Pandemija korona virusa donijela je izazove u apsolutno svim oblastima ljudskog života. Riječ je o izazovima koje je stavila pred svakog pojedinca, odnosno pojedinku, ali i onima s kojima je suočila državne aparate svih zemalja svijeta.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini (BiH), pandemija je neupitno ukazala na nedostatke sistema, ali je, isto tako, pokazala i ko su pravi heroji naše države. Tu se, prije svega, misli na pojedine privatne bh. kompanije koje su tokom prethodne godine, koliko pandemija traje, pokazale da je društveno odgovorno poslovanje moguće i u periodu krize, a u kontekstu zaštite radnika, očuvanja radnih mjesta, te pomaganja zdravstvenim ustanovama i široj zajednici, ali i na NVO sektor koji je, također, sve svoje kapacitete usmjerio na pružanje pomoći ugroženima.
– Pojedini poslodavci su već na početku pandemije djelovali preventivno te naglasak stavili na očuvanje zdravlja svojih zaposlenika i očuvanje radnih mjesta. To je ogledan primjer društvene odgovornosti, prepoznavanja potreba kako vlastitih radnika tako i širih članova zajednice, te primjer najboljih praksi koje pozitivno utječu na razvoj društvenog kapitala i unutrašnje korporativne kohezije – kazala je Majda Behrem-Stojanov, direktorica USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.
Upravo su se predstavnici ovog projekta, koji uz podršku USAID-a implementira Catholic Relief Service (CRS), pobrinuli da djelovanje pripadnika privatnog i NVO sektora bude još efikasnije. Naime, oni zagovaraju iniciranje saradnje između ova dva sektora, a kako bi se kroz njihovo povezivanje bolje odgovorilo na potrebe građana u krizi. Bolje i od onoga što pruža državni aparat.
PRIVATNI I NVO SEKTOR
– Projekt PRO-Budućnost je prepoznao ove akcije društvene odgovornosti kao resurs za buduću društvenu transformaciju i kreiranje zajedničke kolektivne humane vizije bosanskohercegovačkog društva kroz prepoznavanje i promoviranje ovih akcija kao društveno odgovornih, poticanje njihove ekspanzije i uvezivanje društveno odgovornih kompanija sa drugim uticajnim društvenim akterima radi pružanja potpore i zajedničkog sudjelovanja u procesima unapređenja društva. Korporativnu društvenu odgovornost povezali smo sa projektnim aktivnostima nevladnog sektora dajući obrise buduće moguće suradnje te mogućnost kanaliziranja i potenciranja iste kroz NVO infrastrukturu, na primjeru projekta PRO-Budućnost – dodala je Behrem-Stojanov.
Sve to je detaljno objašnjeno u radu “Razvoj društvenog kapitala: USAID-ov projekt PRO-Budućnost kao inicijator saradnje privatnog i nevladinog sektora”, autora Pavla Mijovića koji je predstavljenna nedavno održanom Jahorinskom poslovnom forumu, posvećenom novim modelima saradnje u ekonomskoj krizi.
– Vjerujem da smo u njemu na jedan akademski prihvatljiv način pokazali jednu moguću saradnju između privatnog sektora i onog nevladinog sektora. Dakle, vrlo jednostavno, u zadnjih godinu dana vidimo da određene paradigme doživljavaju jednu svojevrsnu anomaliju, da ne kažem i krizu, u kontekstu Zapadnog Balkana. Vidimo da generalno vladine strukture i taj jedan državni, institucionalni aparat karakterizira jedna statičnost, fiksnost, a u trenucima krize i vanrednih okolnosti potrebno je razvijati neke endogene paradigme i brze paradigme. USAID-ov projekt PRO-Budućnost u biti radi na tome, razvija društveni kapital, društvenu koheziju uspostavljajući mreže između različitih dionika u društvu i potiče tu jednu kontaktnu teoriju – kazao je Mijović.
U svemu tome je ključnu ulogu odigrala PRO-Budućnosti infrastruktura, te je u okviru projekta, tokom pandemije, podijeljena pomoć za više od 5.000 porodica širom BiH.
– Novu paradigmu pronalazimo u mogućnosti afirmacije društvenog kapitala, kroz sinergiju privatnog i nevladinog sektora, pokazujući kako projekt PRO-Budućnost posjeduje infrastrukturne kapacitete te se strateškom suradnjom u obliku partnerstva, katalizatora i implementatora s privatnim sektorom može konkretno odgovoriti na ljudske potrebe. PRO-Budućnost ima razvijenu infrastrukturu koja povezuje pojedince, lokalne zajednice, te partnerske organizacije što može predstavljati bazu preko koje je moguće alocirati i koristiti sredstva, raspoređivati pojedince i organizacije za različite namjene. Navedena infrastruktura omogućuje brzo, gotovo trenutno djelovanje, koje posebice dolazi do izražaja u izvanrednim okolnostima, poput pandemije – objasnila je Behrem-Stojanov.
ODGOVOR NA KRIZU
Na istom tragu je i autor Mijović.
– To su aktivnosti o kojima smo i u članku govorili, koji potiču povezivanje ljudi i razvijaju jedno vrlo zanimljivu simbiotsku paradigmu između privatnog i nevladinog sektora. Iako smatramo da se radi o sasvim neprirodnim stvarima. Benefiti bi trebali biti mnogostruki i oni odgovaraju na neke izazove koje su mnogi istakli – oni su brzi, reakcija je brza, reakcija je endogena, oni su tangibilni i u biti postoji veliko podudaranje između aktivnosti koje svodimo pod onaj nazivnik korporativno društveno poslovanje sa nevladinim sektorom – objašnjava on.
Podsjećamo PRO-Budućnost je projekat orjentisan na izgradnju povjerenja i pomirenja među građanima s ciljem kreiranja pozitivnih promjena u bh. društvu. No, ovom su aktivnošću svojoj misiji dali novu perspektivu.
– U ovom kontekstu povjerenje i pomirenje shvaćamo iz šire perspektive društvenog kapitala. Radi se o projektu koji afirmira, potencira i realizira aktivnosti iz domene samog društvenog kapitala, ne samo iz eksterne perspektive, već i odgovara na bazične potrebe ljudi i zajednica – zaključuje Behrem-Stojanov.
(Interview.ba)
