WorldSkills Croatia 2019 16
WorldSkills Croatia 2019 16
/

Kako COVID-19 utiče na učeničku praksu u BiH: Kvalitet nastave smanjen zbog djelovanja više sile

U Bosni i Hercegovini (BiH) ima 211 srednjih stručnih škola čiji učenici, uprkos pandemiji COVID-19, imaju praktičnu nastavu. Na području Republike Srpske (RS) praktičnu nastavu kod privrednih subjekata obavlja 3.148 učenika, dok do trenutka pisanja teksta ove podatke nismo dobili iz nadležnih institucija na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Brčko distrikta.

S druge strane, određeni dio učenika praksu obavlja u školskim radionicama, a iskustva pojedinih škola, sa čijim predstavnicima smo razgovarali, pokazuju da su vanredna situacija i propisane mjere zaštite, prije svega skraćeno vrijeme trajanja časa, uticali na kvalitet učeničke prakse. Neki direktori kažu da je u pitanju „viša sila“, a drugi ističu da su učenici na gubitku samim tim što im čas traje samo 30 minuta.

Sve to nameće pitanje s kakvim vještinama će raspolagati budući kuhari, medicinski radnici, automehaničari, električari i predstavnici drugih zanimanja neophodnih za funkcionisanje cijelog društva?

– Ministarstvo je obustavilo sve. Učenici imaju praksu u školi, ali u firme ne idu. To šteti djeci jer u firmama stiču iskustvo koje im je jako važno pri zaposlenju, a nepisano je pravilo i da se u firmama pokažu dobro, te većina njih nakon završene škole dobije posao. Također, na praksi dobijaju i određena finansijska sredstva, a sada je sve to obustavljeno. Sve rade u školi i školskim radionicama – objašnjava nam Senid Hadžimusić, direktor Srednje stručne škole „Džemal Bijedić“ iz Goražda.

SMJERNICE NADLEŽNIH

Nihada Šećerbegović, direktorica Mješovite srednje mašinske škole Tuzla, nam je kazala da učenici prvih razreda ove škole praksu obavljaju u školskim radionicama, učenici drugih razreda pola prakse u školskim radionicama, a pola u radionicama privrednih subjekata, dok učenici trećih razreda idu isključivo kod privrednih subjekata.

– Potpisali su ugovore i pri obavljanju prakse se pridržavaju svih propisanih mjera zaštite – kaže Šećerbegović.

Ona ističe da će u slučaju lockdowna i prelaska na online model školovanja postupati po smjernicama nadležnih, ali ne krije da bi to mogao biti problem kada je riječ o praktičnoj nastavi.

– Učenici su prije nekoliko mjeseci kada smo pristupili online nastavi imali završene dvije trećine ukupne nastave, a samim tim i prakse. To je bilo dovoljno da im zaključimo ocjene. No, ukoliko sada dođe do prebacivanja na online model školovanja, ja ne mogu predvidjeti kako ćemo postupiti. Ono što vam mogu reći jeste da ćemo pratiti smjernice Pedagoškog zavoda i nadležnog ministarstva – objašnjava nam ona.

Škole u Sarajevu čekaju neke povoljnije prilike. Naime, u Srednjoj mašinskoj tehničkoj školi Sarajevo primjenjuje se kombinovani model nastave.

– Čekamo neke povoljnije prilike. Praksa i fizičko vaspitanje, po mom mišljenju, u online formi gube svaki smisao. Obzirom na to da je početak školske godine, učenici se tek upoznaju s načinima rada, te se jedan kratki period može dozvoliti da ne dolaze u radionice. Međutim, kasnije kada nastava bude zahtijevala obradu i konkretne vježbe moraćemo dolaziti u manjim grupama. Kvalitet nastave je smanjen zbog djelovanja više sile – kaže nam direktor Hajrudin Granulo.

On nam objašnjava kakvi su im planovi ukoliko se nastava u potpunosti prebaci na online formu.

– Preostaju nam samo simulacije putem video filmova. Uz nadu da će, kada se stvore uslovi, učenici sve to probati i praktično – zaključuje on.

PRAKSA SE NE MOŽE IZVESTI ONLINE

Kada je riječ o učenicima Tehničke škole Banjaluka, oni odlaze na praksu kod privrednih subjekata.

– U firmama su zaista posvećeni djeci i njihovoj zaštiti, a i mi u školi im stalno ponavljamo da moraju nositi maske, imati sredstva za dezinfekciju uz sebe, te redovno prati ruke. No, naši učenici su, većinom, putnici i postavlja se pitanje s koliko ljudi dolaze u kontakt tokom puta do škole ili praktične nastave – kaže koordinator praktične nastave u ovoj školi, Zoran Puzović. 

On nam otkriva šta je bilo s učeničkom praksom tokom prethodne sedmice kada je u Republici Srpskoj naređeno da se nastava prebaci na online format.

– Uputstvo je bilo da ako škola ne radi, ne treba ni učenik da ide kod poslodavca na praktičnu nastavu. Ali onda su pojedini poslodavci negodovali jer njima djeca trebaju da im rade. Njih nisu interesovale zabrane i pojedini učenici su išli na praksu – objašnjava on.

Puzović ne krije da online nastava u školama u kojima učenici imaju praksu nema nikakvog smisla.

– To je smiješno. Kolege su djeci slale crteže i tražile da im objasne tehnološke postupke kod izrade nekog dijela, ali učenik kod kuće nema strug ili neku drugu mašinu kojom će to i praktično uraditi. Praksa se ne može izvesti online – zaključuje on.

Sličnog stava je i Ahmet Pelko, direktor Srednje mašinsko-saobraćajne škole u Mostaru.

– Online nastava znači da nastavnici na platformu stavljaju to što učenici treba da urade, a pitanje je koliko su oni kadri da to sami urade. Nastavnik može pojasniti, ali znanje bez vještina i vježbi ne predstavlja ništa. Učenici su na gubitku samim tim što u školi provode samo tri sata, a ne više – objašnjava on i dodaje da učenici ove škole praksu obavljaju isključivo u školskim radionicama, te da nisu išli u firme.

( Kidsinfo.ba)

Prethodna vijest

Ekologija je u rukama korumpirane vlasti, građevinskih lobija i njihovih investitora

Naredna vijest

Mevlida Mehanović poručila Srebreničanima: Vi ste „vojska“ spremna za promjene na bolje, a ja ću biti vaš glas