovorne apoteke Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona 10, institucije čije izvještaje odobrava Skupština Kantona 10 gdje je on zastupnik. Ova apoteka je u januaru ove godine sklopila direktni sporazum s Kantonalnim zavodom za zapošljavanje Livno.

Brdarova firma „ObrEEn“ Livno

Prema članu 4. Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, angažman u privatnom preduzeću u uslovima u kojima se stvara sukob interesa nespojiv je s javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika. Članom 6. ovog zakon propisuje se da izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja dužnosti ne mogu biti članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore vrijednosti veće od 5.000 KM godišnje s organima koji se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti.

Brdarova firma „ObrEEn“ Livno dobila je krajem 2020. godine koncesiju na 10 godina, a iznos koncesije je 20.000 KM po godini.

Ante Baković na predstojećim izborima je na listi Hrvatskog nacionalnog pomaka, koji djeluje unutar HNS-a za Skupštinu Kantona 10. Aktuelni je poslanik u Klubu HDZBiH – HNS u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Baković je vlasnik i direktor privatne firme „Delikomat“ d.o.o. Tomislav-Grad koja je u proteklim godinama poslavala s institucijama na više nivoa vlasti.

Firma “Delikomat” – poslovanje sa institucijama

Prema podacima s Portala javnih nabavki u 2018, 2019. te 2020. godini zaključila je više direktnih sporazuma s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, kao i s Policijom Brčko Distrikta. Riječ je, pak, o manjim iznosima.

Međutim, „Delikomat“ je s Ministarstvom odbrane BiH u proteklim godinama, dakle za vrijeme mandata Bakovića u Parlamentu FBiH, poslovao sa znatno višim iznosima. Prema izvještaju o izvršenju budžeta Ministarstva odbrane BiH, objavljenom prošle godine, radilo se o prihodima iznajmljivanja prostora za “Delikomat” d.o.o. Ministarstvo odbrane, naime, ima potraživanja od firme „Delikomat“ u 2020. godini u iznosu od čak 673.004 KM. Saldo na avansima, kako su naveli, iznosi 217.385 KM.

I državni revizori bavili su se dugovanjima „Delikomata“ prema Ministarstvu odbrane, pa su tako u izvještaju za 2018. godinu naveli da Ministarstvo još uvijek nije naplatilo potraživanja od tog preduzeća za zakup prostora za postavljanje samouslužnih aparata za tople i hladne napitke i aparate s konditorskim proizvodima u prostorijama na lokacijama MO i OSBiH. Navodi se da je Ministarstvo putem Pravobranilaštva BiH poduzelo korake na pokretanju tužbe protiv navedenog preduzeća.

Podaci o poslovanju Bakovićevog “Delikomata” sa Ministarstvom odbrane BiH

Prema članu 4. još uvijek važećeg Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, angažman u privatnom preduzeću u uslovima u kojima se stvara sukob interesa nespojiv je s javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika. Članom 6. ovog zakona propisano je da izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja dužnosti ne mogu biti članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu
ovlaštenog lica bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore u vrijednosti većoj od 5.000 KM godišnje s organima koji se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti, što je slučaj i s Bakovićem, odnosno njegovim „Delikomatom“.

Ante Baković

Ali ni Bakovića, kao ni Brdara, kada je riječ o sukobu interesa, trenutno nema ko sankcionirati, jer u federalnom zakonu idalje stoji odredba da je za tako nešto nadležan CIK, a CIK-u je ova nadležnost oduzeta državnim zakonom.
Fokus.ba obratio se svim zvaničnicima koje smo analizirali kako bi i od njih dobili komentare na ove informacije. Jedini koji nam je odgovorio bio je Brdar.

Brdar ističe kako ne vidi ništa sporno u tome što je neko spreman platiti koncesijsku naknadu za sportski ribolov, uz naglasak da naknada za Buško jezero iznosi više nego naknade za ostale vode. Potvrdio je i da je vlasnik firme Lybra-Pharm, uz naglasak da ima godišnji promet u milionskim iznosima.

– Jasno je prikazan tržišni (procijenjeni) položaj te tvrtke na tržištu i kompletna moja imovina. Tu u Lybra-Pharm prestaje moja uloga. Nisam član niti u formalnom, a niti u neformalnom smislu nikakvih zakonom predviđenih upravljačkih struktura u firmi koja zapošljava 15-20 djelatnika i 100 posto izvršava svoje obveze prema državi BiH. Sav posao u tom smislu obavlja moja supruga – rekao je Brdar.

For whom is the MIA of Sarajevo Canton setting up a tender of almost 420,000 KM

The KS MIA has been trying to procure cameras for police officers since December last year, and the Office for the Fight against Corruption is piling up reports against this procurement.

Writes: Rubina ČENGIĆ

While the Ministry of Internal Affairs has been conducting the public procurement of cameras for police officers for almost ten months, from December 10, 2021, reports against this procurement are piling up in the Office for the Fight against Corruption in the Sarajevo Canton.

– In this procedure, at least three appeals related to the qualification conditions and technical specification were filed, which confirms the exceptional riskiness of this procurement when it comes to corrupt practices, which led to the fact that the procurement procedure has been going on for 10 months, and this is very harmful in more aspects – says Slobodan Golubović, editor at the portal pratimotendere.ba.

In the beginning, 11 suppliers were rejected

Although this procurement procedure is still ongoing in the Office for the fight against corruption and quality management in the Sarajevo Canton, director Erduan Kafedžić says that they are working on this procurement, that is, they are checking it.

– I can’t say anything about that procurement because two people from the office are working on it, says Kafedžić.

In December 2021, the KS Ministry of Internal Affairs Police Directorate announced a public call for the procurement of mini video cameras that police officers wear on their bodies during work, along with the accompanying computer equipment necessary for the functioning of the entire system, through a limited procedure. The price of this system, according to the tender documentation, is 419,000 KM without VAT.

In the tender documentation, the technical characteristics for the mobile camera manufactured by Hytera from China are directly copied, and for the data storage device – NAS server – the characteristics are copied from the technical sheet of the server manufacturer QNAP, model QNAP TS-832PXU, which is a violation of the Law on Public Procurement in Bosnia and Herzegovina.

In the pre-qualification phase for this public procurement, 11 suppliers were rejected, and two entered the second round – Protection Agency KAMIR from Široki Brijeg and MIBO Komunikacije from Sarajevo. According to available information, MIBO Komunikacije Sarajevo is the general representative for Hytera products, and KIMTEC BiH is the general representative of QNAP. (On August 1, MIBO Komunikacije also signed a contract for 760,449 KM for the delivery of the expansion of the system of stationary radar devices on the highways in the Sarajevo Canton.)

Dvor Comerc d.o.o. from Sarajevo, SHOT d.o.o. from Zenica and Agencija za tehničku i fizičku zaštitu Middle Point Electronics d.o.o. from Sarajevo appealed against the decision of the Commission for the implementation of this public procurement on the selection of two suppliers qualified for the second phase of the procurement, but all appeals were rejected – DVOR and SHOT as messy, and Middle Point Electronics gave up.

The second phase of this procedure began in June 2022 and is still ongoing in mid-September 2022.

The chairman of the Sarajevo Canton Assembly, Elvedin Okerić, says that “he does not remember that in the past this procurement was a topic of discussion in the assembly benches”.

– You must know that this is a procurement of the Police Administration, which is managed by the commissioner. The ministry is only responsible for securing the money – says Okerić.

One of Sarajevo’s crime experts warns that this case is about a “serious criminal offence of high corruption and a criminal offence of conspiracy to gain material benefit, because there are more than 50 manufacturers of mini cameras in the world”.

Golubović appreciates that this is “one of the textbook examples of abuse of public procurement through technical specifications, with the aim of favouring certain bidders/producers”.

– The current Law on Public Procurement stipulates that, unless it is justified by the subject of the procurement, the technical specification may not refer to a specific manufacturer, origin or special procedure, to brands, patents, types or a specific origin, if this would be advantageous or if certain business entities or certain products would be excluded. Such remarks are allowed only if the subject of procurement cannot be described precisely and comprehensibly, but without exception, they must be marked with an addendum or an equivalent – explains Golubović.

He adds that not knowing the subject of procurement does not relieve the contracting authority of the obligation to define the subject of procurement on a truly competitive basis.

– Also, if there is any justification related to specifying the technical specifications, then it should have been explained in detail so that potential bidders, as well as the entire public, would be familiar with it – says Golubović.

“It will be done soon”, then no answer

Transparency International in BiH also warns about the security aspect of this procurement.

