Zabluda je da su Bosanci i Hercegovci siti politike. Baš kao što je i obmana da su siti političara.
Piše: Senka Kurt
Pokazuje to i podatak Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, koja je za predstojeće lokalne izbore, koji će biti održani 15. novembra ovjerila ukupno 30.789 kandidata.
Brojevi govore da se za izbore prijavilo 425 kandidata za načelnike/gradonačelnike te 30.168 kandidata za općinska vijeća/skupštine. Mnogi su “povratnici” na liste, pa bi još jedan četvorogodišnji mandate, neki se prvi put okušavaju u politici. No, svi s jednom željom, osigurati mandate, uzeti malo vlasti.
Rekord u Istočnom Drvaru
Predstojeći lokalni izbori posebno su zanimljivi u manjim sredinama, gdje svako zna ko šta ruča, s kim ruča, spava, ogovara… Tu se vode poprilično oštre borbe, a ove će godine posebno zanimljivo biti u malenoj općini Istočni Drvar u Republici Srpskoj.
U ovoj općini, prema posljednjem Popisu stanovništva živit tek 79 stanovnika. A za općinsku vlast kandidiralo se njih 51 plus dva kandidata za načelnika – Željko Stevandić iz SNDD-a i Milka Ivanković s liste Zavičajni socijaldemokrati.
Tako ispada da Istočni Drvar ima najviše kandidata po glavi stanovnika. Kandidati ovog malog mjesta uglavnom su u rodbinskim vezama, ali to ih nije smetalo da se nađu na listama različitih političkih stranaka. Tako članova porodice Marčeta ima i na listi SNSD-a i Zavičajnih socijaldemokrata, Stevandići su se rasporedili između SNSD-a, DNS-a i Socijalističke partije, a Škrbići na Domes i DNS.
Inače, na prošlim lokalnim izborima nekim kandidatima je bilo dovoljno tek nekoliko glasova za Općinsko vijeće.
Bosanskohercegovački profesor filozofije, oštar kritičar stvarnosti u kojoj živimo dr. Esad Bajtal ističe za Interview.ba na naše pitanje šta je to što naše građane privlači u politiku bez obzira na činjenicu da se političari i korupcija i odusto morala počesto nađu u istoj rečenici. Je li to želja za moći, potreba da se nešto promjeni ili je razlog nešto treće, pitamo dr. Bajtala:
– U našim uslovima, to je jasna stvar. U svijetu se politikom bave ljudi koji imaju motiv, potrebu učestvovati u organizaciji života, načina življenja…Međutim, ovdje, u ovoj krizi, ovako bezuhvatnoj, dubokoj, u ovom bezizlazu iz kojeg ljudi doslovno svakodnevno bježe, da bi našli za sebe egzistencijalni spas i smisao življenja, onda se kao što vidimo, čak i u tim malim mjestima ljudi dosjetili, pa pokušavaju riješiti najvjerovatnije samo tu egzistencijalnu poziciju-.
Bajtal: Kakva Grčka, kakvi bakrači?!
S druge strane, naglašava dr. Bajtal kandidatima u Istočnom Drvaru, ali i svim građanima širom BiH, iskustvo govori da je politika dobro plaćen posao bez obaveza i odgovornosti.
– Politika u BiH koristi samo svoje pravo na prava. Obaveza i odgovornosti nema nikakvih. Nikome se ne polaže račun, niko ne odgovara ni za što. Ko god je dobio i posao portira, koji je častan, kao i svaki drugi, nije uspio bez saglasnosti neke političke structure, moćnika, nečijeg klimoglava ili odobrenja. Tako da ljudi naprosto žele biti dio toga, da konačno riješe svoje egzistencijalne probleme, svoje porodice – dodaje dr. Bajtal.
Tako da, uvjeren je, kad je riječ o sudjelovanju u politici i bavljenjem politikom kod nas nema ni naznaka da je riječ o isprobavanju plemenitom vještinom, kakvu su zamislili stari Grci.
– Ma, ni govora! To masovno javljanje da se ide u politiku… To su ljudi koji nemaju uvida šta je politika, čime se ona bavi, šta bi trebala dati kao svoj rezultat. Oni nemaju nikake politološke svijesti. Nemaju čak ni demokratsku jer mi nemamo demokratsku tradiciju. Nema čak ni tih plemenitih motiva. Ide naprosto da riješi svoju egzistenciju – tumači dr. Bajtal.
Uvjeren je da je to posebno znakovito u malim sredinama, eto baš poput Istočnoga Drvara.
– U velikim sredinama želja za bavljenje politikom je nadmenost, da se ima moć. U tim malim mjestima ne žele ni da imaju moć, nego pitanje gole egzistencije. Znamo kako je u Istočnom Drvaru, sveopšta propast, a tamo je etnički sanitarno čista vlast. I u takvoj vlasti građani doživaljavaju propast. I šta da radi? Kaže sebi: Odoh i ja u politiku. To je jednostavan rezon, vrlo realističan. Nema tu ni romantizma da bude veliki Srbin ili bilo šta. Nema ničega. Ovdje je samo motiv – odoh i ja u politiku da se spasim – zaključuje dr. Bajtal.
