/

OTKRIVAMO Na izborima će biti puno “zelenih”, a povratak najavljuje i Zlatko Lagumdžija

Nekoliko stranaka s prefiksom “zeleni već su osnovane u BiH, najavljuje se i registriranja novih. Analizirali smo šta i ko stoji iza njihovih programa, te ko će se na ovogodišnjim izborima predstaviti kao “zeleni”

Piše: Senka KURT

Pobjeda hrvatsko političke plaforme,  stranke zelene ljevice „Možemo“ u Zagrebu, jačanje srbijanskog pokreta „Moramo“, činjenica da su crnogorski pokret URA, Slovenija kroz Dritana Abazovića i Roberta Goloba, dobili nove, mlade, „zelene“ premijere, očito je, dalo je i nove ideje, zamahe, ali treba biti iskren, probudili i interese kod bh. političara.

Uglavnom poznatih s političke scene, ali o tome nešto kasnije.

Prema informacijama Interview.ba za predstojeće izbore već su se registrirale neke stranke, koje pretendiraju ili u svom nazivu imaju „zeleno“, a na registraciju čeka još njih nekoliko.

Tako će se u tom kutu zelenih biti gužva. Prema našem dobrom starom običaju da sve usitnimo, zakompliciramo, „balkaniziramo“.

U politički ring kroz jednu zelenu ideju vraća se, ekskluzivno saznajemo i bivši lider Socijaldemokratske partije BiH dr. Zlatko Lagumdžija.

Zeleni u BiH nisu novost, do sada su već ugašene četiri partije – Ekološki pokret udruženja Zelenih BiH, Zeleni BiH koje je u Zenici vodio Hasan Delić, Zelena stranka BiH iz Banja Luke, te Ekološka partije E5 Zeleni, koje je svojevremeno osnovao i haški zatočenik Jadranko Prlić.

Razlog njihova gašenja je raznolik – prije svega, te su stranke uglavnom služile kao „reciklaža“ starih kadrova i političkih „otpadnika“. Zeleno se vidjelo kao nezauzeto polje, te se često koristilo kao etiketa, bez ikakvih suštinskih novih ideja. Zeleni su bili sateliti velikih stranaka. Te stranke nisu govorile neugodne istine, koje je nužno reći, niti su mogle mobilizirati ljude.

Drugačija vrsta politike

Zelenim strankama na prostoru cijele bivše Jugoslavije najveći je problem što se u sušini ne razliku u odnosu na ostale političke stranke, niti predstavljaju pravu zelenu politiku i njene vrijednosti – primjetila je u svom radu „Uspostava i registracija političkih stranaka u BiH-primjeri zelenih stranaka regije Alma Midžić.

Ona je istaknula kako četiri stuba Zelene stranke čini svojevrsna osnivačka izjava koja sadrži: ekološku mudrost, društvenu pravdu, baznu demokraciju, te nenasilje.

Judith Brand, direktorica Fondacije Heinrich Böll u BiH istakla je za Interview. ba kako vidi ogroman potencijal i potrebu za istinski zelenim političkim akterima u BiH.

Judith Brand

Ona dodaje kako se ljudi u BiH, u većim ili manjim gradovima i mjestima, sve više angažiraju u borbi protiv uništavanja okoliša, organiziraju se na lokalnom nivou, u zahtjevnim rješenjima. Pa navodi primjer žena u Krušici, aktivistkinja u Mostaru protiv uništavanja Uborka, ljudi uz rijeku Drinu i Kasindol, u Jajcu, u Hercegovini protiv rušenja kanala Bune, u Sarajevu se bore za parkove i zelene površine.

Mnogi od njih su se, dodaje Brand, ujedinili, formirali mreže, podržavaju jedni druge.

Ovo je pozitivan razvoj i važan korak. Ekološka svijest raste i svima je jasno da BiH treba reagovati na klimatske promjene, treba proći energetsku tranziciju – ističe ona.

