Skandal u najavi: Hoće li RS novac od MMF utrošiti za obnovu zgrade UIO BiH?

Tegeltija i Bevanda tvrde da čekaju sjednicu Fiskalnog vijeća, u FBiH sigurni da se novac može dijeliti i bez sjednice. U RS, prema mnogim izvorima, umjesto za zdravstvo novac iz MMF-a ići će na obnovu zgrade UIO u Banja Luci

Piše: Senka KURT

Međunarodni monetarni fond (MMF) sinoć je na račun Centralne banke BiH doznačio 602 miliona 504 hiljade KM, po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR).

Ova gotovo obična vijest nije izazvala posebnu pažnju. Znamo da se zadužujemo, da smo prezaduženi, ali uz  malo analize jasno je da je na pomolu još jedan skandal. U kojem su glavni akteri političari, bolje rečeno imenovani dužnosnici na državnom, pa i na entitetskoj razini.

Centralna banka BiH saopćila je da će, sukladno važećim zakonskim i podzakonskim aktima, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, silne milione raspodjeliti “na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa”.

Šta sada (ne) znamo?

I to je sve što za sada (ne) znamo. Nema ni riječi o tome kome, gdje, zašto i kako će biti raspodjeljen novac. No, ostavimo to za sada po strani, dok ne vidimo šta je MMF namjerio.

Riječ je o novcu koji je dio mjera “za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize”.

Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju – naveli su iz Centralne banke BiH.

Inače, alokacija ovog novca ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za jedan bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava.

Ni iz MMF, kako je potvrdio predstavnik ove međunarodne finansijske institucije u BiH Andrew Jewell ne znaju kako će novac biti raspoređen.

On je dodao da i dalje nema dogovora različitih razina vlasti o tome, ali je dodao da će se, u slučaju da dogovor izostane, ponoviti scenario kakav je bio sredinom prošle godine..Podsjećamo, MMF je tada poslao 330 miliona eura iz instrumenata za brzo finansiranje. No, novac je ostao neiskorišten jer u Federaciji BiH nije bilo dogovora o tome kako će se sredstva podijeliti među kantonima.

Tegeltija i Bevanda: Treba li (ipak) sazvati Fiskalno vijeće?

Da i ovoga puta lijeva uglavnom ne zna šta radi desna (i obratno) potvrđuje odgovor kojeg smo dobili iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Ministarstvo finansija i trezora BiH nije uključeno u bilo kakve dogovore u vezi sa isplatom novca kojeg je MMF doznačio BiH po osnovu članstva i ne radi se o kreditnom aranžmanu te su naše nadležnosti u ovom slučaju minimalne. Osim toga novac se doznačava na podračune entiteta i na niovu BiH se ne troši niti jedna marka ovih sredstava tako da ne možemo komentarisati ni kako će ih entiteske vlade rasporediti i na koji način ih usmjeriti u pojedine oblasti jer to nije naša nadležnost. Što se tiče sredstava za UIO BiH ona će biti određena budžetom institucija BiH za 2021. godinu što nema nikave veze sa uplatom sredstava MMF-a -naveli su u izjavi za Interview.ba.

Na našu konstataciju da je Centralna banka BiH saopćila da će novac biti raspodijeljen “na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa”, nije bilo komentara.

S druge strane isto ministarstvo saopćilo je ( i to nakon što je novac MMF uplaćen Bosni i Hercegovini) da još nije dobilo poziv za sjednicu Fiskalnog vijeća BiH na kojoj bi se razmatrala raspodjela sredstava koje je BiH doznačio.

Fiskalnim vijećem inače predsjedava prvi čovjek Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD), a ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) jedan je od šest članova Fiskalnog vijeća BiH. Članovi su još i entitetski premijeri Fadil Novalić i Radovan Višković, te federalna ministrica finansija Ljerka Milićević  i njena koleginica iz RS Zora Vidović, također iz SNSD.

No, upravo ovaj šaroliki saziv odgovoran je i za političke prepreke i nerad Fiskalnog vijeća.

Ministarstvo finansija Republike Srpske, koje također učestvuje u radu Fiskalnog vijeća, ranije je saopćilo da bi odluku o raspodjeli sredstava, koja nisu kreditna, nego se odnose na korištenje rezervi svih država članica MMF-a, trebalo donijeti upravo Fiskalno vijeće BiH.

No, iz Federacije BiH stižu potpuno druge informacije. Goran Miraščić, ekonomski savjetnik u uredu premijera Novalića za Interview.ba ustvrdio je da je riječ o nefinansijskom aranžmanu, koji proizilazi iz prava i obaveza BiH kao članice MMF-a.

Zna se kako se taj novac onda dijeli, trećina RS, dvije trećine za FBiH. To nije sporno. Moje mišljenje je da upravo, jer je riječ o nefinansijskom aranžmanu, Fiskalno vijeće ne treba donositi nikakvu odluku, nema pisma namjere, ništa se ne potpisuje, radi se o SDR alokaciji – objašnjava Miraščić.

