Očekuje se konkretna akcija, ali, barem mi znamo kako to ide. U BiH stiže 500 vojnika EUFOR-a, NATO će rasporediti dodatne snage u istočni dio Saveza. Od sankcija više nema koristi. Pa šta nam preostaje? Naučiti lekciju i ubrzano uvesti BiH u NATO
Priredila: Senka KURT
Mir je uništen, u Europi imamo rat – poručio je generalni tajnik NATO Jens Stoltenberg, nakon sastanka ambasadora članica Alijanse povodom brutalnog napada Rusije na Ukrajinu.
– Sad imamo rat u Europi… Ovo je ozbiljan trenutak za sigurnost Europe. Neopravdani ruski napad riziku izlaže brojne ljudske živote. Iz više izvora cilja se vojna infrastruktura i drugi centri – konstatirao je Stoltenberg.
Kazao je kako je u pitanju hladnokrvna i dugo planirana invazija.
– Unatoč mnoštvu laži i dezinformacija ruske namjere su jasne cijelom svijetu. Ruski lideri odgovorni su za svoje akcije i izgubljene živote. NATO saveznici osuđuju rusku invaziju, to je teško kršenje međunrodnog prava i čin agresije protiv suverene i mirne države – dodao je.
Generalni tajnik Alijanse naveo je da su lažne tvrdnje o genocidu nad Rusima, kao i navodne sabotaže unutar ove zemlje.
– U odgovoru na gomilanje snaga Rusije, mi se moramo osloniti na našu kolektivnu odbranu na kopnu, moru i zraku. U proteklim sedmicama saveznici SAD-a i Evrope uputili su hiljade trupa kao podršku savezu, i još ih je u pripremi. Imamo više 100 mlaznjaka i više od 120 brodova na moru od sjevera do Mediterana. Učinit ćemo sve što treba da zaštitimo savez od agresije – zaprijetio je.
Ruska invazija na Ukrajinu počela je danas u ranim jutranjim satima, odakle stižu tragični podaci o stradanjima vojnika i civila.
Stiže dodatni kontingent u BiH
No, prije i same invazije, u haotičnom i prijetećem krugu u kojem se već više od mjesec dana vrti ruski predsjednik Vladimir Putin, u našoj zemlji se postavlja jedno te isto pitanje – kako će se „ova“ situacija reflektirati na nas, na naše trusno tlo, na naše razlike, politike koje su za i protiv ruskih apetita, Gordijevog čvora u kojoj se nalazimo već duži period.
Četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a, koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biti raspoređene u našoj zemljji. Kao pojačanje postojećim snagama, saopćeno je iz EUFOR-a.
– Pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla bi potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako što će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji koje će pružati podršku bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja – saopćeno je iz EUFOR-a.
Zadatak trupa će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH.
– To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine – navodi se iz EUFOR-a.
U BiH trenutno ima oko 600 pripadnika EUFOR-a.
– Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja – navedeno je iz EUFOR-a.
Sjevernoatlanski savez rasporedit će dodatne odbrambene kopnene i zračne snage u istočni dio NATO saveza, „kako bi zaštitili svoje saveznike usljed ruskog napada na Ukrajinu“.
– Razmještamo dodatne odbrambene kopnene i zračne snage u istočni dio Alijanse, kao i dodatna pomorska sredstva. Povećali smo spremnost naših snaga da odgovore na sve nepredviđene situacije – navedeno je nakon vanrednog sastanka političkoga vijeća NATO.
Povećanje spremnosti obrazloženo je „odgovoromm na sve nepredvidive situacije“. Istaknuto je da „akcije Rusije predstavljaju ozbiljnu prijetnju euroatlanskoj sigurnosti i da će imati geostrateške posljedice.
Stah da će aktualne situacija preliti i u naše krajeve, realna je i gotovo moguća. Posebno su u strahu građani koji su već jednom prošli kroz krvavi i turbulentni period devedesetih. Strani analitičari zato ne žele sa sigurnošću potvrditi da će BiH zaobići i ono što se dešava hiljadama kilometara daleko.
Januš Bugajski, viši suradnik Fondacije Jamestown iz Washingota, a prije svega kredibilni stručnjak za Balkan nedavno je izrazio zebnju da bi Balkan mogao postati „nova žrtva ruskoga imperijalizma“.
– Drugim riječima, Putin bi mogao pokušati da pažnju SAD i saveznika od potencijalnog rata u Ukrajini odvrati tako što bi proizveo novi sukob, čak i novi rat na Zapadnom Balkanu. Mislim da je sada glavna meta Bosna i Hercegovina – naveo je Bugajski.
Rusko iskrivljavanje povijesti
Do rata i većih sukoba, na sreću nije došlo, no agresija Rusije na Ukrajinu pokazala je još jednom kako funkcionira BiH. Dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović osudili su postupanje Rusije. Milorad Dodik je bio gotovo neočekivano suzdržan te zatražio da BiH ostane neutralna i da „to ne postane unutarpolitičko pitanje“.
