Narodna skupština Republike Srpske u ponedjeljak, 7. septembra, na posebnoj će sjednici razmatrati prijedlog odluke o potvrdi izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Dodik je, podsjećamo, ustvrdio da je odluka o odobravanju zaključivanja Memoranduma o razumijevanju između Centalne izborne komisije (CIK) BIH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES), koja je (bez konsenzusa) usvojena na sjednici Predsjedništva BiH 27. avgusta ove godine “veoma štetna po interese Republike Srpske”.
Na sjednici u ponedjeljak, Dodik će, kako je obećao detaljno obrazložiti svoj stav zbog čega je po ko zna koji put odlučio povući vitalni nacionalni interes. Ukratko, on smatra da se ovim Memorandumom IFES-u omogućava da se navodno bavi cyber sigurnošću izbornog procesa, finansiranjem političkih partija, biračkim spiskovima, što je, kako je istakao, teško prihvatiti.
Ko je svjestan kolika je brazda
Njegov savjetnik Radovan Kovačević objasnio je ranije da suština Dodikovog stava nije u tome da je iko protiv posmatranja izbora već protiv “miješanja u izborni proces”.
– Ta Fondacija za izbore je finansirana najvećim dijelom iz američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI). Dakle, tu je u pitanju jedan Institut jedne političke stranke u SAD-u i u pitanju je Institut koji otvoreno sarađuje i podržava određene političke stranke u RS-u i FBiH – ustvrdio je Kovačević.
Opozicioni SDS, a što ističe i šef Kluba ove stranke u Narodnoj skupštini RS Miladin Stanić protivi se ovakvom stavu.
– Dakle nije njih (vladajući SNSD, op. aut) briga ni strah da li će učestvovati ta agencija, što se navode kao osnovni razlozi, evo u obrazloženju takstativno šta radi: Upravljanje biračkim spiskovima, nadzire finasiranje političkih stranaka”. Pa zar to nama ne treba? Valjda je svjestan koliko su naorali, pa da im je teško, orački rečeno zatvoriti tu brazdu – ističe Stanić.
Iz Centralne izborne komisije BiH međutim tvrde da Memorandum nije nikakva novost, već da aktualni saziv samo nastavlja procedure iz ranijeg perioda. Podsjećaju da su od 2001. realizirani različiti projekti u okviru suradnje IFES-a i CIK-a.
Članica CIK-a i nekadašnja predsjednica Komisije Irena Hadžiabdić za Interview.ba ističe da je riječ o jednoj od najeminentnijih organizacija za izborne sisteme koja postoji od 1987. godine i koja pruža podršku u razvoju kapaciteta državnih izbornih komisija u preko 40 zemalja.
– Imam dojam da se danas u BiH pogotovo pred izbore sve pretvara u politiku i sve predstavlja neku vrstu kampanje – navodi Hadžiabdić.
Podsjeća kako je saradnja IFES-a i CIK-a počela još 2001. kada je formirana prva Izborna komisija.
– Tada se IFES isključivo bavio edukacijom i informisanjem birača, naročito osjetljivijih grupa u to vrijeme. Tada je data strašna podrška gradskim i općinskim izbornim komisijama, CIK-u. Zatim smo, kao drugi korak iz CIK-a tražili pomoć u pogledu implementacije Zakona o finansiranju stranaka. Taj zakon je u BiH usvojen 2001., ali Služba za reviziju CIK-a nije formirana do 2003. Mi smo učili od svih, zahvaljujući IFES-u uspostavili smo sistem koji živi i danas – napominje Hadžiabdić.
Kaže kako je nakon zatvaranja ureda IFES-a u BiH suradnja nastavljena na različitim projektima. U kojima pored IFES-a rade i NDI, ali i Republikanski institut.
– Evo, sad je aktuelan zajednički projekat te tri organizacije “Stop nasilju nad ženama u politici”. Nema mjesta instinuacijama. Ja imam čast da sam u Boardu direktora IFES-a. U Boardu je potpuno jednak, izbalansiran broj demokrata i republikanaca. Trenutno je predsjednik republikanac – kaže Hadžiabdić.
Hadžiabdić: Saradnja traje i trajaće
Zato, dodaje, potpuno su suvišne i optužbe da Memorandum omogućava IFES-u da zadire u nacionalne interese ili se, kako to ističu vlasti iz RS, ulaze u sigurnosne podatke, biračke spiskove…
– Kad pročitate tekst Memoranduma vidite da je njegova suština povećanje kapaciteta učinkovitosti CIK-a, da se ona puno bolje izbori sa izazovima cyber sigurnosti, da unaprijedi biračke spiskove – dodaje Hadžiabdić.
Prema njenom mišljenju radi se o potpunom nerazumijevanju suštine projekata koje radi IFES, o zamjeni teha.
