Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela odluku o novčanom kažnjavanju koalicije Demokratska fronta/Građanski savez (1.500 KM) i njihove kandidatkinje za načelnicu Adne Pandžić (3.000 KM) zbog nedvosmislenog širenja govora mržnje prema LGBT osobama (čime je prekršen Izborni zakon), nametnulo se pitanje da li će LGBTIQ+ populacija u predstojećoj predizbornoj kampanji i periodu koji joj prethodi biti (zlo)upotrijebljena za skupljanje jeftinih političkih poena.
Govor mržnje i drugi oblici verbalnog nasilja u homofobnom društvu ne predstavljaju novost, novost je kada nadležne institucije pokažu da to neće tolerisati. Organizacioni odbor Bosanskohercegovačke povorke ponosa pozdravio je odluku CIK-a, koju smatraju vrlo važnom u kontekstu regulacije govora mržnje kandidatkinja i kandidata na predstojećim izborima. Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora povorke ponosa, uz to podcrtava da Adna Pandžić nije jedina kandidatkinja/kandidat koja/i širi govor mržnje:
“Pozivamo sve građanke i građane u Bosni i Hercegovini da ukoliko primijete da se širi govor mržnje, bilo u javnim nastupima ili na društvenim mrežama, to obavezno prijave CIK-u. Vrlo važno je što je ovaj slučaj pokazao da lični profili na društvenim mrežama kandidata i kandidatkinja, i generalno političara i političarki, spadaju pod zakone Bosne i Hercegovine i mogu biti regulisani”, naglašava Huremović, pozivajući sve građanke i građane u Bosni i Hercegovini da ukoliko primijete da se širi govor mržnje, bilo u javnim nastupima političara i političarki ili na društvenim mrežama, to obavezno prijave CIK-u.
Zadovoljavajuća sankcija
Sankciju govora mržnje koju je izrekao CIK pozdravljaju i iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC). Vladana Vasić, rukovoditeljica zagovaranja SOC-a, kaže im je drago što CIK zaista primjenjuje odredbe koje sankcionišu govor mržnje političara i političarki, te dodaje da se odluka može smatrati zadovoljavajućom, jer šalje vrlo jasnu poruku da govor mržnje neće biti tolerisan, niti se može koristiti u političke svrhe.
Kada je riječ o slučaju Adne Pandžić, Organizacioni odbor bh. povorke ponosa, CIK-u je prijavio status objavljen na njenom Facebook profilu 23. augusta, a u kojem Bh. povorku ponosa naziva “povorkom stida”, te naglašava da se “konačno i definitivno protivi prihvatanju LGBTIQ osoba”, kao i da “LGBTIQ osobe ne može svrstati u normalan obrazac ponašanja”. U CIK-ovom obrazloženju zbog čega se ovakav primjer govora mržnje sankcioniše, između ostalog se navodi: “U objavi na Facebook profilu Adne Pandžić je izražena netolerancija i radi se o zabranjenom ponašanju, jer isto, zbog izraženog neprijateljstva, može u konačnici podstaći nasilje prema LGBTIQ zajednici. Osim što ima karakter omalovažavanja i vrijeđanja, jezik mržnje zastrašuje pojedinca ili grupu. Stoga ovakvo ponašanje ne može biti tolerisano u izbornoj kampanji, ali ni van službenog perioda od 30 dana izborne kampanje. Naime, Bosna i Hercegovina je pogodno tlo za širenje mržnje, posebno na vjerskoj, nacionalnoj pa i rodnoj osnovi”.
Skupljanje jeftinih političkih poena izlažući LGBTIQ+ populaciju verbalnom nasilju i govor mržnje skoro da je pravilo u Bosni i Hercegovini, a Lejla Huremović smatra da političari i političarke na isti način tretiraju sve marginalizovane grupe kada im ponestane drugih argumenata.
“Smatramo da je to veliki problem i da je korištenje marginalizovanih grupa kroz govor mržnje kandidata i kandidatkinja zapravo normalizovano u našem društvu. To je nešto protiv čega se svi zajedno moramo boriti. Jedan od mehanizama je prijavljivanje, kao što smo mi prijavili Adnu Pandžić”, zaključila je Huremović.
Govor mržnje kao standardni jezik
Da je upotreba govor mržnje prema LGBTIQ+ osobama kao vid privlačenja glasača porasla nakon prve Bh. povorke ponosa, slaže se i Vladana Vasić.
“Tužno je što taj govor mržnje nije bio vezan ni za samu izbornu godinu, nego je počeo već pred organizaciju prve povorke, što znači da je to nešto što se smatra normalnim diskursom. Jer, svjedoci smo da se u izbornoj godini i predizbornoj kampanji koriste svakakvim sredstvima, kojim se možda i ne koriste tokom trajanja mandata. Međutim, govor mržnje prema LGBT osobama se standardno nastavlja koristiti. Zaista se nadamo da će ova odluka CIK-a dovesti do toga da se ovakvo ponašanje zaustavi”, kaže Vasić.
Također upozorava na korištenje međunacionalne i međuetničke mržnje u predizbornim kampanjama, te izražava nadu da će ova CIK-ova primjerna reakcija “ponukati i druge građane i građanke da prijavljuju sve govore mržnje koje primijete, te da će političke stranke, i kandidati i kandidatkinje, napokon odgovarati za ovaj vid kampanje”.
Jedno je sigurno, političari i političarke će ubuduće morati povesti računa o svom govoru i javnom nastupu, a svakako se nadamo da im neće biti omogućeno nesmetano korištenja govora mržnje u bilo kojoj situaciji.
