Šestogodišnji mandat Ranka Debevca trebao bi biti okončan 2022. godine, no sudeći prema pritiscima posljednjih mjeseci njegova pozicija više nije sigurna. Kako je Devebac od favorita VSTV-a postao neprijatelj broj jedan?
“On dolazi iz reda ostalih a imao je najbolje rezultate”, obrazlagao je Milan Tegeltija, predsjednik VSTV 2016-te izbor Debevec za predsjednika Suda BiH u procesu koji je bio vrlo neizvjestan. Naime, za Debevčevo imenovanje glasalo je šest članova Vijeća, pet ih je bilo protiv, a jedan član VSTV-a bio je uzdržan.
Ranko Debevec je danas sve samo ne najbolji, bar za određene političke struje. Posljednji istup člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika na pres konferenciji prije dva dana potvrdio je da je politika itekako zainteresovana za to ko vodi pravosuđe:
– Mislim da treba reći javnosti da taj predsjednik Suda (Ranko Debevec op.red) ima neograničenu moć da daje gospodinu Osmici (direktor OSA, op.red) saglasnost koga će on prisluskivati i šta će raditi i da time to stavlja u fokus zakonitosti. Veoma je sumnjiva uloga predsjednika Suda BiH koji je pribavio sebi pravo da on određuje službi koga da prati i prisluškuje, to je tema koje su demokratske zemlje davno završile. Predsjednik Suda bio je u sumnjivim aranžmanima sa ranije osuđivanim licima u Federaciji i primao je neke predmete kao vid mita i korupcije vezano za sudske presude. Taj čovjek danas određuje i daje saglasnost vjerovatno uslovljen činjenicom i saznanjem da to postoji, da se svako sluša po Bosni i Hercegovini tako da je to naravno stvar koja treba da bude riješena – izjavio je Dodik.
Dodik je naveo da Debevec ima državljanstvo Španije i čak špansko ime i prezime koje, kada se kandidirao, tvrdi, nije prijavio: Kako je moguće da lične podatke skriva, a obavlja tako važnu funkciju? – pitao je Dodik.
„Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude“– jučer je izjavio za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ranko Devebac:
–Vjerovatno mu ja smetam, jer nema kontrolu nad Sudom Bosne i Hercegovine, kao što to ima nad drugim pravosudnim institucijama. Radi se o pokušaju političke diskreditacije Suda BiH i predsjednika Suda BiH. Dakle, najdirektnije.- istakao je Debevec.
Svi predsjednikovi ljudi
Skandali vezani uz Debevčev mandat i djelovanje nisu ništa novo. Senad Avdić je za Slobodnu Bosnu nedavno podsjetio „da je i prilikom izbora za predsjednika Suda BiH Ranko Debevec uveliko koristio veze, poznanstva, manipulativne i spletkaroške talente i utjecaj tadašnjeg prijatelja, dekana Ajanovića. Debevec je izabran za predsjednika Suda BIH sredinom 2016. godine, u vrijeme kada je bio član Sudskog vijeća na suđenju Fahrudinu Radončiću i drugim opuženima da su vršili pritisak na pravosuđe. Kako je tada pisala “Slobodna Bosna”, između Ranka Debevca, Muhameda Ajanovića te Boriše Misirače, nezaposlenog sina dopredsjednice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, sklopljen je tripartitni dogovor, koji je uključivao i oslobađajuću presudu Fahrudinu Radončiću i ostalima, na čemu će, nakon što bude izabran, raditi Ranko Debevec.“
No tek u martu ove godine postalo je jasno da je Debevec u nemilosti.
– Tužilaštvo BiH je 18. marta 2020. godine zaprimilo anonimnu prijavu protiv Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, zbog određenih koruptivnih krivičnih djela, a koja je naznačena i na Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, kao i ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Ureda Visokog predstavnika (OHR), Specijalnog predstavnika Delegacije EU u BiH i OSCE-a – rečeno je iz Tužilaštva BiH.
Prema saznanjima medija, u prijavi koja je stigla protiv Debevca navodi se nekoliko kriminalnih i koruptivnih radnji, kao na primjer Mercedes A klase koji je u vlasništvu članova njegove šire porodice a kupljen u autokući “Lijanovići”.
Tužilaštvo BiH zatražilo je putem Ministarstva pravde BiH i međunarodnu pravnu pomoć. Debevec, prema prijavi, ima nekretninu u Španiji kao i državljanstvo ove države te da Debevec tamo ima drugi identitet?
Zločin i kazna u bh.pravosuđu
Analitičari smatraju da je „slučaj Debevec“ u kojem se dva najviša pravosudna tijela u Bosni i Hercegovini, državni sud i tužiteljstvo, otvoreno sukobljavaju i optužuju za kršenje zakona te opstruiranje istraga i sudskih procesa, u stvari paravan za borbu različitih frakcija za presudan utjecaj na pravosuđe.
