Najnoviji Izvještaj CEE Bankwatch, Centra za životnu sredinu i Centra za ekologiju i energiju ističe kako je TE Ugljevik ponovno bilo postrojenje sa najvišim vrijednostima SO2 u regiji u 2021. godini
Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu i prošle su godine (ponovo) prekršile legislativu o zagađenju vazduha četvrtu godinu zaredom, emitujući pet puta više sumpor-dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno.
Navodi se ovo u Izvještaju kojeg je u utorak objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa Centrom za životnu sredinu i Centrom za ekologiju i energiju.
Pet puta više od dozvoljenog
– Godine 2021., zagađenje zraka iz termolektrana na Zapadnom Balkanu je i dalje bilo veliko i smrtonosno. Novi standardi vezani za zagađenje zraka koji su stupili na snagu dana 1. januara 2018. godine trebali su su dovesti do smanjenja emisija iz termoelektrana u cijeloj regiji. Međutim, u godini emisije sumpor- dioksida iz termolektrana u cijeloj regiji su još uvijek grubo kršile ova zakonska ograničenja. Iako je došlo do malog pada u poređenju sa 2020. godinom, emisije sumpor-dioksida (SO2) iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove smanjenja emisija (NERPs) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su još uvijek bile pet puta više od dozvoljenih. Emisije lebdećih čestica iz termolektrana koje su uključene u NERP-ove su se čak i povećale u poređenju sa ranijim godinama, za gotovo 1, 8 puta od dozvoljenih – navedeno je u Izvještaju pod nazivom “Uskladiti ili zatvoriti”.
Istaknuto je kako su emisije azotnih oksida (NOX) još uvijek bile ispod zbira maksimalnih vrijednosti tih
zemalja za 2021. godinu: 0,9 od dozvoljenog.
– Međutim, BiH i Kosovo su premašile svoje nacionalne maksimalne vrijednosti. Granične vrijednosti za NOX se i dalje smanjuju na godišnjem nivou tako da će, u narednim godinama, vjerovatno doći do više kršenja istih ukoliko se ne poduzmu brze mjere – navedeno je.
Kako je pokazalo prošlogodišnje izdanje izvještaja „Uskladiti ili zatvoriti“, to nije samo pitanje zakona
već pitanje života ili smrti.
Od ukupnog broja od 19.000 smrtnih slučajeva za koje su odgovorne termolektrane na Zapadnom Balkanu u periodu of 2018. godine do 2020. godine, broj smrtnih slučajeva koje je prouzrokovalo prekoračenje maksimalnih vrijednosti iz NERP-a, u ovom periodu, je bio gotovo 12.000.
Zbog kršenja graničnih vrijednosti zagađenja prema NERP-u, u martu 2021. godine Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo postupke rješavanja sporova protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Sekretarijat je također pokrenuo postupak rješavanja spora protiv Crne Gore u aprilu 2021. godine, zbog nastavka rada termoelektrane Pljevlja i nakon isteka dozvoljenih 20.000 sati u skladu sa „optout“ režimom nakon 1. januara 2018. godine. Do kraja 2021. godine, termoelektrana je već radila 27.453 sati od 1. januara 2018. godine.
U prošloj godini postrojenja uključena u NERP Srbije su ispustile najviše SO2, količinu od 249.859 tona, a slijedila je BiH sa 184.092 tona. Obje zemlje su nešto smanjile svoje emisije SO2 u poređenju sa 2020. godinom.
– U apsolutno smislu, Ugljevik u BiH je ponovno bilo postrojenje sa najvišim vrijednostima SO2 u regiji u 2021. godini, sa 86.774 tona. Slično je bilo i u 2019. godini, demonstrirajući jasno da oprema za odsumporavanje nije radila u 2021. godini, dvije godine nakon što je, navodno, oprema puštena u probni rad. Te Kostolac A2 u Srbiji je, po prvi put, bila najgori prijestupnik u smislu kršenja svojih zasebnih maksimalnih vrijednosti SO2 u 2021. godini, ispuštajući 13 puta više od dozvoljenog. Slijedila je TE Tuzla 6 u BiH, sa 11,6 više od dozvoljenog, te Ugljevik i Kakanj 7, sa oko deset puta više od dozvoljenog . TE Kostolac B u Srbiji je konačno počela smanjivati svoje emisije sumpor-dioksida u 2021. Oprema za odsumporavanje je puštena u rad u 2017.godini, pa ipak, početkom mjeseca maja 2022., oprema još uvijek nema upotrebnu dozvolu i nije jasno zašto je to tako. Kostolac B je ispustio 26.015 tona SO2 – značajno smanjenje u poređenju sa 95.097 tona u 2020. godini – ali još uvijek 1,6 više od dozvoljenog. Aposlutno najveći emiter lebdećih čestica u 2021. godini je bila termoelektrana Gacko u BiH, čije emisije su se povećale na 16,3 puta više od dozvoljenog– navodi se u Izvještaju.
Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch istaknuloa je kako je prošle godine Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije…
– Ali to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju. Evropska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi – navela je ona.
Prema riječima Dragana Ostića iz Centra za životnu sredinu višegodišnja višestruka prekoračenja graničnih vrijednosti više su nego dovoljan pokazatelj nestručnog i nesavjesnog rada termoelektrana na ugalj.
– Njih Ugovori, savjesno poslovanje i zdravlje ljudi uopšte ne interesuju i neće ih interesovati sve dok se institucije ne osmjele i ne preduzmu konkretne korake, poput eventualnog utvrđivanja krivične odgovornosti nadležnih – naveo je Ostić.
Vrijeme je da se političari uozbilje
Denis Žiško iz Aarhus centra smatra da više nema vremena za gubljenje.
– Krajnje je vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi – kazao je.
U istraživanju je istaknuto i kako Energetska zajednica mora na raspolaganju imati jača sredstava provođenja, radi koristi za zdravlje ljudi i okoliš.
Mehanizam rješavanja sporova u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice mora biti ojačan da uključi obeshrabrujuće sankcije za prekršitelje i u zemlje Energetske zajednice se moraju uvesti mehanizmi određivanje cijena CO2 i potencijalno i određivanje cijena zagađenja da bi se izjednačili uslovi na evropskom tržištu električne energije, zaključeno je.
Cijeli izvještaj možete pročitati na: https://www.complyorclose.org/wp-content/uploads/2022/06/Ba-USKLADITI-ILI-ZATVORITI-2022.pdf
