Vehid Šehić: Institucije države služe kao protočni bojler

Iako je Centralna izborna komisija (CIK) BiH trećeg januara donijela Odluku o utvrđivanju rezultata izbora u Mostaru, samo dva dana kasnije – rezultati su se promijenili.

Razgovarala: Mirna Stanković – Luković

Na današnjoj hitnoj sjednici CIK je jednoglasno je prihvatila prigovor Saveza za bolju budućnost na izborne rezultate za Grad Mostar čijem kandidatu Aleksandru Pikuli je u konačnim rezultatima „nestalo“ 125 preferencijalnih glasova.

Iako je na izborima u Mostaru registrovano relativno malo nepravilnosti, a na samo jednom biračkom mjestu su registrovane ozbiljnije nepravilnosti, činjenica da su glasovi ponovo prebrojavani na gotovo 50% birališta dovodi do sumnje u pravilnost izbornog procesa.

O nepravilnostima na izborima u Mostaru i neprhodnosti izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine razgovarali smo sa Vehidom Šehićem, predsjednikom Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.

Interview: U preliminaronom izvještaju Koalicije Pod lupom je navedeno da su ozbiljnije nepravilnosti koje su mogle utjecati na rezultate izbora u Mostaru zabilježene na jednom izbornom mjestu. O kakvim je nepravilnostima riječ?

Šehić: Sama realizacija izbora u Mostaru nije bila na zadovoljavajućem nivou. To se posebno odnosi na rad mobilnih timova koji su obilazili osobe pozitivne na koronavirus. Vrlo često se dešavalo da članovi COVID mobilnog tima uzimaju glasačke listiće sa određenog biračkog mjesta. To je stvaralo zabunu kod utvrđivanja konačnih rezultata izbora, ali i određenu sumnju. Po mom mišljenju, trebalo je obezbijediti zasebne glasačke listiće i za osobe pozitivne na koronavirus i za osobe koje zbog drugih objektivnih zdravstvenih razloga nisu mogli doći na izborno mjesto.

Mnoge stranke su se upravo na to žalile, što ne mora značiti da su imali veliki utjecaj na konačni rezultat, ali vidimo koliko može značiti jedan glas. Jedan glas može odlučiti koji će politički subjekt dobiti mjesto u općinskom odboru.

Nekih posebnih problema nije bilo, ali je činjenica da su, po mom mišljenju, bile nedovoljne obuke članova biračkih odbora. Zbog neslaganja stvarnog stanja i unosa u zapisnik CIK je ponovo prebrojavala listiće sa 70 od 150 biračkih mjesta. Neki politički subjekti su se i ranije žalili da je obuka članova biračkih odbora bila jako površna, jako brza, i to je, po mom mišljenju bio jedan od ključnih problema izbora u Mostaru.

Interview: U Sarajevu smo imali situaciju u kojoj je mobilni tim uhvaćen u prepakivanju glasačkih listića.

Šehić: Na žalost! To je dokaz da ima dio nesavjesnih i neodgovornih članova biračkih odbora, ne samo u mobilnim timovima, nego i na biračkim mjestima i to se ponavlja iz izbornog ciklusa u izborni ciklus. To dovodi u pitanje integritet i kredibilitet cijelog izbornog procesa.

Sankcije koje se izriču za one koji krše Izborni zakon i akte Centralne izborne komisije su vrlo male i kreću se oko 200 maraka, zaboravljajući da one mogu donijeti nekom mandat koji donosi desetine ili stotine hiljada maraka u mandatnom periodu.

To je jedan od razloga zašto treba pooštriti i povećati novčane sankcije za takve neodgovorne članove, kako bi ih spriječili da učestvuju u izbornim prevarama. Ljudski faktor je uvijek odgovoran, pa i kad je prepakivanje glasačkih listića u pitanju, što je falsifikovanje izborne volje i krivično djelo. Vidjet ćemo da li se protiv tih osoba pokrenuti krivični postupak, ali to je dokaz da se moraju uvesti neke moderne tehnologije, ne da bi se ukinulo ovo tradicionalno glasanje, ali da se, na primjer, uvede skeniranje glasačkih listića.

Moram reći da je i na mnogim biračkim mjestima, na kojima je apsolutno sve u redu u dijelu zapisnika, mnoge stvari se i prikriju, jer kod nas, na žalost, izbori nisu praznik demokratije. Sve to dokazuje da mi nismo odgovorni prema građanima, prema zakonima, ali to je jedno normalno ponašanje u državi kao što je Bosna i Hercegovina.

