Više od 1200 migranata ostalo je pod vedrim nebom nakon što je zatvoren privremeni kamp „Lipa“, a građani Bihaća blokirali prilaz nekadašnjem kampu u krugu bivše tvornice Bira. Prilikom napuštanja kampa Lipa, migranti su lančano palili šatore u kojima su boravili, a u požaru je uništena ili oštećena gotovo sva infrastruktura u Kampu.
Piše Mirna Stanković – Luković
Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koja je pomaže lokalnim vlastima u upravljanju kampom Lipa, za Interview.ba kažu da je puka sreća što vatra nije zahvatila spremnike sa gorivom iz kojih su se napajali agregati.
Kamp Lipa je uspostavljen kao privremeni smještaj za migrante tokom ljeta, bez grijanja, struje i vode. To je bio jedan od osnovnih razloga zbog kojih je kamp morao biti zatvoren tokom zime. Federalna uprava Civilne zaštite je podigla kamp na zahtjev gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića krajem marta ove godine.
– Radi se na postavljanju dijela privremenog kampa za ljude bez smještaja u središtu Bihaća, nakon čega će uslijediti gradnja pravog prihvatnog centra, najavljeno je tada.
Devet mjeseci kasnije, u kampu nije bilo ni struje ni vode, gradnja prihvatnog centra nije počela, šatore je progutala vatra. Tačno toliko vremena – devet mjeseci – bilo je potrebno Vijeću ministara BiH da donese odluku u uspostavljanju privremenog Kampa Lipa!
– Oduvijek je bilo jasno da će Lipu trebati pripremiti za zimu, da treba riješiti pitanje struje i vode, a to se nikada nije dogodilo, kaže za Interview.ba Peter Van der Auweraert, šef Misije IOM-a u BiH.
Odluka o napuštanju kampa Lipa nije donesena preko noći. Bh. vlasti se, prema riječima šefa IOM-a, nekoliko puta obaviještene da kamp mora biti zatvoren, jer nisu obezbijeđeni uslovi da ljudi u njima provedu zimu.
– Prije nekog vremena je Evropska unija obavijestila vlasti da će prestati finansiranje rada kampa Lipa 30. novembra. Dansko vijeće za izbjeglice i Crveni krst, koji su dobijali ova sredstva EU, su odlučili da ostanu malo duže jer su mislili da će se doći do političkog dogovora. Ali kako dolazi zima i postaje opasno da ljudi ostanu u kampu, Dansko vijeće za izbjeglice i Crveni krst su odlučili jučer da se povuku iz kampa, kaže Van der Auweraert.
Problem je nastao jer bh. vlasti, i pored brojnih najava da će kamp Lipa biti zatvoren, nisu obezbijedile smještaj za više 1200 migranata koji su bili smješteni u ovom kampu. Koncenzusa oko rješavanja ovog problema nema niti na jednom nivou – ni državnom, ni entitetskim, niti kantonalnim i općinskim. Odgovornost za propuste se prebacuje sa jednih na druge.
Ministarstvo sigurnosti BiH tražilo je od Vlade USK i Grada Bihaća da privremeno otvori kamp Bira koji je zatvoren odlukom Vijeća ministara BiH, ali su lokalne vlasti to odbile.
– Time su sve mogućnosti Ministarstva sigurnosti BiH da u veoma kratkom roku riješi ovu situaciju iscrpljene s obzirom da država BiH na raspolaže vlastitom imovinom kojom bi adekvatno mogla odgovoriti na ove humanitarne izazove, već se mora oslanjati na kapacitete i dobru volju nižih nivoa vlasti, stoji u saopštenju Ministarstva sigurnosti.
Stanovnici Bihaća ne žele migrante u krugu bivše tvornice Bira koja se nalazi u samom gradu i fizički sprječavaju njihov ulazak u ovaj kamp.
– Osnovali smo noćne straže da ne bi pokušali nekim trikom prebaciti migrante u “Biru”. Mi ih u gradu ne želimo u tolikom broju, izjavio je Adnan Habibija, bivši gradski vijećnik.
Smatra da je kamp Bira bio jedan od generatora problema, jer se nalazio u centru grada i migranti tu nisu bili ni pod kakvom kontrolom.
