Automobil se u rukama bahatih vozača pretvara u opasno sredstvo, koje je lako oduzeti ako se promijene i provode zakoni. Kako je moguće da je na ulici vozač s nekoliko stotina kazni, poput “rekordera” iz Sarajeva, koji je dužan 280.000 i godinama vozi bez vozačke
Piše: Senka KURT
Informacija da je Benjamin Spahović, koji je prije sedam dana, svojim vozilom udario maloljetnog dječaka na Drveniji u Sarajevu, imao validnu vozačku dozvolu, uprkos velikom broju prekršaja i neplaćenim kaznama, ne samo da je šokantna nego je otvorila i niz pitanja na koje za sada nema logičnoga odgovora.
Komesar Ministarstva unutaršnjih poslova Kantona Sarajevo Nusret Selimović javnost je šokirao i podatkom da je od 2016. do dana nesreće Spahović počinio 70 prekršaja te ima 5.000 neplaćenih kazni.
To je, dodao je komesar Selimović, bio okidač da se ponovo pokrene inicijativa da se višestrukim povratnicima oduzimaju vozila. No, u prošlosti je neslavno prošla jer je šest sudaca Općinskog suda Sarajevo odbilo dati suglasnost za ovakav postupak.
Ševal Kovačević, stalni sudski vještak saobraćajne struke za Interview. ba ističe se odavno trebala i mogla mijenjati politika prema osobama koje nas, kako kaže, teroriziraju u saobraćaju, ne plaćaju kazne, voze i bez vozačke.
– Njima nije teško stati u kraj. Tvrdim da nije. Potrebno je samo uspostaviti politiku, pretočiti je u Krivični zakon, Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom , Zakon o krivičnom postupku, uspostaviti koordinacija među sudovima, da jedni ne oslobađaju ili neće da oduzmu automobil, drugi to žele – navodi Kovačević.
I ne samo kad je slučaj Spahović u pitanju, već i općenito, prema njegovim riječima, osoba koja je dužna, koja ima imovinu stečenu krivičnim djelom ili prekršajem ne smije i ne može posjedovati vozilo.
Automobil kao mitraljez
– Jer to više nije prijevozno već opasno sredstvo. To je mitraljez u rukama neodgovornih ljudi. Riječ je o osobama koje nemaju nikakvih društvenih odgovornosti. Zato je vrlo lako oduzeti to vozilo ako se norme pretoče u zakone. Policija to može već pri prvom zaustavljanju. I nema vraćanja vozila. Nikome i nikada. Bez obzira da li je vlasnička knjižica na njemu, članu porodice, prijatelju… Jer vozilo je u ovakvim slučajevima sredstvo potencijalnog izvršenja krivičnog djela, potencijalna prijetnja stanovništvu, izazivanje opće opasnosti – navodi Kovačević.
Na žalost, tako naši životi osim u rukama trkača i ubica na cestama, ovise i o politici, jer tamo se mijenjaju zakoni.
– Treba biti rigidan, zakone treba mijenjati. Ovdje je stvar političke volje, donošenja i izvršenja propisa. Te izmjene zakona stranke moraju donijeti, a izvršna vlast provoditi. U protivnom ćemo imati zatvoreni krug, jedni oduzimaju, drugi vraćaju. A mi ostajemo bez naše djece – navodi Kovačević.
Da je zaista situacija i više nego alarmantna i zabrinjavajuća, svjedoči i podatak od prije dan dva. Neki su mediji gotovo slabodobitno objavili vijest da je muškarac iz Sarajeva postavio rekord po broju neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje.
Izvjesni J.F. (46 godina) nikada nije položio vozački ispit, no to mu nije zapreka da vozi automobil koji nije niti registrirao, a kazne za prekršaje u prometu policija mu ispisuje već godinama, ali on ih ne plaća. Tako je sada u policijskim registrima evidentiran kao osoba koja je počinila 360 prekršaja i za to je dužna državi platiti 280.000 KM.