Zato prema njenom mišljenju potreba za drugačijom vrstom politike, za zelenom politikom, postoji, na svim nivoima. I ohrabrena je da sve više političkih aktera prepoznaje važnost „zelenih tema“ i uključuju ih u  svoju političku agendu ili, kao u susjednim zemljama, uspostavljaju nove političke opcije.

Ali, ostaje da se vidi da li će se te nove uspostavljene i tek treba uspostaviti opcije razviti u stvarno zelene, relevantni faktori – navodi Brand.

No, najvažnije, ističe kako je zelena politika mnogo više od ekologije.

Zelena politika također znači socijalnu pravdu, vladavinu prava, punu podršku svim ljudskim pravima, rodnu ravnopravnost, antirasizam, podršku diskriminiranim grupama, na primjer LGBTIQ zajednici, značilo bi kraj etnoteritorijalnim političkim pravima kao što su U ovom slučaju u BiH, to bi značilo jačanje građanskih prava i očuvanje kolektivnih prava, sloboda medija – ali i sankcionisanje svih prijetnji i napada na medije, slobodu govora. Zelena politika znači demokratizaciju, uključivanje građana u donošenje odluka, ali i uključivanje građana u energetsku tranziciju – građani bi trebali imati koristi umjesto nekoliko investitora. Zelena politika znači održivu mobilnost, jačanje javnog prijevoza, osiguravanje čistog zraka i čiste vode za sve. Zelena politika ima za cilj pružanje mogućnosti, visokokvalitetno obrazovanje svima – ne samo onima koji to mogu priuštiti ili koji imaju veze – naglašava Brandt.

I sama svjedoči nezadovoljstvu i umoru građana BiH aktualnim politikama. I na naše pitanje o budućnosti zelenih politika kaže:

Ono što vidim kao dodatni izazov u BiH je ogromno nepovjerenje prema institucijama, uključujući izbore i političke stranke, tako da bi to mogao biti dug i glomazan put dok zeleni politički akteri ne postanu relevantna snaga. Možda ovu promjenu prvo vidimo na lokalnom nivou. Vidim veliku snagu u lokalnom aktivizmu, gdje se ljudi angažuju jer žele promijeniti nešto na bolje u svojoj zajednici, u svojoj sredini. Ovo je veliki politički angažman i ja se ozbiljno nadam da mnoge aktivistkinje neće prestati kada se MHE ne izgradi, već prepoznaju svoju moć i dalje se politički angažuju i udružuju snage, sa drugim aktivistima, politički angažiranim osobama, bilo kao ekolozi, aktivistice , LGBTIQ aktivista… . Ne možemo riješiti jedno pitanje bez drugog. Potrebna nam je otvorena komunikacija, dijalog, također i konstruktivna kritika, razmjena, saradnja između različitih aktera – bilo da se radi o civilnom društvu, političkim platformama, širom BiH, ali i u regionu. Da bi postala relevantan akter, sila, zelena politika treba da bude zasnovana na jasnoj agendi, principima, vrednostima, da se angažuje radi građana, zbog životne sredine, a ne radi sopstvenih pozicija, treba da ima jake veze sa civilnog društva – naglašava.

Pa podsjeća da je u Njemačkoj Zelena stranka osnovana prije nekoliko decenija jer su ljudi osjetili potrebu za radikalnim promjenama, za drugačijim pristupom, politički su se aktivirale aktivistice koje su bile angažirane u raznim društvenim pokretima poput antinuklearnog, ženskog, ekološkog, mirovnog pokreta.

Te promjene možda nisu uvijek lake, ali su nam potrebne promjene da bismo opstali kao društvo, kao čovječanstvo, kao planeta. Njemačka je započela mnoge od tih promjena, postala otvorenije, raznolikije društvo, poduzela korake ka tranziciji zelene energije – ali ima još mnogo toga da se uradi i očekujem da zelena stranka, u Njemačkoj, u BiH, bilo gdje, uvijek biti među prvima koji će kritički procijeniti situaciju, preispitati se i zahtijevati promjene u pravcu pravednijeg društva, zasnovanog na ljudskim i ekološkim pravima – naglašava Brand.

Šta je bilo nakon analiza?

