amna1
amna1

Amna Popovac: Neodrživi život i održivi razvoj

Vlasti u Bosni i Hercegovini do sada nisu uradile skoro ništa na zaštiti prirodnih resursa ove države. Ne paze oni ni na ljude. Puštaju ih da odu trbuhom za kruhom u godinama kada bi najviše mogli doprinijeti razvoju i ekonomskom razvitku društva.

Zadnjih dana bombardovani smo vijestima o tome ko je kome bio na rođendanu, ko je pjevao, ko došao helikopterom, kako je prošla svadba kćerke mezimice i koliko je koštala haljina njene mame.

Sigurno ste zapamtili da je objavljeno da je haljina Sebije Izetbegović koštala oko 4000 KM.

A jeste li slučajno negdje pročitali i zapamtili da oko 8000 BH građana umre svake godine od posljedica zagađenja zraka?

Znate li da se oko 70 posto električne energije na Balkanu proizvede u termoelektranama?

Bosna i Hercegovina je u prvih deset zemalja Evropskog kontinenta po zagađenju zraka.

Zelena agenda za zapadni Balkan

Dok Evropa i svijet prelaze na alternativne izvore energije (uglavnom vjetar i solarna energija), naše vlasti planiraju još termoelektrana.

I nije nam samo zrak zagađen, nego i rijeke. Pored svake naše rijeke ima najmanje jedno legalno i više ilegalnih odlagališta otpada. U svijetu odavno otpad nije smeće, nego sirovina koja se dalje prerađuje i koristi. Samo kod nas se sve baca na jednu gomilu i povremeno zatrpa, kada treba da dođe inspekcija.

Klimatske promjene već utiču na cijeli svijet, a sve češći ekstremni vremenski uslovi poput suša, toplotnih udara, obilnih kiša, poplava i klizišta pogađaju i Evropu. Promjena klime utiče i na porast razine mora, zakiseljavanje okeana i gubitak bioraznolikosti.

Ove godine samo u Hrvatskoj je bilo 25% više požara, a izgorilo je 30% više površine u odnosu na prošlu godinu. Za BiH nemamo statistiku, radi rascjepkanosti sistema Civilne zaštite i zaštite od požara, ali možemo pretpostaviti da je situacija i gora.

Svi smo danima gledali ogromne požare u Jablanici, Stocu, Čapljini i mnogim drugim hercegovačkim općinama i goloruke vatrogasce kako pokušavaju spasiti bar kuće, vinograde i voćnjake.

Član Predsjedništva za to vrijeme, iz čistog kaprica, nije htio odobriti upotebu vojnih helikoptera za ispomoć u obuzdavanju vatrene stihije.

Šest država zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija) koje se namjeravaju pridružiti Evropskoj uniji, morat će se pozabaviti zaštitom prirode i održivom razvoju u procesu pristupanja EU.

Evropa je davno donijela Zelenu agendu za postizanje klimatske neutralnosti Evropske unije do 2050.

Ona će se postići uz pomoć evropskog propisa o klimi koji stavlja klimatsku neutralnost u obavezujuće zakonodavstvo EU-a. Sastavni dio toga je i Zelena agenda za zapadni Balkan.

U Evropskom zelenom planu, Komisija je između ostalog navela da će ekološka tranzicija za Evropu biti potpuno djelotvorna samo ako okolne zemlje poduzmu efikasne mjere za energetsku tranziciju.

Popratni dio ovog plana su smjernice za provođenje Zelene agende, a definiraju aktivnosti u pet ključnih područja, koja su ista kao u Evropskom zelenom planu:

  • Aktivnosti na zaštiti klime, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost;
  • Kružna ekonomija, s posebnim naglaskom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i efikasno korištenje resursa;
  • Bioraznolikost koja ima za cilj zaštitu i obnovu prirodnih bogatstava regije;
  • Borba protiv onečišćenja zraka, vode i tla;
  • Održiva ruralna područja i lanci proizvodnje hrane.

Naš put prema Evropskoj uniji treba da bude zelen, digitalan i održiv.

Zelen, u smislu očuvanja i zaštite prirodnih resursa koje imamo.

Digitalan u smislu pametnog korištenja raspoloživih resursa.

Održiv razvoj je ekonomski razvoj koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje ekonomske aktivnosti na okoliš i bazira se na obnovljivim izvorima dobara.

Ko (ne) želi u Evropu?

Tu se povećanje dobrobiti mjeri povećanjem kvalitete života pojedinca i sveukupnog stanovništva, a ne povećanjem količine proizvedenih ili utrošenih materijalnih dobara ili energije.

Dok mi brinemo hoće li se Dodik sastati sa Erdoanom, kako izgleda i šta znači grb prvog u Hrvata, šta se pilo i pjevalo na vjenčanju mezimice, ozbiljne stvari nam prolaze ispod radara.

Zato kada idući put vidite nekoga da se “zabavlja” vijestima o zabavama vlastodžaca, molila bih da se sjetite da je samo njima zabavno i dobro u ovom i ovakvom nakaradnom sistemu.

Običan narod jedva sklapa kraj sa krajem i umire od posljedica njihovog nerada.

Oni ne žele u Evropu, mi moramo biti dovoljno glasni i jasni u svojim zahtjevima.

Toliko glasni da nas čuju i ispod šatora u kojima se zabavljaju i pjevaju jedni drugima pjesme.

Idući put kada vidite neke ljude da kupa smeće pored puta ili iz riječnih korita, pridružite im se.

Prethodna vijest

Mutni poslovi na Neretvi: Ruši se još jedan tender, rijeka nije poribljena već pet godina!

Naredna vijest

Amna Popovac: Unsustainable Life and Sustainable Development