– Vjerovatno je riječ o političkim razlozima. Ja, naravno ne bih komentirala da li neko treba potezati vitalni nacionalni interes. To je van mojih mogućnosti. No, saradnja sa IFES-om traje i trajaće, jer mi u budžetu institucija BiH nemamo sredstva za unapređenje, uvijek tražimo pomoć IFES-a. Memorandum koji je sad navodno sporan trebao oje biti samo formaliziranje jedne plodonosne saradnje koja traje i trajat će – kaže Hadžiabdić.
Na pitanje može li odluka koju će u ponedjeljak usvojiti Narodna skupština RS (kakva god ona bila) utjecati na održavanje lokalnih i izbora u Mostaru, Hadžiabdić tvrdi:
– Po meni ne može. Ovdje se radi samo o jednom aktu, koji formalizira jednu saradnju ili je neformalizira. Naš je posao da radimo kao do sada, kao nezavisna institucija, koja ne smije dozvoliti upad u sistem i pristup podacima nikome – kaže Hadžiabdić i dodaje da se upad u sistem podataka, čak i ovlaštenim osobama iz CIK-a strogo kontrolira i evidentira.
Šehić: Ne priznajem pritiske
Nekadašnji član CIK-a (2002. – 2007.), politički analitičar Vehid Šehić na početku razgovora za Interview.ba kaže da je važno da CIK ima blisku saradnju sa međunarodnim organizacijama, čiji je glavni zadatak unapređenje izbornog procesa u svim državama svijeta, ne samo u ovim nerazvijenim.
– Za mene nije to sporno jer to su eksperti koji mogu pomoći, naročito kad je u pitanju Izborni zakon BiH, koji je diskriminatorski, zahvaljujući Ustavu BiH. Međunarodne organizacije, odnosno IFESi mogu dati prijedloge kako implementirati odluke Evropskog Suda za ljudska prava, posebno u slučaju Zornić. S druge strane, u tehničkom smislu dati veliku podršku unapređenju izbornog procesa i efikasnosti, s obzirom da kod nas izborni period traje jako dugo, 150 dana, koristiti njihova iskustva. Tu za mene nema ništa sporno – kaže Šehić.
Napominje kako je i sam, dok je bio član CIK-a imao dobru suradnju sa IFES-om. Ističe i kako je pomoć ove organizacije bitna, možda i najznačajnija kada je u pitanju kontrola finansiranja političkih stranaka.
– To kod nas treba mijenjati, sistem kontrole nije dobar. To objektivno ne može raditi sama Izborna komisija, odnosno njen ured za reviziju, jer nemaju toliko ljudskih kapaciteta. Svjedoci smo da se stvaraju crni fondovi, ne prikazuju svi prihodi, ni rashodi. Od 2006. sam tvrdio, a kasnije se i dokazalo kao tačno da postoje drugi načini izvlačenja novca iz državnih, javnih ustanova. Najbolji primjer toga je afera Fimi media u Hrvatskoj – napominje Šehić.
Kad je u pitanju najnoviji Memorandum CIK-a i IFES-a Šehić ističe da je možda u segmentu cyber zaštite, odnosno kriminala trebalo taj dio izostaviti.
– Da li je trebalo potpisati i taj dio sporazuma? To je za mene malo upitno jer mi nemamo elektronsko glasanje – kaže.
Kada je u pitanju odluka vlasti RS da se zbog Memoranduma održi posebna sjednica Skupštine, odnosno posegne za vitalnim interesom RS, Šehiću nisu jasni razlozi.
– Ne mogu naći niti jedan logičan razlog ni za ovaj potez, ni za sjednicu. Oni se, prvo pozivaju na entitetski interes. Ne vidim zašto bi nekome smetalo unapređenje izbornog procesa, ne znam ni zašto je to povreda entitetskog interesa. Birački spiskovi su, kad već o tome govorimo, javna isprava. Cyber kriminal je nešto drugo i uvid u centralni birački spisak je moje pravo – dodaje on.
Uvjeren je da iza svega stoji politiziranje. Pa podsjeća na nedavne optužbe nekih političkih partija, ali i medija zbog boravka članova CIK-a u Moskvi.
– Sada se vraća. Kakve veze to ima? Kakve veze ima koliko je demokrata, koliko republikanaca u IFES-u? U CIK-u se glasa. S 4 glasa protiv ne može ni jedna odluka proći. Ovdje se sve politizuje – kaže.
No, kakve god odluke u ponedjeljak donese Narodna Skupština RS to ne može utjecati na održavanje izbora.
– To je samo pitanje sporazuma. Mogu da staviti van snage i to je jedina posljedica toga – zaključuje Šehić.
On na kraju dodaje da je na CIK uvijek bilo pritisaka, medijskih napada i uvijek će ih biti.
– Međutim, ukoliko se držite Izbornog zakona mogu pritiskati i raditi šta god hoće neće uspjeti. To ja ne priznajem – kaže Šehić.
Inače, sjednica parlamenta RS, koja će biti održana u ponedjeljak bit će 16. po redu, koja ima predznak “vanredna”.