Interview: Da li ste upoznati sa slučajem članice Platforme za progres koja je noć pred izbore putem Viber poruke obaviještena da neće biti članica biračkog odbora?

Šehić: Ako je to tako, to je apsolutno neprihvatljivo, što opet baca sumnju na regularnost izbornog procesa.

Interview: Koalicija Pod lupom je donijela cijeli niz preporuka za unapređenje izbornog procesa u BiH. Da li je Centralna izborna komisija ikada usvojila ijednu vašu preporuku?

Šehić: Moram reći da postoje preporuke Koalicije koje se tiču Izbornog zakona i koje se tiču provedbenih akata CIK-a. Neke preporuke, ali ne veliki broj, je CIK prihvatila. Kada su u pitanju druge značajne izmjene Izbornog zakona one nisu prihvaćene od Parlamentarne skupštine BiH. Svjedoci smo da od 2014. godine kada je formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona, ta Grupa nije ništa uradila. Od 2018. godine mi nemamo novu Interresornu radnu grupu, a to je trebalo da se uradi. Tu dolazimo do ključnog problema – nefunkcionisanja države i nepostojanja političke odgovornosti. Imam nekad osjećaj da nikom ne odgovara bilo kakva promjena Izbornog zakona, jer ovo stanje gdje nema političke odgovornosti i nema sankcija za politički neodgovorno ponašanje njima apsolutno odgovara. Vidjet ćemo u ovom periodu da li će se nešto uraditi. Imaju preporuke Kolaicije Pod Lupom koje dajemo nakon svakog izbornog ciklusa. Naše preporuke su iste ili slične ODIHR-ovim preporukama i preporukama Venecijanske komisije, ali moć nije u našim rukama nego u rukama izabranih zastupnika. Međutim, ne postoji, ne politička volja, nego politička odgovornost. Sigurno će biti i pritisak Evropske unije, jer je jedan od 14 zahtjeva koje je Brisel postavio pred BiH da bi dobila kandidatski status reforma izbornog zakonodavstva.

Interview: Često se stiče utisak da su izmjene Izbornog zakon u BiH neka vrsta političke monete.

Šehić: Svaki zakon mora da štiti interese građana, Ustav mora da štiti interese građana i institucije države postoje zbog građana. Međutim, kod nas određeni politički subjekti zakone prilagođavaju sebi i svojim potrebama i to je razlog zašto mi imamo zarobljene i suspendovane institucije. Mnoge odluke se donose van institucija države, a institucije služe kao protočni bojler.

Interview: Vi ste bili član CIK-a i učestvovali u njenim počecima. Sada iz ove perspektive, da li biste utjecali da neke stvari budu drugačije postavljene?

Šehić: Izborni zakon mora biti usklađen sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji je diskriminatoran u nekim svojim odredbama i dovodi građane u nejednakopravan položaj, ovisno o etničkoj pripadnosti i prebivalištu. Pošto je Izborni zakon morao biti usaglašen sa takvim Ustavom i on je diskriminatoran. Nas, domaće članove prvog saziva Izborne komisije kako se tada zvala, je imenovao Visoki predstavnik. Moj moto je bio da strogo primjenjujem zakon i uvijek sam ga primjenjivao. Ne kajem se zbog svog rada, jer sam pokušao biti onakav kakav treba da bude nosilac takve funkcije – da jedini autoritet bude zakon, a ne političke stranke. Niko nije mogao utjecati na mene, to svi znaju. Unutar Izborne komisije je bilo određenih problema, ljudi koji su pali pod uticajem određenih političkih stranaka što je mene navelo da više ne apliciram za članstvo u Komisiji.

Sigurno, taj zakon je trebalo mijenjati, a 2005. ili 2006. su bile neke značajnije izmjene Izbornog zakona, a nakon toga su bile izmjene više tehničke prirode, a nikad one suštinske. Izmjenama Izbornog zakona moraju prethoditi ustavne promjene.

Sa ovakvim Ustavom mi ne možemo biti članica Evropske unije jer je on u suprotnosti i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Toga su svjesni svi, ali izgleda da nekima odgovara stanje u kojem se nalazimo. Dok se Ustav ne promijeni i Izborni zakon će biti diskriminatorski, ali se nadam da će ove godine doći da izmjena i Ustava i Izbornog zakona da bi se implementirale odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Prethodna vijest

Preminuo Tarik Helić

Naredna vijest

Oko 80% zanatskih radnji na Baščaršiji zatvoreno: I za rat se mislilo da će kratko trajati