Sanja Renić, kandidatkinja za načelnicu Zenice: Ovdje se politika vodi primitivno i kriminalno, žene mogu mijenjati stanje

Sanja Renić ovogodišnja je kandidatkinja Naše stranke za načelnicu Zenice. U javnosti je već od ranije poznata po uspješnom političkom djelovanju u Gradskom vijeću ovog grada. U svojim medijskim pojavljivanjima poznata je po zagovaranju za veću uključenost žena u politici. Upravo zbog toga želi da bude prva žena koja će povesti ovaj grad nakon 120 godina. Za Interview.ba govorila je o ideji Zenice kao pametnog grada, subvencijama za svu djecu u vrtićima i za besplatan prijevoz u centru grada, ali i o položaju žena u politici u BiH.

ŽENE U BIH NAZADOVALE U PRAVIMA: “Žene su nazadovale u politici, jer se ovdje politika vodi primitivno, brutalno i mogu slobodno reći kriminalno. Prijeti se, ucjenjuje, nudi, kažnjavaju se najbliži, vrijeđa i sl. Ono što mora žena u Bosni i Hercegovini pregrmiti može se mjeriti sa problemima žena u nekim totalitarnim sistemima”.

INTERVIEW: Pametni grad se opisuje kao vizija urbanog razvoja u kojem se koristi digitalna i komunikacijska tehnologija (ICT) i internet stvari (IoT), kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga. Vi ste nedavno kazali da Zenicu želite da vidite kao pametni grad. Na čemu je potrebno raditi da se takvo nešto realizira?

RENIĆ: Prvo je potrebno uraditi digitalizaciju usluga gradske administracije (sistemi e-građani, e-građevinske dozvole, online javne rasprave, dvosmjerna komunikacija i dr.). Digitalizaciju nadzora i upravljanja nad komunalnom infrastrukturom što podrazumijeva formiranje komandnog centra pri gradskoj upravi (3D ulice, zgrade, instalacije). Uvođenje moderne javne rasvjete, koja osvjetljava bolje, a ekonomski i ekološki je prihvatljivija.

Razvoj grada bit će zasnovan na principima zaštite okoliša i energetske efikasnosti. To znači izgradnju novih parkinga sa sistemom pametnog upravljanja, povećanje broja zelenih površina, objekata (poput podzemnih garaža) sa zelenim krovovima, zelenim fasadama te plan upravljanja zelenim površinama, trgovima i šetalištima. A sve to u skladu sa zakonskom prostorno-planskom dokumentacijom.

INTERVIEW: Naše lokalne zajednice poznate su po zatvorenosti za građane/ke. Iako su informacije djelomično dostupne na oficijalnim stranicama građani/ke rijetko imaju priliku da kažu svoje mišljenje o radu vlasti na javnim raspravama ili razgovorima s onima koji/e vode općine. Da li ćete više uključiti glas građana/ki prilikom donošenja odluka i povećati transparentnost rada gradske uprave?

RENIĆ: Dio odgovora sam već dala kad sam govorila o digitalizaciji usluga gradske administracije. To podrazumijeva i digitalizaciju i dostupnost svega onoga što Grad radi, od donošenja odluka, utroška budžetskih sredstava i slično. Grad će komunicirati dvosmjerno. Rad gradske uprave bit će transparentan, a sudjelovanje građana u donošenju odluka neće biti formalno nego suštinsko. Aktivne i kvalitetne javne rasprave, javni pozivi i javne nabavke, prikazi realizacije projekata, liste zaposlenih i visina njihovih primanja neće se dobijati po zahtjevu za pristup informacijama nego će biti objavljeni na službenoj stranici Grada.

Trenutna situacija u Zenici je primjer otuđenosti vlasti i generalno nadležnih za bilo koji segment života grada, posebno kad imamo u vidu epidemiološku situaciju i opravdan strah građana za vlastito zdravlje. Službe su se izolovale zbog mogućnosti zaraze, građani se ne mogu nikom obratiti osim Crvenom križu koji će biti u mom fokusu, jer sad vidimo zašto je osnovan.  Grad mora dati veću materijalnu podršku i pomoći da se toj organizaciji vrati mjesto koje zaslužuje. Kad je riječ o većoj transparentnosti, plan mi je, također, osnažiti ulogu mjesnih zajednica u procesima odlučivanja. Također, medijska neovisnost RTV Zenica mora biti primjer demokratije i slobode govora svih građana, političkih stranaka, nevladinog sektora i sl.

INTERVIEW: Grijanje svake godine u BiH postaje jedna od glavnih tema. Iako zenička regija ima ogromne količine energije, dešavalo se da građani/ke ostanu usred zime bez grijanja. Postoji li rješenje koje neće štetiti zraku, a koje će omogućiti neometano grijanje tokom cijele zime? 

RENIĆ: Znamo da je potpisan ugovor sa ArcelorMittalom o formiranju JPP Toplana koje je u većinskom vlasništvu privatne firme, a što nije u interesu Grada. Ne smijemo dopustiti da Zenica i dalje bude energetski ovisna o privatnom licu i da javne usluge kontroliše privatni partner. Ako se partner odluči napustiti projekat, mi nemamo alternativu. Spajanje toplovoda Zenica-Kakanj je daleko prihvatljivija investicija kojom će se smanjiti i zagađenje zraka u Zenici i zagađenje rijeke Bosne. Građani moraju imati alternativu.