Prije dva dana Dodik se sastao s ruskim veleposlanikom u BiH Igorom Kalabuhovim, koji je pohvalio Putinovo priznanje neovisnosti pokrajina Gugansk i Donjesk.
Inače, Predsjedništvo BiH je 6. marta 2014. godine konsenzusom usvojilo Izjavu о pоlitičkој situаciјi u Ukrајini kao zvaničan stav države prema ovom pitanju u jeku, kada je Rusija pripajala Krim svojoj teritoriji.
Ključni segment ove izjave je da BiH priznaje Ukrajinu i njen teritorijalni integritet, te su se obje države međusobno priznale u svojim međunarodno priznatim granicama. Ukrajina je priznala neovisnost naše zemlje 12. oktobra 1992, a 20. decembra 1995. između dvije zemlje uspostavljeni su diplomatski odnosi.
Ovo što Rusija danas čini s Ukrajinom, Gruzijom, Kazahstanom, s Armenijom ili Bjelorusijom je dio postkolonijalnog revizionizma, navode analitičari. Ukrajina i druge bivše republike Sovjetskog Saveza bile su ruske kolonije – teritorije podvrgnute stranoj vlasti – kao što su Irska i Indija bile za Britansko Carstvo ili kao što su konstitutivne države bile za Austro-Ugarsko i Otomansko Carstvo.
Ukrajina je neovisna država već 30 godina, kao i ostale bivše sovjetske republike. Brojne zemlje, od Europe do Bliskog istoka i Azije, osigurale su svoju neovisnost od raspada carstava i lomljenja drugih država u 20. stoljeću, kroz dugo razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata.
Činjenica da mnogi ukrajinski građani govore ruski i da su dijelovi ukrajinskog teritorija bili uključeni u Rusko Carstvo u ranijim stoljećima su irelevantne.
Sjedinjene Države su izborile svoju neovisnost od Velike Britanije i ostaju odvojene unatoč zajedničkom jezičnom i kulturnom naslijeđu. Australiju, Kanadu i Novi Zeland naselili su britanski državljani i imaju engleski kao službeni jezik. Također ne gledamo na Austriju njemačkog govornog područja kao na dio Njemačke.
– Na Zapadnom Balkanu je pravno gledajući posve jasno da je Bosna i Hercegovina neovisna, suverena država bez obzira što 50 posto stanovništva ima veze sa Srbijom i Hrvatskom i što govore tim jezicima. Isto važi za Kosovo i Albaniju odnosno Srbiju. Na žalost nacionalisti i separatisti na Zapadnom Balkanu ne razumiju ili iskrivljuju povijest u čemu im upravo Rusija najviše pomaže – ističe se u analizama.
Zato je Putinova agresija na Ukrajinu, a bez snažne međunarodne reakcije, globalni presedan i za druge zemlje uključene u teritorijalne sporove ugrožavajući suverenitet svojih susjeda.
Ono što se događa u Ukrajini i kako će svijet reagirati imat će međunarodne posljedice, uvjereni su .
A međunarodne reakcije, prije svega Europske unije, Velike Britanije, Sjedinjenih Država sadrže sve osim oružanog sukoba NATO i EU s Rusijom. Fokusirane su na ekonomsku moć, prije svega na obustavu „Sjevernog toka“, koji bi, ruku na srce više bio udarac za druge.
Za sada su na udaru EU visokopozicionirani Rusi – ministar odbrane Sergej Šojgu, komandant zračnih snaga Sergej Surovikin, te više od 35o parlamentaraca, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, čelnica televizijske stanice Russia Today (RT) Margarita Simonjan i voditelj na prvom kanalu ruske televizije Vladimir Solovjov…
Velika Britanija objasnila je da će sankcije pogoditi sve one koji finansiraju aktivnosti ruske vojske – trojicu oligarha – Genadija Timčenka, Borisa Rotenberga i Igora Rotenberga i pet ruskih banaka.
Nanošenje bola Putinu
Britanska šefica diplomacije Liz Truss prije par dana nije imala dilemu da će Putin, bez obzira na posljedice, krenuti na Ukrajinu.
– To je njegov dugogodišnji plan. Radimo na nanošenju bola Putinu i degradiranju ruskog ekonomskog sistema ciljajući one koji su bliski Putinu. Moramo uraditi to što je moguće bolnije, kako slanjem podrške ukrajinskoj vladi u vidu naoružanja, ekonomske pomoći, ali i kroz nametanje ekonomskih mjera – izjavila je Truss.
Kad je riječ o Sjedinjenim Državama, Bijela je kuća najavila izvršnu naredbu koja će „zabraniti nove investicije, trgovinu i finansiranje od strane američkih lica u, iz ili u takozvanim Donjeck narodna republika i Luganjsk narodna republika regiona Ukrajine“.
U saopćenju je istaknuto da će ova izvršna naredba takođe omogućiti uvođenje sankcija bilo kojoj osobi koja odluči da djeluje u tim područjima Ukrajine.
Takođe, kako dodaju, uskoro će objaviti “dodatne mjere u vezi sa očiglednim kršenjem međunarodnih obveza Rusije”.