Inače, J.F. je u proteklih mjesec dana tri puta kontroliran. I? Nikome ništa.
MUP KS je zatražio dopuštenje da se „rekorderu“ oduzme automobil kojim je počinio prekršaje, no općinski sud za to još nije dao suglasnost.
Inače, bahati „heroji ulice“ prošle su godine napravili dug veći od 75 miliona maraka po osnovu neplaćenih kazni. U poreženju sa 2020. to je više za čak 3,2 miliona KM.
Agencija za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) ima podatke o najvećim dužnicima, a krajem prošle godine u top 5 bio je Sarajlija s dugom 267.123 KM, dva vozača iz Brčkog, jedan iz Hadžića i na kraju nesavjesni vozač iz Modriče koji je dugovao više od 73.000 neplaćenih kazni.
I u RS imaju isti problem, jer odrezati kaznu više nije rješenje.
– Problem je u zakonskim aktima, jer ako kaznu ne možete naplatiti, onda vidite da ona nije rješenje. Ministarstvo pravde Srpske kroz Zakon o prekršajima RS treba propisati neke efikasnije mehanizme za naplatu kazni. Postojeći mehanizam nije dovoljno dobar, jer mnogi duguju drastične iznose na osnovu neplaćenih kazni – zaključio je v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović.
Inače, kad se uporede naše i kazne u EU, ispade da su ovdje zakonodavci bili milostivi i odredili mizerne posljedice.
Saobraćajni inžinjer profesor Igor Marković nedavno je medijima kazao da je prema njegovom mišljenju najveći problem zakonodavstvo, odnosno, nepotpuno provođenje Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH.
– Imamo preventivne mjere poput ograničenja brzine, poštivanje saobraćajnih znakova, saobraćajnih pravila, zakona države u kojoj koriste automobil, ali je problem u naplati istih i u tome što ne pooštravamo trenutne kazne i radimo na naplati istih ili čak uvodimo represivne mjere – dodao je Marković.
Pojasnio je kako Zakon provodi u dijelu pisanja kazni, ali ne i u provedbi, odnosno naplati, te da zna proći više i od dvije godine kako bi se sudskim putem riješio jedan saobraćajni prekršaj. Pa se vozači vode logikom gomilanja kazni.
– Bitno je da se uvežu državne institucije i da postoji bolja komunikacija između njih u izvršenju naplate saobraćajnih kaznenih naloga. Dakle, da sud MUP-u pošalje, nakon nekog kritičnog perioda, rješenje da se vozaču zaplijeni automobil, vozačka, isključe komunalije, zaplijeni dio imovine, ako ima nagomilanih neplaćenih kazni, a i dalje uredno vozi, posjeduje automobil i dalje ugrožava sigurnost saobraćaja – istakao je Marković.
No, kako se ovdje sve tolerira, tako je moguće i da se automobil registrira na suprugu, dijete, člana obitelji. Pa tako gomilaju kazne i oni koji ne znaju ni voziti. I sve je to već godinama. O mjerama se priča, ali ništa više.
Uostalom, ako ne znamo, onda možemo prepisati od drugih zemalja, koje oduzimaju automobile, vozačke, vraćaju na ponovno polaganje ispita.
– Da su represivne mjere ili strožije kazne uvedene u BiH, građani bi plaćali kazne zbog straha od mogućih posljedica jer je naš mentalitet takav, reagujemo kada nas ‘udare po džepu’. Sve se ovo može riješiti ukoliko se sistem uveže jer se nijedna država ne može prevariti pa tako ni naša – istakao je Marković.
Barabe gospodare životima
Niz rješenja ponudio je danas i bivši komesar MUP-a Zeničko – dobojskog kantona Semir Šut.
Podsjetio je da nam se tragedije zbog bahatih i bezobzirnih vozača koji ne mare puno za tuđe živote i sigurnost dešavaju često i kako, na žalost, ubrzo nastavimo po starom, zaboravivši i uzroke a i stanja onih koje smo zaboravili.
