Izbori u Srbiji: Šta može da bude presudno za odluku birača

Parlamentarni i predsjednički izbori u Srbiji bit će održani sutra, 3. aprila, a u mjesec i pol dana predizbornih borbi, kako piše BBC, najviše se promijenio – svijet. Počelo je kao predizborna kampanja obojena zelenim bojama ekoloških problema, a završava se u najtamnijim nijansama rata i sankcija

Ruska invazija na Ukrajinu postala je jedna od dominantnih tema i u srpskoj predizbornoj kampanji i tako potisnula u drugi plan mnoge probleme koji mogu da budu odlučujući kada birači uzmu olovke u ruke.

Više od 6,5 miliona građana Srbije sutra birati predsjednika Srbije na pet godina, poslanike Skupštine Srbije na četiri godine, odbornike u Skupštini Grada Beograda i u još 11 gradova i opština širom zemlje.

Glasaće se na 8.267 biračkih mjesta, ali nijedno neće biti na Kosovu – zbog odluke Vlade u Prištini, birači sa Kosova listiće će ubacivati u kutije u Tutinu, Raškoj, Kuršumliji i Bujanovcu. Biračka mesta biće otvorena u nedelju od 7 do 20 sati.

Predizborna tišina, u kojoj nije dozvoljeno izvještavanje ili promocija izbornih kandidata, počela je u noći između četvrtka i petka i trajat će sve do zatvaranja birališta u nedelju navečer.

Rat, sankcije, izbjeglice, prijetnje oružjem i svrstavanje u saveze – teme koje su više podsjećale na izborne kampanje devedesetih godina prošlog vijeka vratile su se u srpski predizborni meč.

Iako se rat u Ukrajini vodi hiljadama kilometara daleko od biračkih kutija u Srbiji, od stranka se u kampanji očekivalo da se odrede o ruskoj invaziji na susjeda.

Ukrajina – daleko, a blizu

Vlast u Srbiji opredijelila se da se priključi osudama ruske agresije kroz rezolucije Ujedinjenih nacija, ali ne i da se priključi ekonomskim sankcijama Europske unije Rusiji, pravdajući to čuvanjem interesa Srbije.

Nacionalno orijentirana opozicija ovakav stav je ili podržavala ili pojačavala otvorenom podrškom ruskoj invaziji, čak i kroz crtanje ruskih vojnih simbola na vlasita vozila, kojima su predavali birački materijal za izbore u Srbiji.

Proeuropska opozicija oprezno se čuvala donošenja stava suprotnog vladajućem, zadržavajući se na porukama da Srbija treba da koordinira spoljnu politiku sa Europskom unijom ili upozorenjima da će možda doći vrijeme kada će Beograd morati da se drugačije izjasni o sankcijama Rusiji.

Ipak, uprkos tome što ova tema dominira svijetom, ne mora da bude presudna za izbore u Srbiji.

– Ovakvi događaji neće odlučiti izbore u Srbiji jer su se stranke pozicionirale i pre rata u Ukrajini – već se znalo ko su favoriti, a ko ne. Ukrajinska kriza je ostavila drugu vrstu pečata: u centar pažnje došla je svetska kriza i uloga Srbije u njoj, a teme koje su dotad dominirale, poput protesta zbog eksploatacije ruda, potpuno su nestale – kazao je za BBC na srpskom Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

On kaže i da ukrajinska kriza nije podijelila srpsku politiku i zbog izostanka snažnijih poruka sa Zapada.

– Predsjednik Srbije još ima snažnu međunarodnu podršku i to se vidi kroz izostanak snažnijih kritika za neuvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, ali i za vojnu neutralnost, koja se u postojećim odnosima smatra kao važna za stabilnost regiona. Takođe, mijenjanje aktera u dijalogu Beograda i Prištine je nešto što ključni međunarodni akteri ne žele, a posebno to ne žele Sjedinjene Države – zaključuje Bećirović.

Poruke sa barikada

Hiljade ljudi na ulicama i putevima širom Srbije krajem 2021. godine tražilo je zaustavljanje eksploatacije litijuma u Zapadnoj Srbiji, čistiji vazduh u gradovima koji su među najzagađenijim na svijetu, zaustavljanje gradnje mini hidrocentrala. Vlast je bila primorana da mijenja zakone koji su mogli da otvore put ka projektima koje su aktivisti smatrali spornim, a opozicioni prvaci su rado šetali sa građanima, neki neuspješno pokušali i da se nametnu kao vođe protesta.