Džakula pod pritiskom?!

Prema njegovim riječima Federacija BiH će dobijena sredstva raspodijeliti na osnovu člana 9. Zakona o izvršenju budžeta FBiH.

To su sredstva koja su planirana u budžetu. Mi smo za ovu godinu planirali 428 miliona kroz potrencijalni aranžman sa MMF-om, kako nemamo trenutno aranžman, ovom alokacijom će nam pripasti nešto više. To su sredstva koja će se mahom koristiti za oporavak privrede, transfer kantonima, općinama. Sve je planirano budžetom, prema prioritetima –  kaže Miraščić.

Ukratko, sredstva će biti namijenjena saniranju i ublažavanju negativnih posljedica po ekonomiju, zdravstvo, privredu.

I vlasti u Republici Srpskoj prilikom trošenja ovih sredstava trebale bi se slijepo i čvrsto držati zakona o izvršenju budžeta.

No, tamošnji politički, ali i izvori bliski Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) navode da je direktor UIO BiH Mijo Džakula, pod ogromnim pritiskom vrha Republike Srpske, da završi posao kupovine kupovine poslovnog objekta u Banjaluci za smještaj zaposlenih u Glavnoj kancelariji UIO i Regionalnog centra Banja Luka.

Kupovina ovog objekta sporna je sa više aspekata, ali posebno šokira ignorisanje usvojene inicijative kojom je Predstavnički dom  Parlamentarne skupštine BiH obavezao Savjet ministara BiH da donese Odluku kojom se Upravi za indirektno oporezivanje BiH nalaže da poništi postupak javne nabavke za kupovinu odnosnog objekta – objavio je ovih dana narodni poslanik Nebojša Vukanović.

Prijedlog nove Džakuline odluke

On dodaje da se to nije desilo već naprotiv, Mijo Džakula je novu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o odobravanju projekta nabavke i izgradnje objekata za regionalne centre i Centralno sjedište UIO BiH, izgradnje i rekonstrukcije graničnih prijelaza, kojim se predviđa da se iznos od 37.900.000 KM, namijenjen za nabavku i opremanje objekta za Centralno sjedište i Regionalni centar Banja Luka, zamjenio iznosom od 100.900.000 KM.

I to na način što bi se iz budžeta zajedničkih institucija BiH u 2022. i 2023. godini u te svrhe izdvojilo po 31.500.000 KM, odnosno ukupno 63.000.000 KM dodatnih sredstava  – navodi Vukanović.

Njegovi (a i naši) izvori iz UIO BiH navode kako upravo Džakula uz pomoć političkih mentora iz RS ubrzano traži jrešenje, te su smislili da sredstva osiguraju upravo iz sinoć odobrenog aranžmana MMF.

Vukanović tvrdi da je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija pristao da se 30 miliona eura prebaci u svrhu “unapređenju kapaciteta UIO BiH”, a što bi, navodi Vukanović, bilo pokriće za predviđene iznose koje je potrebno platiti kumu Milorada Dodika kumu Miletu Radišiću.

Naši izvori iz Vlade RS kažu da su ove namjere nemoguće jer u Zakonu o izvršenju budžeta ne postoji takva odredba, naročito što se radi o UIO BiH, koja je državna institucija.

U zakonu postoje kategorije, servisiranje vanjskog i unutrašnjeg duga, penzije, subvencije, invalidnine, plate, pa onda i ostalo… Taman da neko i dođe na tu ideju, to je tehnički neizvodljivo. Ako neko nešto smišlja što budžetom nije planirano, to nije moguće. Osim ako se ne radi o rebalansu i ne isplanira se ta potrošnja. Ali, ovdje je riječ o “obojenim parama”, za koje se zna gdje će biti utrošene – navodi naš izvor.

Iz ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Tegeltije nismo dobili odgovor na pitanje da li će se upravo sam predsjedavajući zalagati da, unatoč Zakonu o izvršenju budžeta i pravoj namjeni sredstava MMF-a, novac ipak ode u UIO BiH.

MMF također nije dostavio odgovor znaju li za činjenicu da su protiv direktora Džakule i rukovodstva UIO BiH podnesene tri prijave za korupciju.

Dok završavamo ovaj tekst izvor iz Vlade FBiH za Interview.ba je najavio da će novac iz MMF aranžmana “ubrzo” biti raspodjeljen i to kako navodi “bez problema” i bez sazivanja sjednice Fiskalnog vijeća.

Na pitanje je li to riješeno, naš sugovornik je uvjeren da će sve uskoro biti i objavljeno.

Ali, znate, kako je kod nas. Živi bili, pa vidjeli – dodao je.

Baš tako. Živi bili, pa vidjeli!

A nije da to ne gledamo već dugo.

Prethodna vijest

Zlatko Dizdarević: The illusion of repairing the state with a shattered society

Naredna vijest

Marion Kraske: Bosni su potrebni međunarodni standardi