– Na grubo kršenje propisa i remećenje mira naših građana, moraju se preduzimati i radikalne mjere od strane ovlaštenih organa. Ne ulazeći u dublju elaboraciju spomenutih uzroka, odgovorno tvrdim i temeljim svoju tvrdnju na dugogodišnjem iskustvu, da je trajno oduzimanje vozila od vozača koji učestalo ponavljaju prekršaje kojima grubo ugrožavaju javni poredak, remeteći sigurnost u saobraćaju te dovodeći u opasnost živote i zdravlje naših sugrađana i drugih vozača, jedina mjera koja u kratkom vremenskom periodu sigurno daje rezultat. Ona je srazmjerna grubosti, bahatosti i umišljaju te društvenoj opasnosti koju izazivaju spomenuti vozači. Dakle, potpuno opravdana – navodi Šut.
Ističe, kako većina bahatih vozača i ne plaća (ionako male) novčane kazne i nastavlja sa divljanjem po cestama, rugajući se tako svim građanima i institucijama sistema. No, uvjeren je da je efekat trajnog oduzimanja vozila brzo vidljiv i jedina „bolna“ kazna „za mangupe koji nas izbezumljuju na ulicama“.
– Naravno do ovakvog ishoda treba doći u zato zakonom propisanom sudskom postupku. Da bi se došlo do rezultata potrebno je uložiti mnogo napora, hrabrosti i pokazati upornost. Policijski službenici u BiH uz podršku i pomoć sudova su na ovom planu postigli rezultate i oduzet je određen broj vozila, međutim smatram da ovom mjerom nisu obuhvaćeni uvijek najteži prekršioci niti se ova mjera primjenjuje podjednako u praksi na području cijele države – dodaje.
Ističe i kako je, u pravnom smislu, potrebno tako malo da se uredi ovo pitanje. Pa, prije svega, apelira na policiju.
– Ne dozvolite da barabe sa bijesnim limuzinama zagospodare našim životima i da nijemo posmatramo kako naša djeca, majke, očevi i sestre, izbezumljeno bježe sa saobraćajnica, ponekad i sa trotoara i površina koje su namijenjene isključivo za pješake. Obučeni ste i opremljeni da takvima stanete u kraj. Ne okrećite glavu od takvih – kaže Šut, podsjećajući da su na strani policije zakonska ovlaštenja koja vam je dala država kakva nema ni jedna druga institucija, imate sredstva prinude i na kraju, Vi zastupate građane u borbi sa onima koji krše zakon.
I Šut podsjeća da dio predstavnika pravosudne zajednice smatra da pitanje trajnog oduzimanja vozila nije jasno i nedvosmisleno riješeno pa se ne upuštaju u donošenje rješenja kojim se vozilo kao predmet kojim se čini prekršaj trajno oduzima.
– Molim Vas i apelujem, riješimo to. Ne čekajmo nove tragične nesreće.Svi smo pozvani i odgovorni da to riješimo. Evo prilike i za udruženja sudija, VSTV, forume tužilaštava i za sve policijske organe, da u kratkom roku poboljšamo postojeće zakonske odredbe, učinimo ih jasnijim i prohodnijim. To je odgovornije nego da prebacujemo lopticu obaveze i odgovornosti iz jedne u drugu instituciju – apelira.
Ističe i kako niko ne govori o tome da Zakon o prekršajima FBiH u odredbama koje tretiraju lišenje slobode kao osiguranje za naplatu novčane kazne kao i odredbe koje se tiču prinudne naplate novčanih kazni, nikad nisu provedene u praksi.
– Je li to uzrok pa imamo vozače koji duguju desetine pa i stotine hiljada KM novčanih kazni? Evo prilike da i Ministarstvo pravde FBiH i izvršna vlast u Federaciji hitno ponudi bolja rješenja ili da se zajednički pronađe način za primjenu postojećih – preporučuje Šut.