– It is always risky from the security point of view when the specifications are set narrowly, because it prevents others from entering the process. The question is who will process the data collected by these cameras. If the customer focuses on one supplier – the question is who will service the equipment, and deliver additional elements, explains Damjan Ožegović from TI in Bosnia and Herzegovina.

He reminds that the MIA RS “intended to buy stationary cameras for 10 million KM through a dubious procedure, but the public prevented it”.

The Ministry of Internal Affairs of the Sarajevo Canton and the Police Administration did not respond to questions about this procurement even 15 days after the inquiries were submitted – they respond to daily calls with “it will be done soon“.

 

 

 

 

 

Nove firme za stare poslove – Aranđel Petrović, najbolji ponuđač

Otkako je osnovana krajem februara 2021. godine, firma “Protect security” iz Trebinja dobro je razradila posao. Prema javno dostupnim podacima, za godinu i po, ova firma je sa javnim sektorom ugovorila poslove vrijedne skoro pola miliona maraka. Neki od tendera, pokazalo je istraživanje “Direkta”, slučajno ili ne, pogodovali su baš firmi “Protect security”

Samo sa Hidroelektranama na Trebišnjici (HET) do danas “Protect security” je ugovorio poslove u vrijednosti od oko 428.000 maraka bez PDV-a. Od devet tendera sa HET-om pet ih je sklopljeno direktnim sporazumom.

Firma je sarađivala i sa Elektro-Hercegovinom, na tenderu od 40.000 maraka, Elektroprivredom Republike Srpske (ERS) te Gradom Trebinjem.

Vlasnik firme, koja obavlja djelatnost privatne zaštite  je Aranđel Petrović, osoba koja je, tvrde izvori “Direkta”, bliska Luki Petroviću, generalnom direktoru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) i generalnom sekretaru SNSD-a. Aranđel Petrović je za direktorku u firmi postavio svoju sestru.

Spisak poslova koje je firma “Protect security” ugovorila sa javnim sektorom – iznosi su bez PDV-a (Izvor: PJN i Akta)

Tender za firmu početnicu

Prvi posao, prema javno dostupnim podacima, vrijedan skoro 65.000  maraka, “Protect security” dobio je već četiri mjeseca nakon osnivanja. Tender nije postavljao visoke uslove, pa ga je i firma početnica, poput ove, lako mogla dobiti.

Naime, za posao “fizičkog obezbjeđenja objekta brane Grančarevo” iz 2021. godine, najbolji ponuđač je bio “Protect security”. Prema javnom pozivu, dovoljno je bilo, između ostalog, da je firma registrovana za djelatnost koja se traži u tenderu.

Međutim, ove godine, u pozivu za “obezbjeđenje objekta brane Grančarevo” HET je povećao obim poslova, podigao cijenu, sa prošlogodišnjih 65.000 maraka na 180.000 maraka, ali i pooštrio ili prilagodio uslove.

U pozivu za obezbjeđenje brane Grančarevo iz 2021. godine HET je tražio jednog naoružanog radnika obezbjeđenja koji će dežurati svakim danom, 24 časa. Ove godine, HET će platiti dva takva radnika te usluge korištenja mobilno-patrolne službe, što bi podrazumijevalo povremene intervencije na objektu brane Grančarevo.

Budući da je “Protect security” do sada već sakupio dovoljno referenci, HET se više nije zadovoljavao time da firma koja će obezbjeđivati branu samo bude registrovana za datu djelatnost, već je trebalo da ima i jedan ugovor u posljednjoj godini za slične poslove, najmanje vrijednosti 60.000 maraka. “Protect security” je, zahvaljujući ugovoru iz 2021. godine, ispunjavao taj uslov, pa su ove godine sklopili ugovor na iznos koji je samo 100 maraka niži od procijenjenog – 179.900 maraka. 

I ribnjak je naš

Radnici “Protect security” bili su prisutni i na koncertu Šaka Polumente, koji je SNSD organizovao u junu u Trebinju, u lokalu Malibu beach bar, koji se dovodi u vezu sa Draganom Kneževićem, osobom odranije dobro poznatoj policiji. Iako nismo pronašli zvanične tragove o saradnji, logo “Protect security” firme našao se i na Krajiškoj kući u Trebinju, kojom gazduje Agrarni fond Grada Trebinja.

Na sličan način kao sa branom Grančarevo, odvijao se posao dodjele ugovora za “održavanje i obezbjeđenje ribnjaka Jazina”. Aranđelu Petroviću u tome je dobro išlo i prošle i ove godine. 

Prošle godine na tenderu za “održavanje i obezbjeđenje ribnjaka i građevinske laboratorije”, najbolji ponuđač, firma Aranđela Petrovića, sa HET-om je sklopila posao u vrijednosti od skoro  65.000 maraka. 

Na ovom tenderu ponuđači se nisu trebali previše dokazivati. U dijelu ocjene tehničke i profesionalne sposobnosti, ponuđači su trebali da dostave “dinamički plan rada izvršenja predmetnih usluga sa dinamikom izvođenja”, koji bi pokazao sposobnost da će posao obaviti kvalitetno i u roku, te relevantno rješenje koje je izdalo nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). 

Ovogodišnji tender, vrijedan 90.000 maraka, naziva “obezbjeđenje i održavanje ribnjaka Jazina”, je, za razliku od lanjskog, imao zahtjevnije uslove. U prethodno navedenom dijelu, pored dinamičkog plana rada i rješenja iz MUP-a, od ponuđača je tražen ugovor za slične ili iste poslove u najmanjoj vrijednosti od 60.000 maraka, a koje je realizovao u posljednjoj godini (ili od datuma registracije, ako je ponuđač registrovan prije manje od godinu dana). Zahvaljujući prošlogodišnjem ugovoru, “Protect security” je ispunio te uslove i sklopio posao na iznos od 89.920 maraka, što je za oko 25.000 maraka više nego lani.

Koncert Šaka Polumente u Trebinju (Foto: SNSD Trebinje)

Šta je bilo prije?

Dok se na poslovnoj sceni nije pojavio “Protect security” poslove objezbjeđenja ribnjaka te brane Grančarevo, HET je po sličnom principu ugovarao sa drugim firmama i to mahom onima u kojima je radio ili će tek raditi Aranđel Petrović. 

Primjera radi, na tenderu iz 2019. godine za “obezbjeđenje ribnjaka i građevinske laboratorije”, procjenjene vrijednosti 50.000 maraka, od ponuđača je traženo da dostavi minimum 20 validnih rješenja izdatih od strane MUP-a za obavljanje poslova fizičkog obezbjeđenja, a radi povremenog angažovanja minimum 20 radnika fizičkog obezbjeđenja koji bi obilazili teren po potrebi. Te godine, između ostalog, HET je tražio realizovane ugovore u prethodnoj godini, za iste ili slične poslove u vrijednosti od 45.000 maraka. Taj posao dobila je firma “Alpha security”. Rukovodilac poslovnice ove firme u Trebinju, prema saznanjima našeg portala, bio je Aranđel Petrović. 

Sljedeće, 2020. godine, posao “obezbjeđenja ribnjaka i građevinske laboratorije”, vrijedan oko 65.000 maraka, u julu je dobila novoosnovana firma koja je opet bila povezana sa Aranđelom Petrovićem – “AS security”. 

Prema podacima iz Službenog glasnika, Aranđel Petrović je rješenjem od 7. septembra 2020. i zvanično imenovan kao lice ovlašteno za zastupanje Poslovne jedinice “AS security” u Trebinju. 

HET je i te godine mijenjao uslove. Naime, više mu za taj posao nije trebalo 20, već su tražili minimum tri validna rješenja izdata od strane MUP-a za minimum tri radnika za potrebe povremenog obilaska terena. Nisu im bili potrebni ni prethodno realizovani ugovori, a i zašto bi, kada je “AS security” osnovan u februaru 2020. godine, dakle, nekoliko mjeseci prije objave tog poziva.

Iste godine, firma “AS security” dobila je i posao fizičkog obezbjeđenje objekta brane Grančarevo, vrijedan skoro 65.000 maraka.

Inače, i “AS security” je prvi posao dobio netom po osnivanju. Naime, prema podacima portala Akta, “AS security” je osnovan 6. februara 2020. godine, samo četiri dana prije nego što će Elektro-Hercegovina raspisati tender, na kome će “AS security” biti najpovoljniji ponuđač. Ova firma je ponudu za prvi posao Elektro-Hercegovini dostavila već 28. februara, da bi kao najbolji i jedini ponuđač sklopili ugovor na skoro 28.000 maraka.

