Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) nedavno je objavila spiskove ovjerenih političkih subjekata za izbore u Gradu Mostaru. Atmosfera 12-godišnje blokade izbornog procesa rezultirala je brojnim strankama i nezavisnim kandidatima, koji će se boriti za poziciju u novom Gradskom vijeću, a koje će indirektno izabrati gradonačelnika. Odlučili smo istražiti koliko informacija putem Interneta građani/ke mogu saznati o strankama, ljudima i ženama, koji/e žele u budućnosti da ih predvode.
Već na samom početku istraživanja otkrili smo kako ovjerena stranka Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) BiH nema svoju oficijalnu web-stranicu, kao ni Facebook stranicu. O ovoj političkoj opciji najviše informacija možete saznati putem Wikipedije: “Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine (HKDU BiH) je bosanskohercegovačka demokršćanska politička stranka Hrvata u BiH osnovana 2010. godine, kao sestrinska partija hrvatske političke stranke Hrvatske kršćanske demokratske unije“. A kao što nam je svima poznato, Wikipedija je baza podataka, koju svi mogu da uređuju, te samim time vjerodostojnost podataka iz ovog izvora je uvijek upitna.
U majici Thompsona u Parlament BiH
Osim Wikipedije, nešto više informacija o HKDU BiH možete saznati putem financijskih izvještaja objavljenih na CIK-u: “Politička stranka je upisana je u registar kod Županijskog suda u Livnu, rješenjem broj: R-I-7/96 od 14.06.1996. godine, dok su rješenjima Općinskog suda u Mostaru broj: R/3-09 od 26.10.2009. godine i broj: R/5-14 od 08.12.2014. godine upisane izmjene podataka o licu ovlaštenom za zastupanje i predstavljanje stranke. Sjedište stranke je u Mostaru, Dr. Mile Budaka br. 126. Lice ovlašteno zа predstavljanje i zаstupаnjе strаnkе je Ivan Musa, predsjednik“. Inače, predsjednik ove stranke, poznat je već od ranije po tome što je dolazio u Parlament BiH u majici Thompsona.
A jedan od ovjerenih političkih subjekata za Mostar je i Savez za Stari Grad. Pod ovim nazivom na Facebooku smo pronašli samo jednu stranicu, u čijem opisu piše: „Politička stranka u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva“, a koja nema nikakvog kontakta, niti objašnjenja ko je predsjednik, ni kada je osnovan, koliko dugo djeluje i šta je plan i program ove stranke.
Društvene mreže kupe prašinu
Slična je situacija i sa Čapljinskom neovisnom strankom – Čapljina u srcu. Iako postoji Facebook page, ne postoje informacije poput broja telefona ili maila, kao ni osnovne informacije o stranci. „Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu upisana je u registar kod Općinskog suda u Mostaru, Rješenjem broj: R/2-13 od 21.10.2013. godine. Sjedište političke stranke je u Čapljini, Ulica Kralja Tomislava bb. Lice ovlašteno za zastupanje stranke je Mirko Vasilj, predsjednik“, pronađeno na stranici CIK-a.
Da Facebook page ne služi svrsi, pokazuje i page Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića, koji je u potpunosti prazan i ne pruža informacije o tome kako i kada je nastala stranka, ko je predsjednik, ko su članovi, šta je osnovna ideja, vizija ili misija. Međutim, informaciju više saznali smo iz CIK arhive: “Ova stranka registrovana je kod Općinskog suda u Travniku, rješenjem broj: 051-0-F1-12-000001 od 04.04.2012. godine. Sјеdištе stanke je u Novom Travniku, Stjepana Radića bb.
Lice ovlašteno za zastupanje Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića je Anto Lozančić, predsjednik stranke”.
Isti slučaj je i sa Hrvatskom demokratskom unijom BiH, koja ima dva Facebook page za Grude i Posušje, ali bez bitnih informacija za građane. No, u CIK-ovoj bazi se navodi kako je ova stranka je upisana u registar političkih organizacija kod Kantonalnog suda u Sarajevu rješenjem broj: R-I-8/02 od dana 16.05.2002. godine, te da joj je sjedište u Sarajevu, Tešanjska 9, dok je predsjednik stranke Miro Grabovac.
Priliku u ovim izborima vidi i Pokret Most 21, koji je oformljen 2017. godine u Sarajevu. Iako nemaju web-stranicu, imaju Facebook, gdje su građanima/kama dostupne sve informacije. A u opisu stranice stoji samo: “MOST 21 je narodni pokret građanske političke provenijencije, otvoren za sve građane Bosne i Hercegovine koji prihvataju njezina temeljna načela”. Predsjednik partije je Amir Reko.
Više informacija o Prvoj Mostarskoj Partiji nećete moći pronaći na njihovoj web-stranici, iako postoje već kreirane sekcije za program stranke i historijat, ali je dostupan broj telefona i e-mail. Osim toga, imaju Facebook stranicu u čijem opisu stoji koga zastupa ova stranka: „Prva Mostarska Partije je lokalna partija koja zastupa interese svih stanovnika Grada Mostara...“. Predsjednik je Semir Drljević Lovac, koji je nedavno apelovao na sve opozicione političke stranke u Mostaru da po strani ostave lične razmirice i zajednički nastupe na predstojećim lokalnim izborima.
Na mostarskim izborima svoju šansu će okušati i Liberalno demokratska stranka BiH, koja je prema dostupnim informacija na njihovoj web i FB stranici najstarija politička organizacija u BiH. Nastala je 1989. godine od Saveza socijalističke omladine BiH.