Tri mjeseca kasnije, jedan od organizatora protesta Savo Manojlović i sam primjećuje da je od ushićenja ekološkim temama vrlo malo toga ostalo u samoj kampanji.

– Čini mi se da su od ove teme u kampanji počeli da beže i vlast i opozicija, a ja smatram da je to velika greška – posebno opozicije. Ako vidimo gužve i redove na potpisivanju naše narodne inicijative, podršku javnih ličnosti koje se do sad nisu izjašnjavale, vidimo da je tema ekologije čak značajnija nego neke teme koje ističu vlast i opozicija –  kaže on .

Manojlovićeva organizacija Kreni-promeni prikuplja potpise za podnošenje narodne inicijative kojom bi se od Skupštine Srbije tražilo izjašnjavanje o zabrani iskopavanja litijuma i bora.

Ipak, Savo Manojlović smatra da se taj model ne može primjeniti na Srbiju.

– Ljudi mešaju ekologiju u Srbiji sa ekologijom u uređenim zemljama. Iako te zemlje ističu bitna pitanja poput klimatskih promena, opasnosti koje dolaze na srednji ili dugi rok, u Srbiji je ekologija pitanje urgentnosti – to nije pomodna politička agenda, nego pitanje opstanka – dodaje.

Iako se, pre svega u krugovima vladajućih, spekulisalo o njegovom ulasku u politiku, Savo Manojlović na ovim izborima biće glasač.

– Političari često nama aktivistima govore – ‘kandidujte se na izborima, pa radite šta hoće’. Poruka sa barikada je da nikada u Srbiji više neće biti moguće da neko pobedi na izborima i radi šta hoće, ma koliko glasova da osvoji – kaže on i dodaje da je važno da ljudi odlučuju o politici i kroz narodne inicijative, ali i glasovima na izborima.

U prethodnim kampanjama, stranke su svoje izborne štihove čuvale za finiš izborne kampanje – od potpisivanja sporazuma i pregovora sa EU, preko otvaranja velikih fabrika, pa sve do džakova glasačkih listića koji dokazuju navodnu izbornu krađu.

Ipak, iako se izbori u Srbiji održavaju na svim nivoima vlasti, upečatljivih momenata koji mijenjaju tok kampanje – nije bilo.

– Svako ima neku svoju temu koju pokušava da politički naplati, ali nema jedne dominantne teme – smatra profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković.

Opozicija je željela promjene iz korijena, iznoseći tvrdnje o korupciji, kriminalu, odsustvu političkih sloboda i neravnopravnosti u medijima.

– Stranke na vlasti imaju tipičnu poruku onih koji vladaju – naglašavaju privredni rast, modernizaciju i investicije. Opozicija naglašava tamnu stranu tih dostignuća, cenu ekonomskog rasta, zaduživanje, inflaciju i korupciju – kaže politikolog Vujo Ilić.

Ipak, Stojiljković naglašava da i ove očekivane poruke mogu imati neočekivani ishod.

– Bojim se da će se za pristalice vlasti ponoviti ono što se desilo pristalicama SPS-a posle njihove parole na izborima 1990-ih – Sa nama nema neizvesnosti – pa su se onda desili ratovi, krize, sankcije. Ipak, u kriznim situacijama režim je u prednosti jer se s njim zna kakav je i koliki je – čak i kad ste nezadovoljni, ako nema jasne alternative, podržaćete ga – kaže Stojiljković.

Ipak, Ilić kaže da činjenica da će izaći više birača ne ukazuje na rezultat izbora.

– Birači kojima su bliže partije na vlasti sigurniji su i da će izaći na izbore, a i koga će podržati – birači koji naginju opoziciji su manje sigurni oko učešća i neodlučniji su za koga da glasaju. Postoji uverenje da je veliki opozicioni rezervoar glasova upravo u tim ljudima koji su neodlučni ili nisu izlazili na izbore, ali smatram da među njima ima i onih koji su bliži stavovima vlasti – dodaje.

Dio opozicije koji je bojkotovao prethodne parlamentarne izbore u Srbiji sada je ponovo u trci, a biračima često poručuje da bi promjena vlasti bila bliža ukoliko na izbore izađe što više glasača.

Ipak, do saznanja da li su očekivanja opozicije ili vlasti ispunjena proći će još nekoliko dana, a neizvjesnost bi mogla da bude produžena i u samoj izbornoj noći.

Zbog činjenice da se u većem dijelu Srbije glasa na dva listića, a u dva grada i 11 opština čak na tri, brojanje glasova moglo bi da potraje.