Koliko od ovoga znaju, žele znati, uče, baštine oni koji se žele baviti zelenim politikama ili na predstojeće izbore izaći sa prefiksom zeleni u nazivu svoje stranke, veliko je pitanje.

Slaže se s tim i Amna Popovac, dugogodišnja aktivistica, sa zavidnim stažem bavljenja zelenim politikama.

Prije svega treba reći da su zelene politike bazirane na održivom razvoju, što znači da ljudi zadovolje svoje ljudske potrebe, a da ne naude prirodi, da naprave nepovratnu štetu. Politike zelenih gledaju prirodu i ljude kao jedan organizam, koji treba da živi u suživotu. To je taj održivi razvoj. Zelene su politike su za socijalnu pravdu, socijalnu uključenost, brinu se za perspektivu ljudi, mogućnosti, one znače i  uključivanje žena, izjednačavanje njihovih plaća, poštivanje ljudskih prava, LGBTQ prava, ranjivih skupina, uključivanje u život djece s posebnim potrebama. To je pristup životu i svijetu gdje se ne gleda  – daj meni i daj mi sada, nego se gleda da i buduće generacije mogu uživati u prirodi, napretku društva – naglašava Popovac.

Na pitanje kako tumači tu najezdu organiziranja i registriranja „zelenih“ pred izbore kod nas, Popovac odgovara:

Kao i u svakom segmentu našeg života postoji oportunizam i politički oportunisti. Postoje grupe koje su analizirale političko tržište u BiH i vidjele da ne postoje stranke zelenih. Te grupe su vidjele da se zeleni val pojavljuju i uspješno radi i u regiji u  – Hrvatskoj Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji… Da ne pominjemo Njemačku, druge evropske zemlje. Sada određeni politički oportunisti pokušavaju uhvatiti taj val, što se može shvatiti, ali naši ljudi moraju znati prepoznati ko je tu ponovo radi svog ličnog interesa, a ko zbog dobrobiti društva i budućih generacija – naglašava Popovac.

Adis Arapović, zastupnik u državnom Parlamentu, koji je prošle sedmice registrirao stranku Zeleni BiH kaže za Interview da baš ta stranka nosi autentično ime, bez prefiksa i sufiksa i da kao takva treba biti prepoznata i na međunarodnom političkom planu.

Mi nismo ni pokret, nismo lokalni, nismo vezani za bilo šta… To nosi težinu. To stavlja i obavezu da pozovemo sve druge političke stranke, organizacije, asocijacije,  sve koji na bilo koji način žele učestvovati u političkoj artikulaciji zelenog pokreta da radimo zajedno. Mi ćemo nositi najveći teret tog ujedinjenja, ali nemam s tim problem. Naprotiv, mi ćemo biti motivator i glavni pogon da zeleni BiH osnaže i postane vrlo ozbiljan politički faktor na predstojećim izborima – ističe Arapović.

Ideju, program i članstvo predstavit će uskoro, no za sada otkriva da će Zeleni BiH biti dio koalicije Država (Platforma za progres, Nezavisni blok, Posavska stranka), da se razgovara o zajedničkim listama, zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo BiH.

Popovac, Arapović, Hurtić, Čolpa

Kad je riječ o političkoj agendi Zelenih BiH, Arapović spominje pet ključnih riječi – socijalna pravda, jednakost pred zakonom, jednake šanse, održivi razvoj, čista životna sredina.

Mi se također borimo za ljudska, ženska, manjinska, prava LGBTQ osoba. Individualna ljudska prava su aksiom. Zzaštita individualnih ljudskih prava podrazumijeva se na najvišem nivou. To nije programski cilj, dodatak, to je aksiom bez kojeg se ne ide u razgovore – naglašava Arapović.