Iz ovih tendera vidljivo je kako su za iste ili slične poslove pojedini uslovi u pozivima mijenjani iz godine u godinu, u zavisnosti od toga koga je ugovorni organ želio da izabere.

Postupci nabavki spomenuti u tekstu obavljani su u skladu sa Aneksom II dio B, koji podrazumjevaju sklapanje poslova koji se, između ostalog, odnose za zaštitarsku djelatnost.

Urednik portala “Pratimo tendere” Slobodan Golubović pojasnio je za “Direkt” da je u pitanju postupak dodjele ugovora koji je uređen posebnim Pravilnikom i da postoje značajne razlike u proceduri u odnosu na redovne postupke javnih nabavki.

“Primarno treba istaći da je ovaj postupak znatno manje transparentan od otvorenog postupka ili konkurentskog zahtjeva, jer se, umjesto na Portalu javnih nabavki, pozivi za dostavljanje ponuda objavljuju na internet stranicama ugovornih organa koje su u većini slučajeva neuredne i nepregledne, te se dostavljaju putem poštanske ili elektronske komunikacije na najmanje tri adrese”, kaže Golubović.

Slobodan Golubović (Foto: pratimotendere.ba)

Komentarišući konkretan slučaj u kome je ugovorni organ često mijenjao uslove u pozivima kako bi se određena firma mogla javiti na poziv, pa čak i kad je pitanju tek osnovana firma, Golubović kaže da je veoma indikativno to što su u godini osnivanja nove firme na tenderu postavljeni najniži mogući kriterijumi kako bi predmetna firma bila konkurentna i dobila značajnu referencu za buduće poslove.

“Postavlja se pitanje šta se desilo sa velikim igračima u oblasti privatne sigurnosti kojima je ovaj posao izmakao? Da li se ovdje radi o tzv. koluziji, odnosno prethodnom dogovoru između ponuđača da se jedni drugima ne miješaju u posao, te da li u tome učestvuje i sam ugovorni organ”, zapitao se Golubović i pojasnio da se ugovorni organi, s jedne strane, kroz tenderske dokumente, obično trude da onemoguće učešće firmama koje su tek osnovane, upravo zbog toga da bi izbjegli rizike u vezi sa uspješnim izvršenjem posla, dok, s druge strane, često svjesno pogoduju takozvanim ”tradicionalnim ponuđačima”.

Dobro upućen izvor “Direkta” kaže da su ovakvi i slični poslovi često sklapani sa onima koji su bili spremni da izvlačenjem javnog novca podmire isključivo lične interese pojedinaca.

“Nisu tu u pitanju stranački interesi, već isključivo lični interesi”, kaže izvor.

Komentar o spornim poslovima mejlom smo zatražili i od HET-a,  ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor. 

Upit smo poslali i firmi “Protect security”, od koje, takođe, još uvijek nije stigao odgovor. 

EPILOG AKCIJE KASA Tvorci „dugog klika“ imaju nove tvrtke i još više rade, pao tek pokoji ‘gazda’

Da biznis s kasama ne propadne ustrajno se brine ministrica financija Jelka Milićević, koja je u više navrata donosila pravilnike o zamjeni kasa, tako namećući dodatne troškove realnom sektoru, prvo poljuljanom koronavirusom, potom gospodarskom krizom

Piše: Hercegovina. info

Akcijom SIPA-e kodnog naziva KASA 1,2,3 pala je 2019. ekipa s dugim i kratkim klikom, odnosno muljažama sa fiskalnim računima, no u 2022. tvorci ‘dugog klika’ rade, još više nego prije.

Korištenjem ‘dugog klika’ fiskalni računi nisu izlazili, i to je bio klik za gazde, dok je kratki klik bio za državu. Onako nekako kako politika koristi državu u smjeru naroda, vlasnici radnji su koristili fiskalne kase prema državi, njima glavnina prometa, državi mrvice. 

Za softver (programsku podršku i održavanje) bila zadužena tvrtka ‘Inspirit’ iz Sarajeva, koja je prodavala i održavala sumnjivi software kojim ke bilo omogućeno lažiranje fiskalnih računa. Očekivalo bi se da se nakon akcije ‘Kasa’ ista imena neće zadržati u biznisu s kasama, no ipak jesu.

U tvrtki Inspirit d.o.o Sarajevo u vlasničkoj strukturi bio je Config d.o.o. Mostar, odnosno Ivan Dragoje, koji tri godine nakon uhićenja u akciji Kasa, premda je bio u osnivačkoj strukturi Inspirita, ima niz tvrtki na istu ili sličnu temu. 

Uvijek iste tvrtke dobivaju

Generalni zastupnik Datecs fiskalnih kasa je Config d.o.o., a prodaju radi i Katarina, tvrtka od koje javno nabavljaju sve institucije kojima je na čelu kadar HDZ-a BiH, a koja bi bila HDZ-ov pandan SNSD-ovu Prointeru s obzirom koliko sredstava na javnim pozivima dobije od institucija sa ‘zna se’ kadrom.

Osim fiskalnih kasa vlasnik Configa Dragoje ima i tvrtku  E-card za sim kartice koje se ugrađuju u nove fiskalne kase.

Tako korisnicima koji mijenjaju kase traže novi E-card, premda su već imali – recimo Bh. telekomov. Sve to saznajemo nakon što nam se javilo nekoliko poduzetnika revoltiranih bespotrebnom zamjenom kasa.

Osim Ecarda i Configa dakle Dragoje ima i tvrku Breakpoint, gdje je jedan od osnivača.

Breakpoint je tvrtka za IT savjetovanje, Ecard prodaje, nameće kartice svim poduzetnicima koji mijenjaju kase, a Config pokriva, tj. nabavlja kase.

Praktično, tri godine nakon akcije „Kasa“ oni koji su bili u središtu pozornosti iste imaju nove tvrtke i opet rade. Na sve nas je upozorio gospodarstvenik koji je nedavno mijenjao kasu i ostao u čudu da ju mora mijenjati za gotovo istu, a da mora mijenjati i e-karticu.


„Hrvatska je to najbolje rješila, instalirali su software, a postojeće kase nisu dirali. Ovi ‘naši’ opet u privatne džepove i tako pravdaju promjenu nečim što ne drži vodu. Što se tiče zamjena kasa, sasvim nepotrebna. Sama fiskalizacija prvi put nije napravljena po uzoru na Hrvatsku gdje su obrtnici mogli zadržati stare fiskalne kase i riješilo se sve softwerski, komunikacija između porezne i kase. Već drugi put traže izmjene kasa koje se gotovo nikako ne razlikuju od onih prvih, s tim da ove nove zablokiraju ako neko vrijeme ne uspiju poslati promet. Platio sam oko 700 KM, i nije samo to, imao sam već u staroj sim karticu BH telekom-a, nisu me ni pitali a donijeli su mi ugovor od E-carda“, ističe jedan od niza gospodarstvenika koji su nam se obraćali, a koji su prisiljeni mijenjati kase, zasigurno ne i zadnji put.  

Prigodom dolaska i zamjene kase predočen mu je i federalni pravilnik.

Naime, da biznis s kasama ne propadne ustrajno se brine ministrica financija Jelka Milićević, koja je u više navrata donosila pravilnike o zamjeni kasa, tako namećući dodatne troškove realnom sektoru, prvo poljuljanom koronavirusom, potom gospodarskom krizom.


Podsjetimo, iako je u Parlamentu odbijen zakon, federalna ministrica financija Jelka Milićević donijela je pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih sustava u FBiH koji je objavljen 17. rujna prošle godine u Službenim novinama.

U Mostaru još traju vještačenja, Sarajevo završilo posao

‘Dugoklikne’ kase koristili su mnogi ugostitelji i vlasnici radnji u cijeloj BiH, koji su bili meta uhićenja, a preraspoređeni su na županijska Tužiteljstva u Sarajevu, Mostaru i Istočnom Sarajevu, i akcija „Kasa“ je bila fokusirana na njih.

„Obavještavamo vas da je u sklopu predmeta “Kasa”, a nakon prihvaćanja sporazuma o prizanju krivice, pravosnažno osuđen Nedžad Rašidagić zbog kaznenog djela porezna utaja. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Sporazumom je  od optuženog i tvrtke „KENNA” u okviru koje posluje ugostiteljski objekat “Metropolis”, oduzeta i imovinska korist pribavljena kaznenim djelom u iznosu od 694.663,14 KM. Navedeni iznos je uplaćen u proračun Federacije BiH. Inače, protiv drugih osumnjičenih u predmetu “Kasa” istraga je u tijeku“, kaže na naš upit o akciji Kasa glasnogovornica Županijskog Tužiteljstva Sarajevske županije Azra Bavčić.
Akcijom Kasa bavilo se i Okružno javno tužiteljstvo u istočnom Sarajevu.