Nedavno je profesor sociologije sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Jusuf Žiga upozorio da BiH po svim istraživanjima spada u red najkorumpiranijih društava, što nema veze ni s ekonomskim stanjem, ni s platežnom moći, ni sa sistemom i ustrojem.
– Kriza morala je omogućila korupciju. U takvom ambijentu življenja me više čude ljud koji se ibrete zato što smo ovakvi kakvi jesmo – iskreno i nediplomatski je ustvrdio profesor.
Da ima i onih koji na listu ne idu punih džepova pokazuje i nedugi spisak kandidata, koje mediji proglašavaju bogatim, dobro situiranim, pa polažu nadu da će baš oni biti borci za građane i lokalnu zajednicu, a ne sami za sebe, kako to obično biva.
Bogata sirotica
Spisak predvodi načelnik Kalesije, Sead Džafić, inače vlasnik kompanije “Unis TOK” iz Kalesije. U imovinskom kartonu za prošle izbore prijavio je imovinu vrijednu 46 miliona KM. Kažu da vodi mrtvu trku sa aktuelnim ( i ponovnim kandidatom) Đemalom Memagićem, vlasnikom kompanije “Alma Ras” iz Olova. Prošle godine su prihodi firme “Alma Ras”, prema saznanjima BiznisInfa, iznosili oko 60 miliona KM. Memagić je inače na čelu općine već dva mandata.
Da vlast, moć, utjecaj (i pare) nisu samo dragi “običnim” i ne baš tako situiranim građanima pokazuje i činjenica da bi u općinska vijeća i oni koji imaju stalne, dobro plaćene (uglavnom državne) poslove.
Ni ove godine ne nedostaje glumaca, pjevača, umjetnika raznih vrsta, sportista, pa ni članova porodice. O kandidaturi Nađe Berberović Dizdarević za OV Stari grad već se dosta pisalo, jedino zbog činjenice da je mlada sarajevska umjetnica, inače direktorica Muzeja “Alija Izetbegović” zapravo unuka samog prvog predsjednika RBiH.
Među poznatijim imenima na listama za općinsko vijeće je najbolja bh. košarkašica svih vremena Razija Mujanović, te i njene kolege sportiste: kik boxer Dževad Poturak, bivši nogometni reprezentativac Adnan Gušo, rukometni zmaj Enid Tahirović. Za glas više borit će se glumac, aktualni direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, njegove kolegice Jasna Beri i Aida Bukva, slikar Memo Haljevac, najspješniji bh. scenarista Feđa Isović, (ponovo) dizajnerica Amra Zulfikarpašić, operni pjevač Ivica Šarić, pijanista Vladimir Podany…
Zisko, manekenka i mister
U Zenici podršku traže Vahidin Tufekčić, evropski prvak u kik-boksu, Bahrudin Mahmić, svjetski prvak u low kick kategoriji do 91 kilogram, Aida Halać, uspješna bokserka i Elvir Krehmić, jedan od najboljih bh. atletičara svih vremena…
Na listi za OV Tuzla su trener FK Sloboda Gradimir Crnogorac i rukometaš Slobode i reprezentativac BiH, Alen Ovčina.
I u Banjoj Luci jagma za apanažom. U utrku će pjevač Emir Bašić, književnici Vasvija Bačevac Dedić i Nikolua Kobić, a na listi su i nekadašnji fudbaleri Borca Sergej Kunovac i Bojan Kostić, te rukometaši Crvene zvezde Vojin Mijatović i Dositej Perić.
Na listi je Bojan Ljubišić, proslavljeni golman RK Borac te Nadežda Tomić prvakinja BiH u kick boxu.
U Goraždu nema iznenađenja. Pjevač – jet seter, koji privlači neobičnim imageom i izblajhanom kosom Aziz Gluščević Zisko, očito je shvatio da je estrada prošlost, a politika (uvijek) budućnost.
Za kraj i jedna, sigurni smo, unikatna situacija. Na listi je i jedan par, koji se u prošlosti okušao u modelingu i manekenstvu. Riječ je o Elmi Mujadžić, koja je svojevremeno bila Best Model Bosne i Hercegovine i Dejanu Radoviću, koji je godinama (ne zna se zašto) nosio titula Mistera BiH.
I još malo prof. Jusufa Žige, koji na specifičan način detektira šta nam je.
– Da bi bolestan čovjek mogao funkcionirati na pravi način, moraš mu otkloniti bolest. Možeš mu dati novac, automobile, možeš ga proglasiti predsjednikom, ali ako je umobolan, ne možeš s njim ništa. Niti on može šta sam sa sobom – smatra Žiga.
Što bi rekli, pametnom i išaret dosta.
