Još nije izvjesno da li će Bosna i Hercegovina sudjelovati u PISA istraživanju, koje je planirano za narednu godinu. Riječ je o najvećem svjetskom istraživanja o obrazovanju kojim se testiraju znanje i vještine 15-godišnjih učenika u prirodnim naukama, matematici i pismenosti, a učenici iz BiH su prvi put u ovom važnom ispitu sudjelovali 2018. godine. Testiranje se vrši svake treće godine.
Na žalost ( i očekivano) rezultati su bili ispod međunarodnog prosjeka, te je BiH niskorangirana i u regionalnom okviru. Od 79 zemalja svijeta, u kojima je provedeno testiranje, BiH je na 62. mjestu. Lošiji u regionu su samo Sjeverna Makedonija i Kosovo, a na prvom mjestu je Kina.
No, da li će iduće godine učenici imati priliku da se ponovo okušaju i eventualno poprave rang još niko ne zna. Naime, Predsjedništvo BiH još je 10. februara ove godine trebalo razmatrati da li će bh. učenici učestvovati na sljedećem testiranju. Dogovoreno je da se o toj temi održi posebna sjednica.
Ta je tačka skinuta sa dnevnog reda nakon što se razmatranju usprotivio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Kazao je da se protivi kumulativnom izdražavanju podataka na niovu BiH. No, njegovo protivljenje ne znači previše obzirom da druga dva člana Željko Komšić i Šefik Džaferović daju svoj glas, pa se Dodik odlučio za potezanje vitalnog nacionalnog interesa.
Kako je “ugožen” vitalni interes
Upravo to se i dogodilo 29. jula 2020. Dodik je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) ustvrdio da PISA testiranje, kakvo je provedeno 2018., ugrožava vitalne interese Republike Srpske, odnosno da je po te interese veoma štetna odluka Predsjedništva BiH kojom se “odobrava zaključivanje Sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA), a direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje da potpiše taj sporazum”.
Poslanici NSRS su dali podršku sjedjelovanju u PISA testiranju, no, istaknuto je kako “Ugovor o pristupanju Bosne i Hercegovine Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021 ne odražava ustavnu strukturu BiH niti ustavne i zakonske nadležnosti Republike Srpske ni u smislu načina na koji se prikazuju rezultati testiranja, ni u smislu učešća predstavnika Republike Srpske u Upravnom odboru i koordinacionim tijelima”.
Zato je zadužena Vlada RS da preduzme potrebne aktivnosti kako bi Republika Srpska samostalno učestvovala u narednom testiranju.
– Imajući u vidu da je BiH 2018. godine učestvovala u Međunarodnom programu procjene učeničkih postihnuća (da, piše postihnuća!) PISA i da rezultati testiranja, koji će biti objavljeni 2019. godine, neće dati pokazatelje uspješnosti, niti ocjenu pojedinačnih obrazovnih sistema u BiH, nego će biti prikazana sumarno a takvi rezultati ne mogu služiti obrazovnom sistemu Republike Srpske kao ocjena uspješnosti, niti osnov za kreiranje razvoja, mišljenja smo da Republika Srpska treba da učestvuje samostalno kao nezavisni subjekt – navedeno je.
Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH zadužen je da “pokrene novu inicijativu i pregovore za zaključivanje Sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA 2021) uz obavezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa Republike Srpske”.
Za kraj, RS ima namjeru, a to su i zaduženja koje je preuzeo Milorad Dodik, da u testiranju koje će biti održano 2024. godine samostalno sudjeluje.
Pojasnila je to i ministrica prosjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić. Iduće godine učenici iz RS učestvovat će na testiranju zajedno “s ostalim obrazovnim sistemima” (što će reći svim odabranim učenicima iz BiH, op. aut). No, ona dodaje da je plan da već za tri godine RS sudjeluje samostalno.
– Kako bi mogla da učestvuje, potrebno je da Ministarstvo bude uključeno u sistem na način da se poštuju nadležnosti RS – kazala je ministrica Trivić.
Opozicione partije iz RS ne slažu se s tvrdnjama pozicije da RS ne može da koristi podatke iz PISA testiranja, te da je riječ o pukom politikanstvu i izlasku RS iz institucija BiH.