Oni su, kako nam je potvrdio glasnogovornik Neven Kramer posao već i okončali.

„Obavještavamo vas da su u predmetima kodnog naziva “Kasa” u Okružnom javnom tužiteljstvu u Istočnom Sarajevu podignute 2 optužnice protiv 3 osobe i da su donesene 2 osuđujuće pravosnažne presude (osuđeni su morali vratiti cca 120.000 KM Poreznoj Upravi Republike Srpske). Optužnice su podignute krajem 2020. godine, a pravosnažne presude donesene sredinom 2022. godine. Istodobno je donesena i obustava istrage protiv 4 osobe“, kazao je za Hercegovina.info Neven Kramer, tajnik Tužiteljstva. 

Tri godine su prošle

U Mostaru pak stvari sporije idu. Procesuiranih nema, a nakon tri godine od postupajuće tužiteljice dobivamo odgovor da su postupanja i vještačenja u „tijeku“. 
Prije službenog odgovora podsjećamo da su od uhićenja u akciji Kasa prošle tri godine!

„Vezano za vaš upit, a nakon konzultacija sa postupajućom tužiteljicom, obavještavamo Vas da Županijsko tužiteljstvo HNŽ postupa u navedenom predmetu, te da je oduzeta oprema proslijeđena uz naredbu za vještačenje Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH i da su pojedini nalazi zaprimljeni u ovo Tužiteljstvo. Postupajuća tužiteljica u suradnji sa službenicima Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) vrši analizu zaprimljenih nalaza vještačenja i prikupljene dokumentacije. Dakle, rad na ovom predmetu je u tijeku“, kažu iz Ureda Glavnog županijskog tužitelja HNŽ za Hercegovina.info.

Sam sebi izdavao potvrde

Zamjenu kasa obavljaju uvijek iste, provjerene tvrtke. Da je Dragoje uvezan u više tvrtki istog/sličnoga biznisa saznalo se i prigodom natječaja za nabavku usluga izrade softvera za prikupljanje, obradu i javni prikaz podataka (web stranica) Zavoda za javno zdravstvo Sarajevske županije.

Prije godinu dana natječaj je poništen budući da nijedna dostavljena ponuda nije bila prihvatljiva. Config se žalio i dobio posao, da bi se potom žalila tvrtka Eunoia navodeći, između ostalog, da je ova tvrtka potvrde o dobro izvršenim poslovima izdala sama sebi.

„Odabrani ponuđač je dostavio i potvrde o dobro izvršenim poslovima, izdate od strane društava Breakpoint d.o.o. Mostar i e-Card d.o.o. Mostar; oba društva sa sjedištem na adresi Kneza Višeslava bb Mostar (kao i odabrani ponuđač), pri čemu je osnivač društva e-Card d.o.o. Mostar upravo odabrani ponuđač, a direktor isto lice kao direktor odabranog ponudača. Uz to je direktor oba navedena pravna lica osnivač odabranog ponuđača. Znači, Ivan Dragoje je osnivač i direktor odabranog ponuđača, a njegova tvrtka osnivač društva e-Card d.o.o. Mostar u kojem je također i direktor, navedeno je u žalbi tvrtke Enoia, objavljivao je Žurnal.

UN vijeće za ljudska prava: Upozoreno na problem prinudne naplate troškova postupka žrtvama rata u BiH

Umjesto naknade za torturu koju je preživio Bahrudin Mujkić mora platiti 1.750 KM troškova zbog neuspjelog postupka

Sve veći broj žrtava proteklog rata primoran je platiti hiljade KM troškova postupka Republici Srpskoj nakon što su njihovi zahtjevi za odštetu odbijeni primjenom zastarnog roka.

Kako saznaje TRIAL International, nekim žrtvama koje nisu mogle platiti ove troškove je već oduzeta pokretna imovina, što uključuje vozila i kućanske aparate dok se nekima dio iznosa oduzima od mjesečnih primanja poput plata, penzija ili invalidnina.

Dio njih obratio se i humanitarnim organizacijama za pomoć. Ovaj problem iznesen je i na trenutnoj sjednici UN Vijeća za ljudska prava kada je zaključeno da je ova praksa „neetična i neprihvatljiva te je u suprotnosti s međunarodnim standardima zaštite žrtava i humanitarnim pravom.“

Primjena zastarnih rokova

Sa 22 godine Bahrudin Mujkić je tokom rata preživio brutalna mučenja, čije posljedice živi i danas.

Logor je blaga riječ za taj pakao, kada čovjek prođe četiri zatvora i dva logora. Pošto sam sada slijep, što sam vidio u tom logoru, vidim i sada. I dan danas osjetim polomljene ruke gdje su deformacije –  kazao je Mujkić.

Zbog ratnih tortura koje su zauvijek obilježile njegov život, 2010. godine tužio je Republiku Srpsku, entitet koji je smatrao odgovornim za svoju patnju. Tužba je 2014. godine odbijena primjenom zastarnog roka.

Umjesto naknade, on mora platiti 1.750 KM troškova zbog neuspjelog postupka.

Bahrudinova priča samo je jedna od stotinu sličnih koje preživljavaju žrtve ratnih tortura, koje su nakon rata pokušale ostvariti naknadu štete nastale kao posljedica zločina.

Bosna i Hercegovina nije osigurala adekvatnu naknadu štete žrtvama ratnih zločina. U takvoj situaciji mnogi od njih su se odlučili od oko 2007. do 2010. godine da pokrenu parnične postupke protiv entiteta kojeg su smatrali odgovornim za svoja stradanja, a ponekad i same države. Međutim, 2014. godine Ustavni sud BiH zauzeo je stav o primjeni zastarnih rokova na ovakve tužbe, suprotno relevantnim međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.

Adrijana Hanušić Bećirović

Kao rezultat takvog stava, osim što su odbijeni tužbeni zahtjevi žrtva ratnih zločina, oni su obavezani da plate veoma visoke iznose naknada troškova postupka. S obzirom na to da se radi o građanima koji su uglavnom slabog imovnog stanja i da mnogi od njih nisu mogli da plate te troškove, pokrenuti su izvršni postupci. Imate tako pljenidbu pokretne imovine, kada se ljudima ulazi u domove i oduzima im se pokretna imovina. Neke od njih imaju suicidalne misli koje im se pojavljuju kao rezultat prijema tog dopisa kojim se one obavještavaju o zakazanim ročištima za izvršenje – kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International.

Federalno pravobranilaštvo i Pravobranilaštvo BiH odustalo je od potraživanja troškova postupaka od žrtava i trenutno jedino  Pravobranilaštvo Republike Srpske ima aktivne izvršne predmete u kojima od žrtava ratnih zločina traže naplatu troškova  postupka.

TRIAL International u BiH već dugi niz godina ukazuje na važnost rješavanja ovog problema, te pruža pravnu podršku žrtvama koje se suočavaju za zakonskim preprekama u ostvarivanju svojih prava. Pored toga, ova organizacija pripremila je video o ovom  problemu, prikazujući finansijske, moralne i psihološke posljedice koje ova praksa ostavlja na žrtve.

Monopoly contracts between HPP Dabar and Nevesinje “Vodovod”

Although since its foundation in 2011, the Dabar hydroelectric power plant has not produced a single kilowatt of electricity, this does not prevent this company from squandering funds on public procurements of questionable justification, interpreting the Law on Public Procurement arbitrarily from case to case. Thus, for five years now, HPP Dabar has announced a tender for the selection of the most favourable bidder for the maintenance of the “Udbina” water supply system in the municipality of Nevesinje every year.

Written by: Miljan Kovač

This job is regularly awarded to PC Nevesinje “Vodovod” every year and always for almost the same price of nearly 80 thousand KM.

It is interesting that a different procedure for selecting the most favourable bidder is carried out from year to year for the same subject of public procurement.

The selection of the most favourable bidder was sometimes done through a competitive request, and other times through an open procedure, to which of course only one bidder responded.

The Law on Public Procurement of BiH, however, clearly specifies which public procurement procedure should be applied, which is obviously not of much interest to the authorities at HPP Dabar. The public interest is only in the second plan.