– Izlazili su kad hoće, išli gdje hoće. Bilo je puno incidenata, napada na građane, provala, krađa… U tom periodu znalo je biti šest-sedam hiljada migranata u gradu, koji su u potpunosti narušili normalan životni ritam građana. Rijeka Una, koja je naš najveći turistički potencijal, sada služi da migranti u njoj peru veš i kupaju se goli u centru grada, rekao je Habibija.
U srijedu je u Bihaću održan vanredni sastanak Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području USK, kojem su bili prisutni i predstavnici Grada Bihaća te IOM. Jedan od zaključaka je bio da se zadužuje IOM da, u koordinaciji sa predstavnicima Grada Bihaća, hitno počne sa izmještanjem materijalno tehničkih sredstava, kontejnera i opreme iz tvornice Bira u Bihaću na lokaciju koju će međusobno dogovoriti.
Šef Misije IOM-a u BiH, Peter Van der Auweraert, nije potvrdio za Interview.ba da se ove aktivnosti provode, ali kaže da se u Kamp Lipa vratilo oko 700 ljudi i okupiralo jedan preostali šator, i čuva ih lokalna policija.
– To je opasna situacija jer tamo više nema nikakvih usluga, kaže Van der Auweraert.
Uprkos činjenici da je BiH još na samom početku suočavanja sa problemom migracija dobila oko 18 miliona eura za rješavanje ovog problema, a da je nedavno odobreno još 25 miliona eura za narednu godinu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, smatra da najveću odgovornost za krizu snose – partneri.
– Smatramo da BiH snosi prevelik teret migrantske krize, i da za to ponajvežu odgovornost snose naši partneri koji svjesno upućuju te ljude u Bosnu i Hercegovinu, iako BiH nije mjesto njihovog odredišta. Za uspjeh sa migrantskom krizom, pogotovo bezbjednosnog pitanja bitno je djelovanje onih ljudi zaduženih za javni red i mir, a to je da te ljude uklonite sa ulice, da ih spriječite da se bave ekonomskom djelatnošću i da izbjegnemo tako sve te situacije, rekao je Tegeltija, takođe primjećujući da se odgovornost prebacuje sa jednih na druge, ali odbijajući odgovornost Vijeća ministara.
– Morate raditi na državnom nivou, na entitetskim kantonalnim i lokalnim nivoima, postići koncenzus. Kada imate tako komplikovanu strukturu jako je teško raditi i sada imamo situaciju kakvu imamo danas, kaže šef IOM-a.
Iako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH nekoliko puta upotrijebio frazu „migrantska kriza“ – u Bosni i Hercegovini krize zapravo – nema. Vijeće ministara nikada nije proglasilo krizu zbog situacije sa migrantima.
Na naš upit u vezi sa proglašenjem krize, od Vijeća ministara nismo dobili direktan odgovor. Upućeni smo na Tegeltijinu jučerašnju izjavu, a za sva dodatna pitanja na Ministarstvo sigurnosti BiH.
Jedina kriza o kojoj se može govoriti jeste humanitarna kriza koja se, po riječima Petera Van der Auweraert nije trebala ni dogoditi.
– Ovo jeste humanitarna kriza u smislu da sada imamo hiljade ljudi koji sada spavaju napolju i da je to obrazac koji se ponavlja svake zime. Ako pogledate ukupan broj migranata i odnosu na broj stanovnika BiH, to ne bi trebala biti humanitarna kriza. U zemlji postoji dovoljno resursa i spremnost međunarodne zajednice da rade na nečem što bi bila humanitarna kriza, ali komplikovani procesi u zemlji nas sprječavaju da idemo naprijed, kaže Van der Auweraert za Interview.ba.
Situacija u Kampu Lipa se trenutno primirila. Migrante koji su odlučili ostati u Kampu obezbjeđuju jake policijske snage. Za petak je najavljen snijeg, a s njim će u Kampu Lipa stići novi problemi. Prema riječima Petera Van der Auweraerta, prije nekoliko sedmica je u USK padao snijeg i tada se jedan šator srušio pod težinom snijega.
– Srećom, to je bio šator za molitvu i sve se dogodilo po noći, tako da niko nije povrijeđen. Zamislite da se to dogodilo sa šatorom u kojem spava 300 ili 400 ljudi!?
U Kampu Lipa su bila tri velika šatora za smještaj koja su sva izgorila, i veliki broj malih šatora među kojima je bio i COVID-šator. Gotovo sve je izgorilo, a osoblje IOM-a, Danskog vijeća za izbjeglice i Crvenog krsta su se jučer povukli iz Kampa.
