Iz Vlade Kantona Sarajevo, nedavno su najavili uspostavljanje Centra za upravljanje kvalitetom zraka u KS. Da li će ovaj centar biti još jedan u nizu ureda u javnim institucijama ili će građani imati neku konkretnu korist od uspostave Centra?
Piše: Mirna Stanković Luković
Centar za upravljanje kvalitetom zraka u KS bi trebao djelovati kao zasebna uprava pri kantonalnom Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša. U Centru će se prikupljati i obrađivati statistički podaci o zagađivačima i zagađenju, pripremati analize i dokumenti koji će omogućiti planiranje i poduzimanje mjera protiv zagađenja.
Fizičar Martin Tais za Interview kaže da je uspostavljanje Centra dobra stvar koja je Sarajevu potrebna, ali koja je, na kraju, ipak samo informativna.
– Rješenje nije samo Centar. Rješenje je, po mom mišljenju dugoročno. Vlada Kantona i opštine treba da naprave viziju – do kada? Koliko godina će trajati ovo što oni planiraju? Neka naprave strategiju! Mora se napraviti vizija gdje će se reći – za deset godina ćemo riješiti problem, svake godine ćemo izdvojiti toliko sredstava, treba da naprave strategiju i izvedbeni plan i to je to. Centar samo služi da informiše građane. Dosta je građanima informisanja!, smatra Tais.
Anes Podić iz Eko akcije vjeruje da nam je Centar neophodan kako bismo riješili problem zagađenja zraka.
– Nama dodatni istraživački resursi, koji će onda kreirati politike, definitivno trebaju. U KS trenutno samo jedna osoba se bavi problemom zagađenja zraka, a prije rata je na tome radio cijeli Institut na mašinskom fakultetu. S jednim čovjekom i dva inspektora i nekoliko tehničara koji održavaju stanice, vi tu bitku ne možete dobiti, kaže Podić za Interview.
Podić smatra da ćemo tek vidjeti, ovisno od kvaliteta kadrovske popunjenosti da li će to biti još jedna od naših institucija koje postoje samo na papiru i koje služe kao vid stranačkog zapošljavanja ili će to zaista postati vrijedna institucija kakva nam je zaista neophodna.
– Vi u gradu imate različite izvore zagađenja, međutim mi nemamo dijagnozu koliko koji izvor učestvuje u ukupnom zagađenju. Da biste izradili neku strategiju, da biste izdvojili neke oskudne novce za borbu protiv zagađenja, vi morate imati tačnu dijagnozu stanja, kaže Podić i dodaje da studiju koja nam je potrebna već nekoliko decenija sada radi švedska Agencija za zaštitu okoliša za šest gradova u Federaciji BiH.
– Međutim to je nešto što se mora redovno raditi da vidite, ako ste donijeli neke mjere, koliko su bile uspješne, treba li ih mijenjati, da li je potrebno nešto radikalno drugačije. Bitka ne može biti dobivena bez istraživačkih resursa. Do sada su tu rupu popunjavale konsultantske kompanije, ali je vrlo upitan kvalitet svih tih do sada urađenih studija jer uvijek bude neki kompromis javnog i privatnog interesa. To je definitivno pogrešan model za rješavanje ovih problema, kaže Podić.
– Ta rupa se može popuniti, zavisno od kadrovske popunjenosti, a mi baš nemamo sjajnu istoriju oko toga. Ipak, lakše je natjerati državnu instituciju da radi kako treba nego privatnu koja se samo okrene drugom izvoru novca i koja nije osjetljiva na javne kritike, smatra Anes Podić iz Eko Akcije.
Martin Tais vjeruje da će sve odluke koje Kanton donese smanjiti emisije. Ipak, naglašava da su sve Vlade posljednjih 30 godina radile na tome.
– Zagađuju i popravljaju, ali ništa nije napravljeno. Imamo toliko zagađenje, a samo nam vremenski uslovi pomažu. Kad stanu vjetrovi, eto nas opet u vrh, kaže Tais i insistira na tome da se mora imati vizija i strategija i da se mora znati koliko je svake godine potrebno novca, i svake godine provjeravati šta je urađeno.
– Bez toga nema ništa. Građani moraju vidjeti da ima rješenja. Sve je ovo dobro što se radi, ali to je palijativna njega, kaže Tais.
Anes Podić ne misli da nam treba toliko strategija.
– Do sada tog papira u Kantonu Sarajevo nije nedostajalo. Problem je bio implementacije, potpunog nedostatka političke volje da se problem riješi, kaže Podić i naglašava da se problem ne može riješiti bez novca.
Tais podsjeća da je jednom predložio da se za rješavanje pitanja zagađenja izdvaja tri posto budžeta Kantona Sarajevo.
– To je oko 20 ili 30 miliona godišnje i da se zna u šta će se taj novac uložiti – izbacivanje uglja, uvođenje plina, utopljavanje zgrada… da to ima smisao i da se rješava strateški, a ne ad hoc, ako ima para, kaže Tais.
I Martin Tais i Anes Podić smatraju da je uspostavljanje ovog Centra neophodno, ali da postoji još mnogo drugih stvari koje treba uraditi da bi građani osjetili promjene u kvaliteti zraka.
– Centar je dobra stvar. Sve informacije će biti na jednom mjestu, ali to je još uvijek samo informativni centar. Informacije hoće biti bolje i omogućit će planiranje, kompjuterske simulacije… Ali moramo imati viziju i strategiju! Nema više šuplje priče!, kaže Tais
– Mi taj Centar moramo imati, kaže Podić.
Aktivista Faris Fezagić kađe da pozdravlja ove bitne promjene u odnosu na veliki, dugogodišnji prije svega zdravstveni, ali i ekonomski problem svih građana Kantona Sarajevo.
– Nadalje će biti potrebno pratiti rad i svsishodnost ovog centra kao centra koji bi trebao imati za cilj redovno i transparentno objavljivanje podataka o nivou zagađenja zraka u KS, kako na dnevnoj bazi za vrijeme zimskih mjeseci, tako i tokom čitave godine. Ovo je samo jedan od bitnih segmenata koje mi kao društvo trebamo urediti ukoliko želimo da postanemo mjesto zdrave prirodne okoline, prvenstveno građana KS, kao, također i svih drugih kategorija, kao što su poslovni ljudi i veliki broj turista koje provode vrijeme u Kantonu Sarajevo, kaže Fejzagić za Interview.
U srijedu, 20. januara, novoimenovani ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Enver Hadžiahmetović je održao sastanak sa članovima radne grupe koja je izradila elaborat o opravdanosti uspostavljanja Centra za upravljanje kvalitetom zraka u KS. Elaborat je usvojen zaključkom Vlade KS krajem januara prošle godine, pri čemu je prihvaćen prijedlog da se centar formira kao uprava u sastavu Ministarstva, ali je do konkretnijih aktivnosti došlo tek sada.
Na sastanku je naglašeno je i kako je u međuvremenu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo formirano Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, čijim odredbama je predviđeno da se u njegovom sastavu nalaze Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Uprava za stambena pitanja.
– U slučaju formiranja centra kao uprave u sastavu Ministarstva, neophodno je prethodno pristupiti izmjenama navedenog zakona kako bi se njime predvidjelo uspostavljanje centra kao uprave. Također bi bila neophodna izmjena odredbi Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, a što bi formiranje centra prolongiralo za naredni period i to sa neizvjesnim ishodom, rečeno je na sastanku.
Ministar Hadžiahmetović je naglasio da je formiranje Centra jedan od prioritetnih ciljeva i zadataka Vlade Kantona Sarajevo.