Procedure or protection

On the basis of the work obtained, the public procurement of works, Nevesinje “Vodovod” regularly delivers water bills to users, residents of Nevesinje and surrounding villages. Representatives of the local government in this municipality like to brag about how they solved the long-standing problem of supplying the population with drinking water. However, in the contract between HPP Dabar and “Vodovod”, it is stated that it is about “technical water”, so the question arises, what kind of water do citizens pay their bills for!?

The decision on the selection of the most favorable bidder was signed by the Director of HPP Dabar, Slaviša Stajić, on April 29 of this year. The procedure for public procurement of the service “maintenance of the water supply system of Udbina and the construction pipeline” was launched on March 30.

The value of the purchase was estimated at 79,000 KM.

The procedure for public procurement of services was carried out through an open procedure, and by the deadline for the submission of bids, only the bid of PC “Vodovod Nevesinje” was received. The Nevesinej water supply company submitted an offer worth 78,982 KM for this job. So, only eight KM less than the estimated value.

The “lowest bid price” was used as a criterion for choosing the most favourable bidder. Since there was no competition, the choice was not difficult. The contract with the bidder was signed on May 10 of this year.

udbina naslovna

However, exactly one year earlier, also on May 10, an almost identical contract was concluded with the same bidder. It is an identical procurement, and the only difference is in the public procurement procedure.

Last year, a contract on public procurement of works was concluded with the bidder, PC “Vodovod”, for the same procurement subject. In the procurement notification, which was published on April 12, 2021, the identical estimated procurement value of 79,000 KM, of course without VAT, is stated. The selection of the most favourable bidder was made through a competitive application procedure. The offer of “Vodovod” was accepted, which was only two KM lower than the estimated value of the works.

An identical procedure was carried out in 2020. A competitive application procedure was also applied, and the estimated value of the works was the same 79,000 KM.

According to the Law on Public Procurement of BiH, the maximum amount of the estimated value of the procurement for which the selection of the most favourable bidder is made through a competitive request can amount to 80,000 KM. That was exactly the estimated value of the public procurement “Maintenance of the water supply system of Udbina and the accompanying construction pipeline”, which was awarded to Nevesinje “Vodovod” in 2019 through a competitive application process.

“The open procedure represents a more transparent aspect of the public procurement procedure than the competitive request, however, the competitive request implies that bids be sent to the addresses of at least three potential bidders, which the open procedure does not require,” notes Damjan Ožegović from Transparency International BiH (TI).

Obviously, in the case of the public procurement in question here, everything has been done so that PC “Vodovod” AD Nevesinje has no competition.

Given that natural persons, as the ultimate consumers of water from the Udbina water system, have never signed a contract with either “Vodovod” or HPP Dabar, the question is on the basis of which water consumption is charged.

hed odgovor

In the answer we received from the acting director of HPP Dabar, it is stated that the payment is made on the basis of public procurement, that is, the contract concluded between these two companies.

“The water supply network from the source of Udbina in the municipality of Nevesinje was not assigned to the management of JP Vodovod a.d. Nevesinje, but only with the mentioned company was a contract made on the maintenance of the water supply system of Udbina and the construction pipeline”, the answer states.

ugovor clan 10

The founders of HPP Dabar are Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) and the parent company Elektroprivreda Republika Srpska (ERS). The company was founded to manage the hydroelectric power plant as part of the “Upper Horizons” project, the implementation of which is ongoing. The deadline for the completion of the works, which was originally announced at the beginning of 2018, has been postponed several times. Access roads have been built so far, and work is underway on a 12-kilometre-long tunnel through which the water from Nevesinjsko polje should be directed to the future hydroelectric power plant. However, in addition to the deadlines, there was also a change in the estimated value of the works. From the original 320 million, the price increased by over 600 million KM by last year. The Chinese company with which the contract for the construction of the hydroelectric power plant itself was concluded at the end of last year, has not yet started work, although it was pompously announced at the end of last year. The Government of RS has been silent about this project for months.

As part of the project, a water supply system was built from the source of Udbina for the needs of the construction site, but also to supply the population with “drinking water”.

308485909 1524970667957570 3799831875805303984 n

HOW THE MFA COVERED UP A SECURITY THREAT: A large group of “businessmen” from Pakistan disappeared after entering BiH

And while the state institutions imply in their unforced answers that Pakistanis are no longer in our country, a number of important questions arise, including: where they stayed and where they are now, what they did, whether they really ever left BiH, if they did – where did they go, that is, did they leave anything behind in Bosnia and Herzegovina (since they come from a country that has been fighting internal terrorism for years)

Inforadar research team

Four years after they illegally entered BiH in 2018 to “attend” one of the events organized by Bosnia Bank International – BBI (Sarajevo Business Forum, that is, Halal fair), it is unknown where they ended up and what the group of 20 or more Pakistanis do, because they have disappeared in the meantime.

Although four years have passed, the competent state services in Bosnia and Herzegovina turn a blind eye and do not open their eyes; Namely, it is still unknown where the Pakistani “businessmen” are today, as well as how long and what they were doing in BiH, that is, whether they are still in BiH, what they do and whether they represent a security threat.

All visas were approved by the current ambassador of Bosnia and Herzegovina in Islamabad, Sakib Forić, a retired General of the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina, a diplomat extremely close to the Minister of Foreign Affairs of Bosnia and Herzegovina, Bisera Turković. At the same time, the Ministry of Foreign Affairs (MFA) of BiH is consciously covering up this major security affair, undoubtedly one of the biggest since Turković headed the Ministry of Foreign Affairs of BiH.

BEHIND THE SCENES OF THE SARAJEVO BUSINESS FORUM

For the past months, Inforadar sent inquiries to the headquarters of BiH diplomacy, then the emergency department, and called the PR service several times to find out if we would get any answers, but Turković coldly ignored our every attempt. This attitude of Bisera Turković only confirmed the reliable information of Inforadar that the diplomatic and security scandal with Pakistani “businessmen” was covered up.

How deep the affair is in itself is evidenced by the fact that our team spent several months investigating the very background of the story, which in the end turned out to be one of the “most closed”, considering that everyone in the chain of responsibility remains silent or shirks responsibility.

Namely, during 2018, BBI organized two events, first the Sarajevo Business Forum (SBF) at the end of April, and then at the end of September of the same year, the Halal Fair. Several groups of Pakistanis and “Pakistani” businessmen received visas from Ambassador Forić to enter Bosnia and Herzegovina in order to attend these events, and one whole group just disappeared during this period. However, it is not known whether Forić granted them single-entry or multiple-entry visas, that is, whether they entered BiH in April and disappeared between April and September, or whether they entered only in September 2018 and then disappeared.

Inforadar exclusively publishes the names of most of the “missing”. They are: Akram Tahir, Saeed Muhammad, Ullah Fozia Hameed, Tasswar Iqbal, Mehmood Anam, Noman Ali, Ahmad Haseeb, Arslan Muhammad, Kamran Chaudhry Muhammad, Ali Barbar, Gulraiz Mohsin, Iqbal Zahid, Mohsin Gulraiz and Nasir Mahmood.

 

Photo: List of some of the missing Pakistanis

The picture we are publishing was created during another event from 2018 in Sarajevo, the International Sports Equipment Fair, which was organized by the Sarajevo Canton in mid-May. On it, we see Ambassador Forić in the company of Pakistani Haris Khan, a man who, interestingly, was previously refused entry by a European country and sent back to Pakistan, so the question arises, how could he then enter Bosnia and Herzegovina? Today, according to our information, Khan lives and works in Sarajevo with proper papers.

Photo: Ambassador Forić (second from the left) in the company of Haris Khan (back right)

If Bosnia and Herzegovina were an organized state, the disappearance of the Pakistanis would have set off all alarms from the start due to a possible security threat. However, as BiH is far from a normal state, this problem was not only pushed under the carpet, but the competent institutions were informed about everything months later. Now one can only guess what the role of the Pakistanis really was and with what intention they came to the heart of Europe in the first place, that is, stayed in Bosnia and Herzegovina.

What has been confirmed to Inforadar from security sources is that this group arrived in BiH from the Punjab – Gujrat/Gujranwala area, widely known for illegal migrantsAmbassador Forić knew all this very well, but despite that, he approved their visas. Although the question of why is raised here, that question is not for us, but for the rule of law.

It is worth reminding that to this day Forić has not been called to account, but, on the contrary, has been rewarded in the meantime with lobbying and support of the current Minister of Foreign Affairs.