INTERVIEW: Jedan od vaših ciljeva kao kandidatkinje za gradonačelnicu Zenice jeste i subvencioniranje troškova boravka djece u privatnim vrtićima. Ovakvo nešto još nismo imali u BiH, možete li nam reći nešto više o tome?

RENIĆ: Jačanjem javnih i subvencioniranjem troškova boravka djece u privatnim vrtićima ćemo značajno povećati broj djece u predškolskom sistemu.

Cilj nam je da u periodu od četiri godine uduplamo broj djece koja će biti uključena u prvi stepen obrazovanja, i bit ćemo prvi grad i lokalna zajednica generalno koja će strateški uključiti privatne vrtiće u razvoj ovog segmenta obrazovanja.

INTERVIEW: Najavili ste i subvencije za prevoz građana/ki u užem centru grada. Koliko je to moguće uraditi s trenutnom financijskom situacijom ovog grada?

RENIĆ: Poznati su problemi sa JKP Zenicatrans koji je doveden pred stečaj. To je sličan scenarij uništavanja kao i sa NK Čelikom kada stranka upošljava nesposobne kadrove koji pokažu određenu sposobnost samo za ostvarivanje ličnog interesa. Kada se javi potreba za unapređenjem javne usluge, u ovom slučaju javnim prevozom, a Grad nema sredstava, donosi se odluka o formiranju Javno-privatnog partnerstva. Grad pravi okvir i definiše usluge kroz pravljenje kataloga svih ideja. Stručnjaci prave studiju. Onda se raspisuje javni poziv koji je obavezan zakonom o JPP iz 2006. godine. Moram naglasiti da je npr. u Njemačkoj sva infrastruktura, autoputevi i sl., u javno-privatnom partnerstvu i to 51% država, a 49% privatni partner. U našoj studiji će se predvidjeti autobusi na plin i subvencioniranje besplatnog prevoza putnika u užem području grada, što će smanjiti zagađenje i gužvu u saobraćaju.

INTERVIEW: Kultura je iznimno zapostavljen segment svake lokalne zajednice. Šta je potrebno raditi da kulturni život Zenice zaživi?  

RENIĆ: Grad će imati vlastitu kulturnu politiku. U njenoj osnovi bit će saradnja sa zeničkim kulturnim ustanovama i udruženjima čiji je cilj da kreativna energija i ostvarenja zeničkih kulturnih radnika i umjetnika u što većoj mjeri uđu u život svih građanki i građana. Zenica je još u “premijer ligi” kada je kultura u pitanju. Bosansko narodno pozorište sa najboljim repertoarom i ansamblom, laureat je mnogih teatarskih festivala i smotri, organizator mnogih festivala i nosilac mnogih kulturnih zbivanja, JU Biblioteka sa stalnim promocijama, a posebno manifestacijom “Oktobar, mjesec knjige” kada smo u prilici vidjeti i čuti najbolje pisce države i regiona, JU Muzej grada Zenica konstantno ima zanimljive postavke i organizuje aktuelne izložbe, Otvorene ljetne večeri Studia Teatra (Nusmir Muharemović), samo su neke od kulturno značajnih stvari za cijelu državu. Udruženja koja bih spomenula jesu ona koja vode Josip Dujmović (Rock kultura) i Emir Sokolović (Festival poezije Plava paleta). Zatim, imamo Selvedina Avdića, pisca svjetskog glasa. Mnogo je još imena koja su u oblasti kulture najbolji predstavnici grada Zenice i to je reprezentacija koju bi svaki gradonačelnik poželio.

INTERVIEW: Jedna ste od rijetkih koja se zalaže za jednaku uključenost u društvo LGBTIQ populacije, a dosta ste u svojim politikama radili na tome da žene postanu ravnopravne u vlasti s muškarcima. I sami ste doživjeli seksizam u političkim klupama. Koji su Vam planovi za ovu tematiku?

RENIĆ: Počet ću sistemsku borbu protiv opće društvene diskriminacije s posebnim fokusom na rodno zasnovanu diskriminaciju, diskriminaciju migranata i LGBTI+ populacije kroz razne radionice, projektima sa nevladinim organizacijama i uključivanjem građana svih dobnih skupina. Ustavna i zakonska prava svakog čovjeka moraju se poštovati.

INTERVIEW: Žene širom svijeta ruše barijere, Kamala Harris je nedavno postala prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja obnaša funkciju potpredsjednice. Je li došlo vrijeme da žene u BiH, iako ih ima svega 29 prijavljenih za (grado)načelnice u odnosu na stotine muškaraca, povedu naše lokalne zajednice?

RENIĆ: Vrijeme je došlo prije 75 godina kada su žene na ovim prostorima dobile pravo glasa, prije mnogih Evropljanki, i srušile svojim glasom monarhiju. Žene su nazadovale u politici, jer se ovdje politika vodi primitivno, brutalno i mogu slobodno reći kriminalno. Prijeti se, ucjenjuje, nudi, kažnjavaju se najbliži, vrijeđa i sl. Ono što mora žena u Bosni i Hercegovini pregrmiti može se mjeriti sa problemima žena u nekim totalitarnim sistemima. Ali, imamo mogućnost izbora. Ako nećemo da se angažujemo, onda bar birajmo drugačije, hrabrije, koje će se boriti za sve.

Prethodna vijest

Nevidljive žene na Lokalnim izborima u ničijoj zemlji

Naredna vijest

Ženska mreža BiH podržala kandidatkinje na Lokalnim izborima 2020: Vratimo dostojanstvo izborima – glasajmo ravnopravno!