Finansijsko-informatičkoj agenciji Uredu za reviziju u FBiH ne dozvoljava pristup Registru finansijskih izvještaja pravnih lica u FBiH, a Pretis i Operatorom za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju ne dozvoljavaju pristup svojim podacima o poslovanju što je udar na nezavisnost Ureda za reviziju. Ured se žalio Vladi FBiH kao osnovaču sva tri ova pravna subjekta, no reakcija je izostala. Osim toga, Vlada FBiH je revizorima odbila ustupiti podatke o poduzetim mjerama za smanjenje posljedica pandemije COVID -19 ocijenivši taj zahtjev kao preuranjen! Nekić smatra da ovo pokazuje da Vlada FBiH nije posvećena i da joj nije u interesu da se Uredu za reviziju obezbijede potrebne informacije radi obavljanja poslova revizije.
Razgovarala: Rubina Čengić
Interview: Nakon što je Komisija za reviziju Zastupničkog doma Parlamenta FBiH naložila Finansijsko-informatičkoj agenciji da Uredu za reviziju omogući pristup Registru privrednih subjekata razgovaramo sa glavnim revizorom u Uredu za reviziju institucija u FBiH. Kojim dokumentima niste mogli pristupiti zbog zabrana Finansijsko-informatičke agencije?
Nekić: Ured za reviziju već treću godinu od FIA-e traži određene finansijske podatke iz finansijskih izvještaja pravnih lica, budžetskih korisnika i privrednih društava koji su subjekti revizije u skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH. U ranijim periodima podaci su dostavljani, međutim ove godine prvi put FIA uslovljava Ured za reviziju potpisivanjem memoranduma o saradnji. Mi smo podatke tražili u svrhu ažuriranja Registra subjekata Ureda za reviziju za određenu godinu, odnosno za onu godinu koja je predmet revizije. Napominjem da u skladu sa Zakonom o Finansijsko-informatičkoj agenciji, Agencija uspostavlja i vodi Registar finansijskih izvještaja pravnih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i o finansijskom položaju pravnih lica. Registar je javan i svako može bez dokazivanja pravnog interesa dobiti podatke iz Registra. Korisnici podataka iz Registra su federalni, kantonalni i organi jedinica lokalne samouprave, statistika, poslovne banke, poreske uprave, berze, privredne komore, regulatori na finansijskom tržištu, pravna i fizička lica i drugi korisnici u skladu sa tim Zakonom. Agencija je dužna osigurati trajni i kontinuirani pristup finansijskim i drugim izvještajima i dokumentima pohranjenim u Registru.
Interview: Koji je značaj pristupa Ureda za reviziju Registru finansijskih izvještaja pravnih lica u FBiH?
Nekić: Registar subjekata je elektronska baza podataka koja nam daje pregled svih subjekata iz naše nadležnosti sa osnovnim finansijskim podacima i broju zaposlenih za određenu godinu. Nadležnost Ureda utvrđena je Zakonom o reviziji, međutim kada smo prvi put sačinili sveobuhvatan Registar 2016. godine utvrdili smo da je broj ovih subjekata nešto više od 2.000 u Federaciji BiH. Pregled iz Registra sortiran je prema nivoima vlasti i vrsti subjekta. Ovo je bio kompleksan zadatak s obzirom na to da smo morali podatke crpiti iz više izvora: Porezne uprave FBiH, pravosudnog registra i registra vrijednosnih papira. Registar finansijskih izvještaja u nadležnosti FIA-e je centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i finansijskom položaju pravnih lica u Federaciji i stoga nam je on bio i najpouzdaniji izvor. Finansijski podaci koje ažuriramo svake godine u Registru subjekata Ureda za reviziju važni su inputi u procesu donošenja godišnjeg plana revizija. Naime, u skladu sa Zakonom o reviziji svake godine obavljamo 20 obaveznih finansijskih revizija, a ostale subjekte određujemo na osnovu procjene rizika u njihovom poslovanju. Upravo se ta procjena rizika zasniva, između ostalog, i na podacima iz Registra subjekata koji nam služe kao kriteriji, te uključuju ukupne prihode i rashode, finansijski rezultat, broj zaposlenih i slično. Navedeni kriteriji se uvrštavaju u matricu rizika u kojoj onda rangiramo subjekte, odnosno vršimo procjenu rizika. Subjekti sa višim stepenom rizika su kandidati za plan revizije. Dakle ovakav pristup planiranju smanjuje subjektivnost, te omogućava Uredu za reviziju da procjenu rizika vrši na osnovu utvrđene metodologije.