After our portal received all the relevant information and necessary confirmations from the police a few months ago, Inforadar’s interlocutor from the security services, and later officially the competent institution, confirmed that in 2018 a large group of Pakistani citizens who were issued visas for the SBF arrived in Bosnia and Herzegovina. Our source explains the procedures.

“It is not possible to do much when people with properly issued visas show up at the airport, because the main checks in such cases are carried out by the ambassador during the interview, after which he issues them visas. What we know is that after entering BiH, a larger group of about 20 of these ‘businessmen’ simply disappeared,” says an Inforadar interlocutor close to the security services.

And while the state institutions imply in their unforced answers that Pakistanis are no longer in our country, a number of important questions are raised, among which: where were they staying and where are they now, all the time of their “disappearance”, what were they doing, did they ever really leave BiH, if so – where did they go, and did they leave anything behind in BiH (since they come from a country that has been fighting internal terrorism for years), because it is absolutely certain that the “businessmen” never returned to Pakistan.

In this particular case, all Inforadar interlocutors informed about the background of the affair believe that the Sarajevo Business Forum (which works on the principle of attracting business and a registration fee of 500 euros per person) does not bear the key responsibility, unlike Ambassador Forić, who had to check and establish the reasons and background arrival of these “businessmen”.

SERVICE “OBSERVED IRREGULARITIES”

However, everything points to the fact that it is a well-organized plan for the arrival of foreign citizens, in which the SBF only served as an ideal cover.

Our source explains that applications from various countries arrive at the address of the SBF, after which they turn to the competent embassy to carry out the necessary checks on the applicants in order to issue visas for BiH. These checks include interviews with applicants by the ambassador. Such is the official procedure.

Photo: Detail from the “disputed” SBF in 2018

Competent institutions in BiH, in this particular case, showed a widely known non-transparency, while some of them grossly violated the Law on Freedom of Access to Information because we waited up to two months for answers. We did not receive clear and specific answers to specific questions about the “businessmen” from Pakistan and what they did, how long they stayed, and whether and where they went after their stay in Bosnia and Herzegovina, we didnt receive a response from any institution except partially from the Service for Affairs with foreigners, from whose answers it is absolutely clear that four years ago there was a major security problem.

Photo: Answers from SIPA and the Border Police of BiH

After 30 days, the Service for Affairs with Foreigners of Bosnia and Herzegovina “replied” to us that, in the specific case, “certain irregularities were observed” (!), after which the criteria according to the SBF were tightened.

“You addressed a question related to citizens of Pakistan who came to BiH in 2018 at the invitation of the BBI Bank to attend the Sarajevo Business Forum. In this regard, we inform you that the Service for Affairs with Foreigners certifies invitation letters proving the purpose of entry of a foreign citizen in the procedure that precedes the issuance of visas. In the process of a request for verification of an invitation letter, the Service for Affairs with Foreigners carries out checks in the official records at its disposal as well as in the records of authorities responsible for law enforcement in BiH, and performs operational checks in the field, after which the invitation letter for the inviter is certified. Issuing visas is the responsibility of the diplomatic and consular missions of Bosnia and Herzegovina. In connection with the above, the Service for Affairs with Foreigners came to know and observed certain irregularities related to the persons invited by BBI Bank to participate in the forum that took place in 2018, and the foreseen measures and actions from the competence of the Service were carried out in the aforementioned all relevant security authorities in Bosnia and Herzegovina have been notified. According to the information, the mentioned persons are not in Bosnia and Herzegovina. Also, the Service tightened the criteria for the verification of invitation letters for the specific caller, which resulted in certain limitations in terms of his credibility”, replied the Service for Affairs with Foreigners of BiH.

Photo: The Service for Affairs with Foreigners responded to Inforadar in Word

How much we take into account potential security threats is best revealed by the answers we received from the State Investigation and Protection Agency (SIPA), that is, the BiH Border Police.

SIPA stated that the movement and stay of foreign citizens “is not within their competence”, and the Border Police stated that “they are not authorized to collect and record data on the entry of foreigners into BiH.”

“CHECKS” OF AMBASSADOR FORIĆ

In the end, everything comes back to the starting point, which in this case is Ambassador Forić, who could have easily prevented the entry of these people if he had checked each of the Pakistani “businessmen” in more detail during the interview. But maybe that wasn’t the goal. An interlocutor close to the Service for Foreigners states that in this case the ambassador was, among other things, obliged to check whether any of these “businessmen” already possessed a Schengen visa of a European country.

“After that, he was obliged to check whether he was registered when he had already travelled to some destinations in Europe, or for example on a business trip to Dubai. If he brought a new passport, the ambassador could very easily request that the old one be presented to him for inspection. In other words, Ambassador Forić, if he wanted to, could have seen only on the basis of the interview whether these were serious people with business intentions, or, as it will turn out, people who had completely different goals for coming and entering BiH”, the Inforadar source explains.

On the other hand, if they want to bypass the usual procedures, any BiH ambassador in disorderly and corrupt states can easily abuse his position and facilitate the arrival of migrants for a certain bribe. What happened in this case – is not up to the journalists to determine.

It is only an open secret in diplomatic circles that tens of thousands of US dollars are allocated for the arrival of migrants in this way.

It is also not unknown that behind richer migrants are often corrupt government officials who provide a “guarantee” for them.

Since October 2017, Ambassador Forić himself has been the diplomatic representative of BiH in Pakistan, a country with which BiH has almost no economic exchange. However, it is interesting that the current minister, Bisera Turković, has visited Forić in Islamabad on several occasions, twice in the last ten months alone for meetings and summits of the Organization of Islamic Cooperation (IOC). However, the question arises of the real reasons for these visits, since Bosnia and Herzegovina is not a member of the IOC, which, on the other hand, was conceived and operates for the countries of the eastern climate.

What is even more interesting is that Turković was in Islamabad in March of this year and in the company of Forić held a meeting with the then Pakistani Prime Minister Imran Khan on the sidelines of the OIC summit, just a few weeks after Imran Khan himself went to Putin on his feet on the 23rd and 24th February (!), that is, on the day of the start of the Russian aggression against Ukraine. He was later deposed as prime minister.

Photo: Bisera Turkovic and Ambassador Forić with Imran Khan, Prime Minister of Pakistan who was assassinated shortly after

We remind you that Forić was also at the centre of a diplomatic scandal in 2016, because Bosnia and Herzegovina first proposed him as an ambassador to the NATO military mission in Brussels, but he did not receive the green light from NATO.

15. “Race For The Cure” trka/šetnja za ozdravljenje: Slavimo život, takmičimo se u dobru

Više od 500 heroina, žena operiranih od karcinoma dojke, u rozim majicama predvodilo je šetnju Race for the Cure u Sarajevu

Na ulicama Sarajeva nekoliko hiljada građanki i građana slavilo život i tako dalo podršku ženama koje boluju od karcinoma dojke da nisu same u svojoj borbi.

Slavimo život, takmičimo se u dobru. Za razliku od nekih drugih događaja, mi smo se zaista ovdje okupili s dobrom emocijom, promovišemo dobre stvari. Cijela Bosna i Hercegovina je ovdje. Više od 50 autobusa je došlo iz cijele BiH. Ovdje su učesnice iz sigurno 40 gradova i mjesta. S nama je danas i 500 žena u roze majicama koje su operisale karcinom dojke – istakla je Nela Hasić, direktorica Udruženja „Zajedno smo jedno“, koje je po 15. put organiziralo Trku za život.

Nema tačnih podataka koliko je u BiH oboljelih, ali nezvanična statistika pokazuje da od oko 1.300 novootkrivenih slučajeva 500 žena zbog te bolesti izgubi bitku za život.

Otkrivanje bolesti, zatim liječenje, hemoterapije i proces koji nastupa nakon terapija mukotrpan je i veoma težak. Ipak, mnogo je onih koje se izbore i nastave da žive s osmijehom na licu. Kako kažu, nakon toga počinju više da uživaju u životu i svemu što im on pruža.

Hasić je dodala da se u posljednjih mjesec i pol, koliko traje kampanja dosta pričalo o ovom problemu, da je prikupljeno dosta podataka, te registrirano oko 8.000 ljudi koji su na različite načine podržale žene oboljele od karcinoma dojke.

Jedna od žena koje su pobijedile karcinom dojke je i Hasija Kahvedžić (49) iz Gračanice.

Imala sam 45 godina kada sam oboljela. Primala sam hemoterapije, a 2019. sam imala operaciju kada mi je odstranjena dojka. Imala sam 25 zračenja, ali sam ih dobro podnijela. Sada se jako dobro osjećam, svakih šest mjeseci idem na kontrole – ispričala je Kahvedžić.