– Da budemo jasni: ove mjere su odvojene, i biće dodatak brzim i oštrim ekonomskim mjerama koje smo pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima u slučaju da Rusija dodatno napadne Ukrajinu. Nastavljamo bliske konsultacije sa saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu, o sljedećim koracima i o tekućoj eskalaciji od strane Rusije duž granice s Ukrajinom – saopćeno je prije par dana.
Jutros se, s početkom ruske invazije oglasio predsjednik Biden, ocijenivši da napad na Ukrajinu „nema opravdanje i nije isprovociran“.
– Molitve cijelog svijeta su s narodom Ukrajine dok trpe neisprovocirani i neopravdani napad ruskih vojnih snaga. Predsjednik Putin odlučio se za ishitreni rat, koji će donijeti katastrofalne posljedice po ljudske živote i stradanja. Rusija je jedina odgovorna za smrt i uništenje koje će ovaj napad donijeti, a SAD i naši saveznici će odgovoriti odlučno i zajednički. Svijet će Rusiju držati odgovornom – poručio je Biden.
No, za sada osim molitvi i osuda, konkretnih akcija nema.
Činjenica je međutim, da bi svaki radikalan potez, bilo to i sanckije, imale posljedice na sve države u Europi, pa i šire. Rusiji bi teško pale opstrukcije u izvozu (pšenica, na primjer, nafta, gas), bolkada ruskih banaka. No, na kraju ruska invazija i rat u Ukrajini destabilizirali bi finansijska tržišta i globalno gospodarstvo.
Činjenica je također da je Zapad i ovoga puta nijemo gledao, brojao vojnike na rusko – ukrajinskoj granici, osuđivao, zgražavao se i najavljivao konkretne poteze.
A gdje je crvena linija?
Prof. Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u uvjeren je da su sankcije samo kratkoročno sredstvo, ali nisu i neće zaustaviti Putina.
U razgovoru za medije ističe uvjerenje da će bilo ko ući u otvoreni sukob sa Putinom, osim, kako kaže ukoliko bi njegova iracionalnost dovela do napada na neku od NATO članica.
Prof. Kožljak međutim dodaje kako NATO nije pokazivao crvenu liniju u slučaju Ukrajine…
– A ako ne bude u stanju da preuzme inicijativu, bar kada je teritorija članica u pitanju, mislim da ćemo gledati novi poredak u Evropi – dodaje.
Podsjeća da je Putin poslao konkretnu poruku dokle njegova iracionalnost može ići, te da je i ranije pokazivao zainteresovanost za Zapadni Balkan.
– Jako vješto pravda svoje agresorske namjere, svjedočili smo prethodnih 7-8 godina direktnom hibridnom ratovanju u Bosni i Hercegovini, koje je bilo dio ove zajedničke, sveobuhvatne operacije koja se danas dešava u Ukrajini… Ako je Zapadna Evropa spremna da preda Zapadni Balkan i BiH Ruskoj Federaciji onda ona ne vodi računa ni o svojoj sigurnosti – uvjeren je prof. Kožljak.
Dodao je kako je Rusija pronašla (ali i još pronalazi) saveznike među zemljama zapadnog Balkana, pa čak i među nekim evropskim zvaničnicima kako bi ostvarila svoj strateški cilj.
No, kako je kazao ovo može biti lekcija za BiH, da se mora djelovati bez odlaganja, da se rušitelji zemlje eliminiraju, BiH po hitnom procesu primi u EU i NATO.
Najcrnji scenarij, a to je upravo ovaj koji sada s nevjericom pratimo, uvjeren je prof. Kožljak, odrazit će se na nas, jer ovdje u BiH, ali i na Zapadnom Balkanu imamo one koji podržavaju i jednu i drugu stranu – Rusiju i Ukrajinu.
Potez Rusije, uvjeren je, može osnažiti separatističke ideje u BiH.
– Ja i dalje tvrdim da je to isti poduhvat. To je jedna zajednička akcija i ne da osnažuje, to se djeluje sihronizovano. Tako da da. Ali u isto vrijeme, ako imamo ozbiljnog aktera s druge strane ovo može biti jako dobra opcija i za BiH i za Zapad da je iskoristi, a može je iskoristiti na mnogo načina. Jedan veoma prost je taj da, pošto je BiH ispunila osnovne uslove i za NATO i za EU, mislim da je ključno da se Zapad usaglasi oko toga da po ubrzanim procedurama BiH dovede do vrata i EU i NATO-a, odnosno da ih integrira. Ovaj put je tako očigledna ta lekcija da ako to ne uradi alternative su veoma jasne – da se ruski utjecaj širi do Zagreba nepovratno – zaključuje Kožljak.
U ovom momentu više niko ne može predvidjeti šta će se dalje dešavati, dokle je Putin spreman da ide, šta će biti sljedeći potezi SAD, EU, Alijanse.
U BiH strahovi. Koji traju već decenijama. Prisjećanja i podsjećanja na najužasnije godine naših života. I prokleta svjesnost da jesmo tako mali. Ali i ne tako nevažni u raspodjeli svjetskog plijena.