No, prije ove, registrirana je u Doboju stranka BH Zeleni, a njen osnivač Sevlid Hurtić, koji je i predsjednik Skupštine opštine priča kako je došao na ideju:

Vidio sam da u gradu mali broj ljudi plaća komunalne naknade za odvoz smeća, vidio sam veliki problem u deponijama, vidio sam slične probleme i u drugim gradovima. Htio sam da u Doboju napravimo ekološke zone. Pa znate li da su kancerogene, azbestne ploče ugrađene u većinu kuća. I to me je ponukalo da riješimo te probleme. Da napravimo zdravo okruženje za naš život. Čitao sam mnogo o osnivaču zelenih u Njemačkoj, Joški Fišeru, zeleni su za nas radili mnogo u najtežim vremenima. I oni su krenuli u Njemačkoj 80-tih skoro od ničega. Siguran sam da to neko mora i u BiH – govori Hurtić.

Ko vidi njemačke fondove?

Stranka za sada ima oko 3.000 članova – u Doboju, Doboj Istoku, Gračanici, Gradačcu, Kladnju, Tuzli, Živinicama, uskoro će proširiti članstvo u Kalesiji, Srebreniku i Lukavcu.

Zajedno sa drugim strankama (SDA, SDP i DF) namjeravaju na izbore u RS, a u Federaciji će se boriti za kantonalni, te i parlament.

Kad ga pitamo šta misli odakle nagli interes za zelene stranke u BiH, baš pred izbore, Hurtić kaže:

Svi oni vide njemačke fondove i navikli su da su na budžetu i misle da će im neko dati sredstva i da bi kao fol radili. Ja poštujem one koji su bili na listi, prošli. Ali, nije u redu s kompenzacije ići iz stranke u stranku.

Kad ga pitamo što BH Zeleni još nude u programu, osim ekologije, šta je poštivanjem ljudskih prava, svih, bez obzira na vjeru, naciju, spol, seksualnost, on odgovara:

Bog odlučuje o tome ko je kakav. Prema svakome se treba ophoditi kao prema ljudskom biću, ali ne treba zaboraviti  i odnos prema životinjama. Ja nemam nacionalnih, vjerskih prepreka. Naš program nema tih granica.

Na kraju komentira i osnovanje stranke Zeleni BiH i njihov poziv da pod jedan krov stanu sve slične stranke.

Mi imamo svoj pravac, nama niko ne može biti iznad nas. Mi idemo samostalno, zastupamo svoj interes, borimo se za ostvarenje naših ciljeva – manje deponija, manje plastičnih kesa, manje azbestnih ploča, više čistih rijeka. Pokazaćemo na izborima da smo ozbiljan faktor. Imamo iskustvo iz Doboja zadnja četiri ciklusa i to ćemo prenijeti na više nivoe – zaključuje Hurtić.

Nihad Čolpa druži se za idejom zelenih, kako kaže, već duže vrijeme i to, kako naglašava s razočaranim, bivšim kadrovima SDP i DF koji su „nezadovoljni SDA-izacijom tih stranaka“.

Prošli smo čitavu BiH, tražili zainteresovane. Smatrali smo da ovo nije vrijeme klasičnih političkih stranaka i tako smo se formalizirali krajem prošle godine kao Zeleni pokret. Kako nije vrijeme spektakularnih paradnih osnivanja nastavili smo raditi kroz federalni Parlament, imamo već nekoliko godina i Klub i saradnju sa Socijaldemokratama iz Tuzle – dodaje on.

Kaže kako Zeleni pokret želi otvoriti mogućnost ljudima da učestvuju u političkom životu, a da nisu članovi političke stranke.

Mora se mijenjati politička agenda. Daljna polarizacija, u kojoj nažalost učestvuju i SDP i DF, za rezultat će imati više gladnih i još više ljudi koji odlaze. Treba izaći iz etničkih rovova iz kojih je lako galamiti. Hrabrost treba pokazati kroz spremnost na saradnju, dijalog i promjenu narativa i agende, s fokusom na ekonomiju – kaže Čolpa.

U fokusu političkog djelovanja Zelenog pokreta su: samoodrživi razvoj, fokus na ekonomiju i ciljevi samoodrživog razvoja.

I dodaje:

Ljudska prava nisu švedski stol. Ne možemo za jednu grupu tražiti sva prava, a drugima onemogućavati.