(Photo: AA)

Svim ženama je poručila da budu bolje prema sebi.

Da prema sebi ne budu zle i da se kontrolišu. Dužnost svake žene koja napuni 35 godina je da uradi ultrazvuk i mamografiju. To je zbog nje. To je borba. Popravljam imunitet, svakodnevno se borim – izjavila je Kahvedžić.

“Trka/Šetnja za ozdravljenje” se u BiH održava od 2008. godine, a svake godine priključi joj se sve veći broj učesnika, koji svojim saosjećanjem i aktivnim učešćem u simboličnoj trci za život rade na osnaživanju zdravlja žena u borbi protiv karcinoma dojke.

“Race for the Cure” je jedinstveni događaj koji na jednom mjestu, na nekoliko sati uspije okupiti žene koje su preživjele bolest i njihove prijatelje, građane koji žele pokazati svoju solidarnost s njima, porodice, timove učenika, poznate ličnosti, a sve kako bi se podigla svijest u borbi protiv karcinoma dojke.

Organizacija “Think Pink – Zajedno smo jedno” je jedna od najuspješnijih organizacija u Bosni i Hercegovini koja se bavi osnaživanjem zdravlja žena.

Organizacija je nastala kao rezultat zajedničke saradnje između JDC i Susan G. Komen 2004., koja podrazumijeva niz različitih aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti o karcinomu dojke i promocije zdravlja svake žene bez obzira na finansijsku situaciju, nacionalnu pripadnost ili obrazovanje. U januaru 2017. godine program prerasta u nacionalno bosansko-hercegovačko udruženje “Think Pink – Zajedno smo jedno”.

Mamografski pregledi

Kroz uplatu simbolične registracije od 10KM građani pomažu da se podiže svijest o karcinomu dojke te učestvuju u Trci/šetnji za ozdravljenje “Race for the Cure”. Kompletan iznos od registracija usmjerava se za mamografske preglede u ruralnim područjima Bosne i Hercegovine, kao i za paketiće za svaku novooperisanu ženu.

Trka/šetnja za ozdravljenje “Race for the Cure” je najveći sportski događaj za promociju važnosti ženskog zdravlja. U Evropi, zahvaljujući “Race for the Cure” organizacije koje pružaju podršku ženama oboljelim od karcinoma dojke prikupljaju sredstva i podižu svijest o ovom oboljenju. Prikupljena sredstva su od izuzetnog značaja, s obzirom da radi o najučestalijem karcinomu kod žena.

Dokazano: Vujnićka potpisivala kredite bez ovlašćenja!

Bivša direktorica Investiciono razvojne banke Republike Srpske Snežana Vujnić, nije bila ovlašćena za potpisivanje kredita nakon 30. marta 2016. godine! Iako je nakon tog datuma i hapšenja zbog zloupotrebe položaja, svoj paraf stavila i “odobrila” na desetine miliona maraka.

Piše: Andrijana Pisarević/Naslovna fotografija: Sajt IRB RS

Ovo potvrđuje dokument koji je u posjedu eTrafike, a koji nedvosmisleno pokazuje od kada do kada je Vujnićka bila ovlašćena za potpis na odobrene kredite. Ona je 30. marta 2012. godine imenovana na mjesto direktora IRB-a RS, a mandat joj je istekao tačno četiri godine kasnije, nakon čega nije produžen. Vujnićka stoga nije mogla da potpisuje kreditna zaduženja, iako je sa tim nastavila pune četiri godine.

Od 30. marta 2016. pa do 3. januara 2021. godine, kada je imenovan novi direktor, sve odluke IRB-a RS su nezakonite!

Među nezakonito potpisanim odlukama, u periodu kada Vujinićka nije imala nikakva ovlašćenja da ih odobrava, jeste i ugovor o zasnivanju založnog prava na nepokretnostima nekada čuvene poslastičarnice “Pingvin” u Banjaluci. Advokat Din Tešić, koji zastupa vlasnicu pomenute poslastičarnice, koja je tužila IRB RS, ističe da dokazi do kojih je došao naš portal nedvosmisleno potvrđuju da su nezakonite sve odluke koje je Vujinićka potpisala u spornom periodu.

“Ništavi su i svi ugovori o kreditima i ugovori o zasnivanju hipoteke, kao i sve ugovorene zabrane prometovanja nepokretnosti koje su predmet obezbjeđenja takvih nezakonitih kredita. U ovakvim slučajevima, što je jasno regulisano kako Zakonom tako i odlukama Vrhovnog suda Republike Srpske, koje ćemo prezentovati sudu u nastavku postupka, dolazi do oglašavanja ugovora o kreditu ili odluke ništavom od strane suda, pa oni ne proizvode posljedice, tj. IRB RS nema pravo da potražuje ugovorene kamate, niti da sredstva obezbjeđenja koja su založena za dobijanje kredita budu prodavana putem suda u izvršnom postupku”, tvrdi Tešić.

IRB RS u ovom slučaju, kaže Tešić, jedino može potraživati novac koji je korisnik kredita dobio bez ikakvih interesa, tj. kamata, i to u parničnom postupku, a ne u izvršnom postupku prodaje nepokretnosti dužnika.

“Ovo zato što je hipoteka nezakonito upisana. U budućnosti će se postaviti i pitanje zakonitosti svih odluka IRB-a RS u ovom spornom periodu, kao i fondova kojim IRB RS upravlja, posebno onih koji se odnose na prodaju akcija preduzeća i odluka kojim je upravljano preduzećima u kojima IRB RS, tj. Akcijski fond Republike Srpske posjeduje akcije”, kaže Tešić.

Ovo znači da bi se sve što je Vujnićka u tom periodu potpisala trebalo oglasiti nezakonitim i vratiti u prvobitno stanje, da su upisane hipoteke nevažeće i da IRB RS sada od dužnika može tražiti samo glavnice, ali ne i kamate.

Nakon što joj je istekao mandat i ovlašćenja, Vujnićka je nastavila potpisivanje kreditnih zaduženja do odlaska iz direktorske fotelje, bez obzira na to što nije mogla da potpiše ni jedan jedini papir. Ovo sada koriste brojni klijenti koji su pokrenuli tužbu i traže da se njihova dugovanja ponište, a pozajmice otpišu, što će budžet Republike Srpske koštati milione maraka.

Interesantno je da Vujnićka u četvorogodišnjem periodu nije ponovo imenovana na mjesto direktora, niti joj je dodijeljen status vršioca dužnosti, pa je sve poslove u ovoj banci obavljala bez ovlašćenja.

Ona je imenovana na ovu funkciju 2012. godine, a nekoliko dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata, 2016. godine, uhapšena je zbog sumnje da je učestvovala u višemilionskim bankarskim pronevjerama. Riječ je o Bobar banci, a grupa ovlaštenih osoba kojoj se još uvijek sudi, među kojima je i bivša direktorka IRB-a, se tereti da je iz banke izvukla preko 125 miliona maraka.

Nakon puštanja iz pritvora, i pored optužbi koje joj se stavljaju na teret, vlasti Republike Srpske na čelu sa tadašnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, ponovo je vraćaju na staru funkciju. Ona se vraća na posao iako joj je u međuvremenu istekao mandat i nije dobila novo imenovanje niti status vršioca dužnosti. Bez nove odluke o imenovanju radila je kao direktorka najveće banke u RS sve do 2020. godine.

Ostalo je nejasno kako je Vujinićka mogla da radi pune četiri godine nakon isteka mandata i da potpisuje odobrenja za kredite bez ovlaštenja Nadzornog odbora za poslove koje obavlja. Zapravo, nije jasno na osnovu čega je dobijala svoju platu, ako je uoptše radila za platu.

Ova afera bi mogla da košta, dakle, entiteski budžet za iznos od nekoliko desetina miliona maraka jer je gore navedeno postalo osnov za tužbu onima koji su podigli kredite preko IRB-a u periodu u kojem Vujinićka nije mogla potpisivati takve odluke, te će u sudskim procesima koji su u pripremi tražiti poništavanje odluka.

To dalje, neće značiti povrat novca u budžet IRB-a, jer je on odavno potrošen, a među kreditiranim firmama je i niz onih bliskih vlastima koje su dobijale novac iako su bile pred gašenjem. Jedna od njih je i pomenuta poslastičarnica „Pingvin“, u to vrijeme bliska vrhu vladajućeg SNSD-a, koja je novac dobila iako su u medijima mjesecima pisalo da je pred propadanjem, što se kasnije i dogodilo. Kredit nije vraćen niti više postoji nada da će se tako nešto desiti, a ključna odbrana bivšim rukovodiocima ove firme je upravo to da je odluka o kreditu ništavna.