Od prvih višestranačkih izbora u BiH, 1990. pa do danas, učestvovala je na svim opštim i lokalnim izborima. V.d. predsjednik ove političke opcije trenutno je Hasib Salkić, koji je još 2019. godine prilikom gostovanja na N1 televiziji poručio: “Svi smo sluđeni kompletnom politikom koja se nepotrebno radikalizirala. Mi moramo tražiti bolje rješenje“.
Iako je Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990 napravio Božo Ljubić kao suparničku HDZ BiH i bio njen predsjednik, 2014. godine zaigrao je u redovima HDZ-a BiH napustivši ovu partiju. „Politička stranka je u sudski registar Kantonalnog suda u Mostaru, upisana 13.04.2006. godine, pod brojem: 007-0-R-06-000031. Sjedište političke stranke je u Mostaru, Nikole Šubića Zrinskog 12/II“, informacije su CIK-a. Aktuelni predsjednik ove partije je Ilija Cvitanović , koji je nedavno izrazio strah da će Hrvati sporazumom SDA-HDZ biti ponovo izigrani. Informacije o ovoj partiji su dostupne na njihovoj web i FB stranici.
Među kandidiranim za izbore u Mostaru je i Stranka demokratske aktivnosti ASDA, koja slijedi osnovnu ideju i principe na kojima je osnovana SDA BiH 1990. godine. Prema podacima CIK-a politička stranka je registrovana 08.02.2008. godine u Općinskom sudu u Bihaću, broj upisa 017-0- RegPo-08-000002. Sjedište političke stranke je u Cazinu, Ulica cazinskih brigada bb. Web-stranica im nije u funkciji. Imaju Facebook stranicu, koja nema navedene kontakte, ali na kojoj izvještavaju o aktivnostima stranke. Predsjednik stranke je Nermin Ogrešević.
Ni 97 glasova nije bila dovoljna poruka
Svoju viziju Mostara imat će priliku predstaviti i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH. Ova politička stranka je registrovana 21.12.2009. godine u Općinskom sudu u Širokom Brijegu, pod brojem: 064-0-Reg-09-001138. Sjedište je u Širokom Brijegu, Trg Ante Starčevića bb. Trenutno, predsjednik ove partije je Milijan Nakić. Na web i FB stranici, mogu se pronaći podaci o ovoj partiji.
Izbor Mostaraca/ki moći će biti i Prva stranka, koja je osnovana 2014. godine u Sarajevu. Nastala je iz neformalne grupe građana/ki Bosne i Hercegovine, koji su bili nezadovoljni/e stanjem u državi. Kako navode njihovi prioriteti su penzioneri, ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata, osobe sa invaliditetom, ali i svi drugi građani. Sve informacije o stranci dostupne su putem njihove web i FB stranice. Predsjednik ove stranke je Amer Bekan, koji je na prošlim lokalnim izborima obećao da će raditi bez plaće kao gradonačelnik Općine Centar (Sarajevo), pa dobio samo 97 glasova.
Tužio Biljanu Plavšić i Dodika
Građanima/kama Mostara predstavit će se i Hrvatska republikanska stranka, koja je osnovana 2014. godine u Mostaru, na čelu sa Slavenom Ragužom, koji spada u novu generaciju političara među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Cjelokupnu viziju, ideju ove partije možete pronaći na njihovoj stranici web i FB stranici. Predsjednik ove partije poznat je po ovogodišnjem intervju za Slobodnu dalmaciju u kojem je rekao da Izetbegović prijeti Hrvatima kao nekad Milošević.
Mostaru će svoje kandidate/kinje ponuditi i Bosanska stranka na čelu sa osnivačem Mirnesom Ajanovićem. Ova partija je osnovana 1993. godine, a zvanično registrovana Rješenjem Suda 9. maja 1994. godine, prema informacijama dostupnim na web-stranici i FB stranici. Predsjednik ove partije poznat je po svojim oštrim kritikama na račun Naše stranke i po prijavi protiv Biljane Plavšić i Milorada Dodika. Plavšić je prijavio Tužiteljstvu BiH zbog genocida, a Dodika zbog pomaganja u njezinom bijegu u Srbiju.
Snažnije nego ikada, na ovim izborima, izgleda da će se boriti i stranke koje su trenutno na vlasti, a jedna od njih je i Hrvatska demokratska zajednica BiH. U Sarajevu 18. augusta 1990. godine održan je I. sabor Hrvatske demokratske zajednice BIH. HDZ BiH je sudjelovala na svim izborima od 1991. godine do danas. „Stranka je upisana u registar Višeg suda u Sarajevu 06.09.1990. godine, broj upisa R-I-23/90. Dana 03.09.2001. godine izvršena je registracija u Županijskom sudu u Mostaru, broj upisa R-1/2001, te u Općinskom sudu u Mostaru 01.10.2009. godine, broj upisa R/1-09. Sjedište političke stranke je u Mostaru, ulica Kneza Domagoja b.b. Lice ovlašteno za zastupanje stranke je Dragan Čović, predsjednik“, podaci su CIK-a. Sve informacije o stranci su dostupne javnosti i redovno se izvještava o aktivnostima na web-stranici i FB stranici stranke.
Predsjednik HDZ-a i predsjednik SDA blokirali su izborni proces u Mostaru 12 godina. Nakon postignutog sporazuma 18. juna ove godine, na relaciji ovih dvaju lidera, a potpomognutog tužbom Irme Baralije Evropskom sudu za ljudska prava protiv BiH, izbori u Mostaru bit će održani 20.decembra ove godine.