Rad saopštenjima između Tužilaštva BiH i Suda BiH traje od kraja jula 2020. godine kad je Tužilaštvo potvrdilo da je pokrenulo postupak istrage na osnovu anonimne prijave protiv predsjednika Suda BiH. Na to je pak Sud BiH 28. jula posebnim dopisom upozorio Tužiteljstvo BiH kako njegovi tužitelji neke istrage vodi na nezakonit način prikupljajući dokaze bez pribavljanja pisanih sudskih dopuštenja. Tužitelji Tužiteljstva BiH, kako tvrde u državnom sudu, u istragama se sve više pozivaju na navodnu hitnost i opasnost od uništavanja dokaza oslanjajući se pritom na “olako izdane” usmene naloge pri prikupljanju dokaza.
– Po mišljenju Kaznenog odjela (suda) to predstavlja na nezakonit način pribavljanje dokaza – stoji u mišljenju Kaznenog odjela Suda BiH, uz pojašnjenje kako se to odnosi na predmete koji su već završili pred sudom, a optužnice su tamo oborene upravo zbog nezakonito pribavljenih dokaza. Predsjednica Kaznenog odjela sutkinja Minka Kreho upozorila je Tužiteljstvo BiH kako će se ubuduće pozorno provjeravati svi zahtjevi tužitelja za prikupljanje dokaza da bi se osiguiralo kako oni u tom procesu poštuju zakone te ljudska prava.
Neimenovani izvori iz Suda BiH, izvještavaju mediji, tvrde kako su povod za ovo upozorenje postupci Tužiteljstva BiH u tri važna predmeta od kojih je jedan upravo istraga čija je meta predsjednik Suda BiH Debevec. Drugi osjetljivi slučaj je istraga o zakonitosti fakultetske diplome direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osmana Mehmedagića a treći slučaj je istraga o sumnjivoj nabavci respiratora iz Kine zbog čega je ranije bio uhićen premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Tužiteljstvo BiH ljutito je reagiralo:
–Tužitelji su mišljenja da navedeni „zaključci“ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužiteljstva BiH u borbi za jačanje vladavine prava te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa tužiteljstvo a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava – stoji u reakciji koju potpisuje glavna tužiteljica Gordana Tadić.
U srijedu se saopštenjem za javnost oglasilo i Udruženje sudija Suda BiH, navodeći kako osuđuju svaki politički ili bilo koji drugi pritisak na Sud Bosne i Hercegovine, sudije Suda BiH, predsjednika Suda BiH, kao i bilo kakav uticaj na zakonit i transparentan rad Suda. “Udruženje sudija Suda BiH podsjeća da predsjednik Suda i sudije Suda BiH u svom radu isključivo postupaju na osnovu temeljnih načela sudstva, odnosno nezavisnosti, nepristrasnosti i jednakosti, uz potpuno poštivanje etičkih i stručnih principa i standarda.”
Slijedeći potez je očekuju mnogi upravo na VSTV-u, tijelu koje je izabralo i Gordanu Tadić i Ranka Debevec. I taj potez se posmatra već sa nepovjerenjem što je u razgovoru za medije potvrdila i Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH:
-Vrlo je jasno na koji način su povezani ključni ljudi u pravosuđu – sa političkim strankama i sa vlastodršcima u ovoj državi. Imate Milorada Tegeltiju (predsjednik VSTV, op.red), koji se zapravo i javno svojim obraćanjima zalagao za interese gospodina Dodika i branio ga u određenim stvarima. I imate slavnu tužiteljicu Gordanu Tadić, koja je direktno povezana sa HDZ-om, a sa druge strane imate vrlo usku saradnju i spregu između HDZ-a i SNSD, po svim pitanjima, posebno kada govorimo o tome na koji način će se pravosuđe ponašati, kazala je Korajlić.
Biografija:
Debevec Ranko rođen je 1964. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1988. godine Nakon položenog pravosudnog ispita 1990. godine radio kao stručni saradnik Općinskog suda II u Sarajevu. U periodu od 1995. do 2000. godine obavljao je poslove prevodioca i savjetnika pri misiji UNPROFOR-a i NATO-a, a od 2000. do 2005. godine radio je kao pravni savjetnik u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC), u Hypo banci u Sarajevu i Pravobranilaštvu Općine Centar. Od 2005. do 2008. godine obavljao je dužnost tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Za tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 10. aprila 2008. godine, a u periodu od 2010. do 2012. godine bio je član Projektnog tima IPA projekta Vijeća Evrope za borbu protiv cyber kriminala. Za sudiju Suda BiH imenovan je 12.12.2012. godine a za predsjednika 2016.
Prema podacima iz CIN-ove baze mjesečna primanja Debevec kao predsjednika Suda BiH iznose 4400,00 KM, u posjedu je 2 stana (jedan lično a drugi majčin), prijavio je honorare ukupnog iznosa ispod 7000 KM i kredit od 50.000 KM.
(Dženana Alađuz, Interview.ba)