Vlasnici “Pingvina” Slavici Grebenar jedan od njenih kredita odobren je u periodu kada Vujnićka nije imala ovlašćenja da ga potpiše, a sada je jasno da će on biti ništavan i zbog nezakonitosti vezanih uz neispravno obračunate promjenjive kamatne stope.

Slično se desilo kada je članovima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske istekao mandat, pa je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio stav nižestepenog suda da su ovlaštenja nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima.

Prema važećim zakonima, tvrdi advokat Bojana Vranješ Ćoćkalo, kada je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana, onda istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog perioda imenovana osoba više nije član uprave.

“Radnje koje preduzima lice kojem je istekao mandat ne mogu se smatrati radnjama člana uprave, jer ih to lice više nije ovlašteno preduzimati”, objasnila je ona.

Očitovanje po ovom pitanju zatražili smo i od Investiciono razvojne banke RS, ali do završetka ovog teksta nisu odgovorili na naša pitanja. Pitali smo ih u kojem periodu je Snežana Vujnić bila dikretorka IRB RS i zatražili tačan datum, kao i da li je nakon 30. marta 2016. godine donesena odluka o njenom imenovanju na drugi mandat uz zahtjev da nam se ta odluka dostavi. Od njih smo tražili i komentar na tvrdnje da će klijenti zahtijevati poništavanje ugovora o kreditu i zasnivanju založnog prava na pokretnim i nepokretnim stvarima zbog nezakonitog potpisivanja zahtjeva za kredite, zato što Vujnićka nije bila ovlašćena za potpisivanje.

Monopolski ugovori HE Dabar i nevesinjskog „Vodovoda“

Iako od osnivanja 2011 godine, hidroelektrana Dabar nije proizvela ni kilovat struje, to ovom preduzeću ne smeta da rasipa sredstva na javne nabavke upitne opravdanosti, tumačeći Zakon o javnim nabavkama proizvoljno od slučaja do slučaja. Tako već pet godina HE Dabar svake godine raspisuje tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača za održavanje vodovodnog sistema „Udbina“ u opštini Nevesinje.

Piše: Miljan Kovač

Ovaj posao se redovno svake godine dodjeljuje JP „Vodovod“ Nevesinje i to uvijek za gotovo istu cijenu od blizu 80 hiljada maraka.

Interesantno je to što se za identičan predmet javne nabavke iz godine u godinu provodi različita procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Izbor najpovoljnijeg ponuđača nekad je vršen putem konkurentskog zahtjeva, a drugi put otvorenim postupkom, na koji se naravno javio samo jedan ponuđač.

Zakon o javnim nabavkama BiH, međutim, jasno precizira koji postupak javne nabavke se treba primijeniti, što očito nadležne u HE Dabar puno ne interesuje. Javni interes je tek u drugom planu.

Procedura ili protekcija

Na osnovu dobijenog posla, javne nabavke radova, nevesinjski „Vodovod“ redovno korisnicima, stanovnicima Nevesinja i okolnih sela, isporučuje račune za vodu. Predstavnici lokalne vlasti u ovoj opštini vole se pohvaliti kako su riješili višegodišnji problem vodosnabdijevanja stanovništva pitkom vodom. Međutim, u ugovora između HE Dabar i „Vodovoda“, navodi se da je riječ o „tehničkoj vodi“, pa se postavlja pitanje za kakvu vodu građani plaćaju račune!?

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača vd. Direktora HE Dabar, Slaviša Stajić, potpisa je 29. aprila ove godine. Postupak javne nabavke usluge „održavanje vodovodnog sistema Udbina i gradilišnog cjevovoda“, pokrenut je 30. marta.

Vrijednost nabavke procijenjena je na 79.000 maraka.

Procedura javne nabavke usluga provedena je otvorenim postupkom, a do roka predviđenog za dostavljanje ponuda, prispjela je samo ponuda JP „Vodovod Nevesinje“. Nevesinjski vodovod je za ovaj posao dostavio ponudu vrijednu 78,982 konvertibilne marke. Dakle, samo osam maraka manje od procijenjene vrijednosti.

Kao kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuđača primijenjena je „najniža cijena ponude“. S obzirom da nije bilo konkurencije, izbor nije bio težak. Ugovor sa ponuđačem potpisan je 10. maja ove godine.

udbina naslovna

Međutim, tačno godinu ranije, takođe 10 maja, sa istim ponuđačem je zaključen gotovo identičan ugovor. Riječ je o identičnoj nabavci, a razlika je jedino u postupku javne nabavke.

Prošle godine je za isti predmet nabavke sa ponuđačem, JP „Vodovod“, zaključen ugovor o javnoj nabavci radova. U obavještenju o nabavci, koje je objavljeno 12. aprila 2021. godine, navodi se i identična procijenjena vrijednost nabavke od 79.000 maraka, naravno bez PDV-a. Izbor najpovoljnijeg ponuđača, izvršen je procedurom konkurentskog zahtjeva. Prihvaćena je ponuda „Vodovoda“ koja je bila samo dvije marke niža od procijenjene vrijednosti radova.

Identičan postupak je proveden i 2020. godine. Takođe je primjenjen postupak konkurentskog zahtjeva, a procijenjena vrijednost radova iznosila je isto 79.000 maraka.

Prema Zakonu u javnim nabavkama BiH, maksimalan iznos procijenjene vrijednosti nabavke za koju se izbor najpovoljnijeg ponuđača vrši konkurentskim zahtjevom može iznositi 80.000 maraka. Tačno toliko iznosila je procijenjena vrijednost javne nabavke „Održavanje vodovodnog sistema Udbina i pratećeg gradilišnog cjevovoda“, koja je postupkom konkurentskog zahtjeva dodijeljena „Vodovodu“ Nevesinje 2019. godine.

„Otvoreni postupak predstavlja transparentniji vid u proceduri javne nabavke od konkurentskog zahtjeva, međutim, konkurentski zahtjev podrazumijeva da se ponude pošalju na adrese najmanje tri potencijalna ponuđača, što otvoreni postupak ne zahtijeva“, napominje Damjan Ožegović iz Transparency International BiH (TI).

Očito je u slučaju javne nabavke o kojoj je ovdje riječ, sve urađeno da JP „Vodovod“ AD Nevesinje nema konkurenciju.

S obzirom da fizička lica, kao krajnji potrošači vode iz vodosistema Udbina, nikada nisu potpisali ugovor ni sa „Vodovodom“ ni sa HE Dabar, pitanje je na osnovu čega se vrši naplata potrošnje vode.

hed odgovor

U odgovoru koji smo dobili od v.d. direktora HE Dabar, navodi se da se naplata vrši na osnovu javne nabavke, odnosno Ugovora sklopljenog između ova dva preduzeća.

„Vodovodna mreža sa izvorišta Udbina u opštini Nevesinje nije dodijeljena na upravljanje JP Vodovod a.d. Nevesinje, već je samo sa navedenim preduzećem zaključen Ugovor o održavanju vodovodnog sistema Udbina i gradilišnog cjevovoda“, navodi se u odgovoru.

ugovor clan 10

Osnivači HE Dabar su Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) i matično preduzeće Elektroprivreda Republike Srpske (ERS). Firma je osnovana kako bi upravljala hidroelektranom u sklopu projekta „Gornji Horizonti“, čija realizacija je u toku. Rok završetka radova koji je prvobitno bio najavljen do početka 2018. godine do sada je više puta pomjeran. Do sada su izgrađeni pristupni putevi, a u toku su radovi na cca 12 kilometara dugom tunel kojim bi voda iz Nevesinjskog polja trebala biti usmjerena na buduću hidroelektranu. Međutim, osim rokova, došlo je i do izmjene procijenjene vrijednosti radova. Od prvobitnih 320 miliona, cijena je do prošle godine narasla preko 600 miliona maraka. Kineska kompanija s kojom je još krajem prošle godine zaključen ugovor o izgradnji same hidroelektrane, još nije ušla u posao, iako je to krajem prošle godine pompezno najavljivano. U Vladi RS se mjesecima o ovom projektu ćuti.

U okviru projekta izgrađen je i vodovod sa izvorišta Udbina za potrebe gradilišta, ali i za snabdijevanje stanovništva „pijaćom vodom“.

infografika vododovod nevesinje

Autor: Impuls

1 2 3 7