Ukupna vrijednost imovine koju su prijavili nosioci izvršnih funkcija, savjetnici i izabrani dužnosnici u Kantonu Sarajevo iznosi oko 127 miliona konvertibilnih maraka. Ipak, neki nosioci javnih funkcija su „zaboravili“ prijaviti što imovinu, što prihode.
Piše: Mirna Stanković – Luković
Prema podacima navedenim u Analizi antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo koju je danas predstavio Ured za borbu protiv korupcije i kontrolu kvaliteta Kantona Sarajevo, 128 nosilaca javnih funkcija kod kojih je utvrđen nesrazmjer između podataka koje su prijavili i podataka do kojih je Ured došao u postupku provjere, nije prijavilo:
89 nekretnina, 69 automobila, a sedam nosilaca nije prijavilo potpune podatke o prihodima.
Riječ je o imovini koja je u njihovom vlasništvu/suvlasništvu ili u vlasništvu/suvlasništvu njihovih bliskih srodnika.
Za naš portal, Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, je rekao za sada neće objavljivati imena i prezimena osoba koje su sakrile svoju imovinu i imovinu svojih brliskih srodnika.
„Nama je cilj da se ta stvar dovede do pravosnažne sudske presude, a ne da u samom startu upropastimo istragu objavljujući imena“, rekao je Kafedžić.
Navodimo neke od primjera gdje je Ured utvrdio potencijalno značajne povrede Zakona i imovinu koju nosioci nisu prijavili:
- Jedan nosilac javne funkcije nije prijavio da je vlasnik apartmana, vlasnik/osnivač društva sa ograničenom odgovornošću, vlasnik vrijednosnih papira u dioničkom društvu, da na avista deviznom računu u jednoj komercijalnoj banci ima iznos od preko 100.000,00 KM, te nije prijavio da je njegov bračni drug vlasnik više nekretnina koje se vode u evidenciji Općinskog suda u Sarajevu i da mu je sin vlasnik motornog vozila;
- Drugi nosilac javne funkcije nije prijavio nekretnine koje se vode u evidenciji Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, dionice kod više emitenata, povezano lice (firma kćerka prijavljene firme), te stan, zemljište i dionice bračnog druga;
- Treći nosilac javne funkcije nije prijavio vrijednosne papire u njegovom vlasništvu u 4 emitenta, stan i garažu u vlasništvu kćeri i dva stana, garažu i motorno vozilo u vlasništvu sina;
- Četvrti nosilac javne funkcije nije prijavio da u svom vlasništvu ima motorno vozilo, vrijednosne papire, stan i motorno vozilo u vlasništvu kćeri i motorno vozilo u vlasništvu bračnog druga;
- Peti nosilac javne funkcije nije prijavio da kao depozit u jednoj komercijalnoj banci ima iznos od 100.000,00 KM, te da ima oročenu štednju u iznosu od 40.000,00 KM.
U Analizi je navedeno da Razlika između broja nosilaca javnih funkcija kod kojih je utvrđen nesrazmjer (128 lica) i zbira ukupno neprijavljene imovine dolazi iz razloga što pojedini nosioci javnih funkcija nisu prijavili više nepokretnih ili pokretnih stvari za sebe i jednog ili više svojih bliskih srodnika, za koje su to po Zakonu bili obavezni uraditi.
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo navodi da vrši finalnu analizu ovih predmeta i da će podnijeti krivične prijave protiv ovih pojedinaca.
Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo usvojen je u aprilu 2019. godine, a stupio na snagu mjesec dana kasnije. Imovinu je prijavilo 1163 nosioca javnih funkcija, od kojih je 205 bilo predmet provjere.
Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, je za Interview.ba rekao da je primjena ovog Zakona novina, te da je to razlog zbog čega su ovi podaci posebno interesantni.
„Međutim, analiza koju smo uradili je pokazala puno težih stvari, puno težu dijagnozu u društvo od samo neprijavljivanja imovine“, rekao je Kafedžić za Interview.ba.
Prema podacima iz Analize, koja obuhvata podatke od 2016. do 2020. godine, najveći problem u Kantonu Sarajevo jesu nepravilnosti u vezi sa zapošljavanjem u javnom sektoru. Analiza je također obuhvatila aktivnosti na provjeri diploma. Iako u javnom sektoru u Kantonu Sarajevo radi skoro 29 hiljada osoba, kontrolisana je samo 1041 diploma, pri čemu je utvrđeno 15 krivotvorenih isprava.
Najveći broj krivotvorenih diploma je pronađen u sektoru kantonalne javne privrede – sedam diploma.
Šef Ureda za borbu protiv korupcije Erduan Kafedžić kaže da su se u radu na Analizi fokusirali na segmente, te da su obuhvatili uočene nepravilnosti u periodu od 2016. do 2020. godine. Svaka oblast predstavljena u Analizi je ilustrirana sa najmanje tri konkretna primjera sa kojima se Ured susreo u radu.
„Radi se o jednoj zaista sveobuhvatnoj analizi koja je neiscrpan izvor inspiracije za istraživačko novinarstvo, ali i generalno za nevladin sektor ukoliko odluče da sistemske stvari skupa mijenjamo. Mi ćemo danas inicirati dva nova zakona i izmjenu jedne uredbe“, najavio je Kafedžić i dodao da će Ured redovno objavljivati analize i predmete, odnosno studije do kojih su došli i na taj način pokušati da vrše pritisak da nosioci javnih funkcija mijenjaju koruptivno ponašanje.
Od 2016. godine, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom je zaprimio 1011 prijava od kojih je 812 bilo osnovanih.
Preuzmite kompletnu Analiza antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru KS