Kao ilustraciju hitne potrebe usklađivanja pojedinih kaznenih odredbi ističe da je propisana kazna za vožnju pod dejstvom alkohola (do 0.8‰) 50 KM a do 1.5‰ 100KM. Žalosti činjenica da vozač sa 1.5‰ alkohola u krvi, a to je sigurno već onesposobljen vozač, iskoristi još i povlasticu pa u roku osam dana plati 50 KM a pri tome je vozeći pod dejstvom alkohola ugrožavao mnoštvo života i zdravlje mnogih učesnika u saobraćaju.
– Cilj ovog teksta nije prozivka bilo koje institucije nego poticanje na aktivnu raspravu i poduzimanje konkretnih koraka. Biti ću sretan da me u toj diskusiji ispravite i predložite i bolja rješenja. Eto, to je molitva za Orhana i za sve nastradale. Molitva profesionalaca i onih čija je misija da zaštite građane, donose i provode zakon – navodi Šut na kraju.
Pravilnike treba mijenjati
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica za Intervierview.ba proslijedio je Informaciju o postupku i načinu izvršenja zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Katica navodi je Poglavljem X – Posebne mjere sigurnosti, Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18) – tj. članom 222. propisano je „Ako je vozaču ili vozaču-instruktoru izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, organ koji vozača vodi u evidenciji oduzet će mu dozvolu i deponirat će je dok zabrana traje.“
– Članom 252. istog Zakona propisano je da je ministar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine ovlašten da sam ili u saradnji sa odgovarajućim nadležnim organom donese bliže propise o „obrascu vozačke dozvole, kategorijama i potkategorijama motornih i priključnih vozila i načinu upisa kategorije i potkategorije u vozačku dozvolu, postupku i načinu izdavanja, produženja važenja i zamjene vozačke dozvole i strane vozačke dozvole i načinu vođenja evidencije o vozačkim dozvolama (član 187.) – citirao je Zakon.
Na konkretno pitanje zašto Spahoviću, ali i drugima koji gomilaju i kazne i novčane dugove nije oduzeta vozačka, ministar MUP-a KS ističe kako je u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine broj 9/19 objavljen je Pravilnik o vozačkoj dozvoli u kojem je u članu 28 propisan postupak deponiranja vozačke dozvole koji glasi: (1) Deponiranje vozačke dozvole vrši se u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini na način da se deponira kod nadležnog organa kod kojeg se vozač vodi u evidenciji. (2) Ukoliko se vozač, nakon prijema poziva da dostavi vozačku dozvolu radi izvršenja zabrane upravljanja motornim vozilom, ne odazove pozivu, nadležni organ donosi zaključak o prinudnom oduzimanju vozačke dozvole. (3) Vrijeme trajanja zabrane upravljanja motornim vozilom računa se od dana deponiranja vozačke dozvole kod nadležnog organa. (4) Nakon što utvrdi da je isteklo vrijeme trajanja zabrane upravljanja motornim vozilom, nadležni organ poziva vozača radi vraćanja deponirane vozačke dozvole.
Također, Članom 103. Zakona o prekršajima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 63/14) propisano je: Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi evidentirani u registru novčanih kazni, kažnjeniku se neće dozvoliti: 1) registracija ili produženje važnosti registracije motornog vozila; 2) izdavanje ili produženje važnosti vozačke dozvole; 3) učestvovanje na javnom tenderu; 4) registracija pravnog lica, promjena registracije pravnog lica ili registracije samostalne poslovne djelatnosti – obrta ili 5) promjena vlasništva motornog vozila.
U vezi vozačkih dozvola identična je i odredba člana 41. Zakona o prekršajima BIH („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 41/07, 18/12, 36/14, 81/15 i 65/20). – Obzirom da pravilnicima nije predviđeno da se u postupku deponovanja izdaje ili produžava važnost vozačke dozvole, nego isključivo deponuje ili vraća vozačka dozvola, odredbe člana 103. Zakon o prekršajima nije moguće primjeniti u postupku deponovanja vozačkih dozvola.
Nije moguće primjeniti, ali se mora promijeniti.