Interview: Šta je obrazloženje FIA-e i ko je odgovoran za takvu njihovu odluku?
Nekić: FIA, odnosno njen direktor, zahtjeva da Ured za reviziju potpiše Memorandum o saradnji, te prvobitno navodi da je to u cilju proširenja međuinstitucionalne saradnje. Međutim, u naknadnim dopisima FIA se poziva na ISO certifikat, te tvrdi da se memorandumom o saradnji reguliše svrha korištenja ustupljenih podataka i zaštita od ustupanja podataka trećim licima. Memorandum o saradnji je sporazum između dvije ili više strana koji nije pravno obavezujući, ali signalizira spremnost strana da krenu naprijed s ugovorom što za nas apsolutno nije prihvatljivo jer je Ured za reviziju vrhovna revizorska institucija Federacije BiH koja ima nadležnost da obavlja, između ostalog, i reviziju FIA-e. Dakle, imajući u vidu da je Ured za reviziju u vršenju svojih dužnosti i nadležnosti nezavisan i ne podliježe kontroli bilo koje druge osobe ili institucije, zahtjev i uslovljavanje za potpisivanje Memoranduma o saradnji za prikupljanje informacija koje se koriste u vezi s funkcijama iz nadležnosti Ureda za reviziju je neosnovan i neprimjeren.
Interview: Od kada postoji ta zabrana pristupa pojedinim finansijskim izvještajima i šta je Ured do sada poduzimao tim povodom?
Nekić:Uslovljavanje na potpisivanje memoranduma o saradnji se desilo prvi put ove godine, što je, čini se, reakcija na provedenu finansijsku reviziju FIA-e za 2019. godinu jer je u prethodnim periodima FIA uredno dostavljala iste podatke bez zahtjeva za potpisivanje memoranduma o saradnji.
Interview: Kakav probleme Ured ima sa pristupom podacima za Pretis d.d. Sarajevo, Operatorom za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju i šta je posljedica nemogućnosti revizora da pristupe tim podacima?
Nekić: Oba subjekta za reviziju bila su predviđena planom revizija, Operator za 2018. godinu, a Pretis za 2019. godinu. U slučaju revizije Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju zbog nedostavljanja tražene dokumentacije već na početku obavljanja prethodne revizije nastalo je ograničenje djelokruga revizije. Nakon više pokušaja traženja dokumentacije i ne dostavljanja iste, direktor Operatora je nemogućnost dostavljanja dokumentacije potvrdio izjavom, te je donesen Zaključak o prekidu revizije. O prekidu su obavješteni Vlada FBiH kao osnivač Operatora, kao i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju i nadležno kantonalno tužilaštvo. Na zahtjev direktora Operatora, Ured za reviziju je produžio rok za naknadno dostavljanje tražene dokumentacije, međutim ponovo se desila situacija da dokumentacija koja bi omogućila obavljanje završne revizije u predviđenom roku nije dostavljena. Direktor Operatora je ponovo izjavama potvrdio nemogućnost dostavljanja tražene dokumentacije zbog čega je donesen Zaključak o obustavi završne revizije. U skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH izdati su prekršajni nalozi pravnom licu Operator i odgovornoj osobi Društva zbog ograničavanja ovlaštenja Uredu za reviziju za prikupljanje dokumentacije. U slučaju Pretisa odgovorna osoba je tražila izjave od Ureda u vezi sa povjerljivim informacijama koje nisu bile u skladu sa odredbama Zakona o reviziji institucija u FBiH. Ovaj Zakon naravno jasno tretira pitanja ovlaštenja Ureda kao i tretman povjerljivih informacija. U konačnici, s obzirom na to da Pretis nije postupio u skladu sa ovim odredbama, obavijestio je Ured