Ime nije ništa

Za druge zelene kaže:

To je rasitnjavanje i nažalost stvar pomodarstva. Samim imenom se ništa ne rješava. Može biti stotine stranaka, ali mora postojati program i ideja šta se želi uraditi. Mi taj program i ideju imamo. Mi vjerujemo da možemo izaći iz tunela straha i osvijetliti teme ekonomije, zelene tranzicije i svih izazova koji su pred nama. Naredni izbori su pravo vrijeme za to.

O tome ko su članovi Zelenog pokreta Čolpa još ne želi govoriti.

No, prema informacijama Interview.ba imaju čvrstu podršku nekadašnjeg lidera SDP BiH dr. Zlatka Lagumdžije.

Politika bez stranke

Dr. Lagumdžija kaže da je „cilj definisanje osnova za društvenu platformu (širi od stranka, ali i koja je njih spremna uključiti), na kojoj bi se mogao stvarati pokret ljudi, nevladinih orgnizacija, civilnog društva i političkih partija, koji dijele iste vrijednosti i žele promijeniti aktuelnu vlast i stanje u zemlji.

Lagumdžija: – Politička agenda koja poziva ljude da budu političke ličnosti, a da ne moraju biti političari

 

To znači da ljudi koji oko mnogo toga nemaju iste stavove shvataju da ima mnogi više i važnijih stvari koje ih u ovim vremenima moraju okupljati. Nije dovoljno biti protiv ovoga što nam vodi državu. Treba imati program, ljude i organizaciju koja zna šta hoće u skladu sa svjetskim izazovima, koji će nas pregaziti, a ne uvesti u NATO i EU do 2030. ako se ovo nastavi u narednih 4 ili pet godina kaže Lagumdžija

I dodaje da sve što radi u BiH i na međunarodnoj sceni jeste promocija i izgradnja ovakvih pogleda i politika.

To jeste i biće moja politička agenda koja poziva ljude da budu političke ličnosti, a da ne moraju biti političari. Tako vidim i sebe – zaključuje Lagumdžija.

I kakve su šanse zelenih, kako god se zvali, gdje god djelovali, kakva im god agenda bila, pitamo Lazara Prodanovića, člana Zelene poslaničke grupe u Parlamentu BiH.

U BiH je specifično da je teško govoriti o djelovanju političkih partija na čitavoj teritoriji BiH. Ono što nedostaje i što neintegriše zemlju je nedostatak jedinstvenog političkog djelovanja i programske aktivnosti koje bi mogle biti prihvatljive. Kad je u pitanju zelena politika, koja je jako dinamična u zemljama EU, bilo je određenih pokušaja. Nije moguće napraviti infrastrukturu da se postignu veliki rezultati i da vidljivost političkog djelovanja bude prisutna na svim nivoima vlasti u BiH – smatra on.

Prodanović: Bez obzira na fragmentaciju smatra da zelene političke partije neminovno moraju zajednički djelovati

Uzroke, dodaje, treba tražiti u tome što nema usaglašenog zajedničkog djelovanja, što je politika zasnovana na, uslovno rečeno, dominantno etničkim principima.

No, bez obzira na fragmentaciju smatra da zelene političke partije neminovno moraju zajednički djelovati, implementirati zelenu politiku, liberalan pristup, učiniti demokratske procese vidljivijima.

Ako bi oni dobili podršku na izborima onda bi trebalo razgovarati o jedinstvreoj platformi, ne umanjujući njihove autentičnosti. No, teško je, jer nemamo trenutno vidljive političke uspjehe koje bi okupile sve političke snage, a da se prethodno o tome ne govori o entitetskom, nacionalnom, konstitutivnom... – govori Prodanović.

Zato je pravo predizborno pitanje, ne hoćete li glasati, nego jeste li spremni na listiću zaokružiti stranke „zelenog vala“.

 

Prethodna vijest

CURE DETALJI SASTANKA Ruski tajkuni i elite sve glasnije negoduju

Naredna vijest

SPIEGEL: Dodik je samo pijun na šahovskoj ploči Vladimira Putina