za reviziju da nema dozvolu za dostavljanje traženih informacija i da u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka i Zakonom o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme u FBiH imaju zabranu dostavljanja podataka. S obzirom na to da tražena dokumentacija za obavljanje revizije nije dostavljena Uredu, niti je omogućen pristup potrebnoj dokumentaciji, morali smo obustaviti ovu reviziju i obavijestiti nadležne organe. O prekidu revizije obavijestili smo Parlament FBiH, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju i Vladu FBiH. Obavijestili smo i nadležno kantonalno tužilaštvo o uočenim indicijama značajnog kršenja zakona nastalog usljed ograničenja djelokruga revizije, odnosno pristupa dokumentaciji Društva. Tužilaštvo je dostavilo obavijest Uredu za reviziju u kojem je navedeno da u opisanim radnjama nema obilježja krivičnog djela. U skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH izdati su prekršajni nalozi pravnom licu Pretis i odgovornoj osobi Društva zbog ograničavanja ovlaštenja Uredu za reviziju za prikupljanje dokumentacije.
Interview: Koje su kazne Zakonom o reviziji u FBiH predviđene za takvo ponašanje?
Nekić: Zakon o reviziji institucija u FBiH u poglavlju V definiše ovlasti za prikupljanje informacija, a poglavlje VIII kaznene odredbe. Naime, kaznenim odredbama je predviđeno da pravni subjekt može biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 50.000 KM za nedostavljanje informacija, nedozvoljavanje pristupa prostorijama i dokumentaciji, te ukoliko ne osigura revizoru sva razumna sredstva za efektivno obavljanje revizorskih ovlasti. Odgovorna osoba ili fizička osoba kod pravnog subjekta može biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM.
Interview: Kako je došlo do ovog zaključka Zastupničkog doma Parlamenta FBiH – ranije nije bilo ovakvih intervencija?
Nekić: O sva tri slučaja ometanja rada Ureda, i FIA-e i Pretisa i Operatora, obavijestili smo Vladu FBiH koja je osnivač sva tri pravna lica i od nje očekivali promptnu reakciju. Ni za jedan od navedenih slučajeva koji predstavljaju udar na nezavisnost Ureda za reviziju Vlada FBiH nije reagovala. Ovakvo (ne)postupanje Vlade FBiH oslikava nemar i nezainteresiranost najvišeg organa izvršne vlasti, podržava ometanje Ureda u obavljanju službene dužnosti i šalje poruku da se takvo ponašanje može tolerisati. Očekivali smo da se Vlada FBiH uključi u rješavanje navedenih pitanja i da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti rukovodioca koji su prekršili svoje ovlasti i zloupotrijebili položaj. Zbog ovog onemogućavanja pristupa dokumentaciji smo došli u situaciju da više od godinu dana kasnije Parlament FBiH svojim zaključkom naloži Vladi da poduzme odgovarajuće sankcije prema svima koji krše Zakon o reviziji, a posebno rukovodiocima Pretisa, FIA-e i Operatora. Na žalost ugrožavanje rada ureda nije završilo sa ovim slučajevima, već se nastavilo sa našim posljednjim zahtjevom koji smo uputili Vladi FBiH zbog prikupljanja podataka o poduzetim mjerama za smanjenje posljedica pandemije COVID -19. Vlada je Zaključkom ocijenila da je zahtjev preuranjen i da nije u mogućnosti popuniti upitnik dok traje stanje pandemije i dok se mjere i aktivnosti kontinuirano poduzimaju. Ovakvak zaključak upućuje na to da Vlada FBiH nije posvećena i da joj nije u interesu da se Uredu za reviziju obezbijede potrebne informacije radi obavljanja poslova revizije.