Istina je da su rezultati u PISA izvještaju dati sumarno, ali se iz baze podataka, uz malo strpljenja i malo više funkcionalne pismenosti lako “izvuku” svi podaci po svakom definisanom parametru, pa i u odnosu na škole i đake iz RS-a.
Tako je i onako zapušteno, staromodno, prevaziđeno obrazovanje u BiH (u oba njena eniteta) zapalo u škripac dnevne politike, populizma i političarenja, a sve na štetu učenika.
Suština između parola i velikih riječi
Milorad Dodik i njegove pristalice tvrde da bi se odlukom da BiH nastupi kao jedna članica na testiranju došlo do toga da RS gubi dio autonomije. Riječ je o čuvenom prenosu nadležnosti s entiteta na državu i obratno. U svim parolama i velikim riječima izgubila se suština – poražavajući podaci testova bh. učenika s prvog PISA testa i interes učenika. O tome niti jedno slovo nije potrošeno, napisano, istaknuto.
A podaci govore za sebe. Kad zauzmeš 69. mjesto od 79 zemalja svijeta, te kad svaki drugi testirani učenik dobije ocijenu “funkcionalno nepismen”, kako je to bilo u slučaju učenika iz BiH, vrijeme je da se upale crveni alarmi.
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju, koje se od 2000. godine provodi svake tri godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju /OECD/, među ciljanom starosnom grupom – petnaestogodišnjacima.
Žaneta Džumhur, koordinatorica i glavna analitičarka PISA-e u Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje istakla je da je u prvom testiranju sudjelovalo 6.480 učenika uz ravnomjeran odnos dječaka i djevojčica iz 213 osnovnih i srednjih škola iz BiH, u kojima je testirano 46 učenika koji odgovaraju PISA godištu, odnosno koji pohađaju razrede od sedmog osnovne do prvog razreda srednje škole, što je reprezentativan uzorak.
– Obuhvaćeni su svi programi, a testovi su različito konstuisani. Učenici ne mogu unaprijed saznati koje će kombinacije, odnosno oblasti rješavati. Učenik ima svoj kompjuter, svoju šifru pod kojom preuzima svoj test, knjižicu, odnosno, buklet koji mu pripada. Također, ne postoji mogućnost za međusobno pomaganja učenika, za prepisivanja iz tuđeg testa; sve što se radi nalazi se na stikovima i ima veliku zaštitu kod unosa u zbirnu bazu podataka. Upravo zato ističem da je validnost testa veoma visoka. Kompletna kontrola procesa obavlja se na dva nivoa: na državnom i na međunarodnom. Ne slučajno. PISA je u svim zemljama veoma važan indikator u obrazovnom stanju. Što imate bolje obrazovanje i 15-godišnjake koji izlaze sa znanjem neophodnim za ekonomski progres, to imate bolje šanse da se zemlja razvija u smjeru koji osigurava ekonomski progres – tvrdi Džumhur.
Neprijatno iznenađenje u Njemačkoj
No, test i znanje učenika nisu jedini rezultati koji se dobiju nakon testiranja. PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji utiču na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. PISA pokazuje u kolikoj su mjeri učenici, nakon završenog obaveznog obrazovanja, pripremljeni za nastavak školovanja, za uključivanje u proces rada i aktivno učešće u društvu.
Na pitanje zašto je važno da imamo povjerenje u PISA-ine rezultate, Žaneta Džumhur odgovara: – Zato što su oni utemeljeni na naučnim postulatima, a budući da na tome radi veliki broj stručnjaka iz cijelog svijeta, po visokim PISA-inim standardima i procedurama, smatramo da ne postoji razlog da sumnjamo u njih.
Cilj je, dakle, ako država želil, hoće, može na osnovu dobijenih rezultata kreirati bolje, kvalitetnije, uspješnije obrazovne sisteme, te svoje reformske programe temelji na rezultatima PISA-e.
Tako je to, primjerice, uradila Njemačka nakon što je neprijatno iznanađena zbog izrazite prosječnosti rezultata u prvoj PISA godini 2000. Cjelokupna njemačka obrazovna javnost se nakon toga okupila, pokušala je da različitim mjerama postigne bolje rezultate u narednim ciklusima i to se desilo. I Poljska je cjelokupnu obrazovnu reformu kreirala na PISA-inim rezultatima, puno su uradile Estonija, Slovenija…
Misija OSCE u BiH nakon što su stigli rezultati iz 2018. ponudila je pomoć.
– Misija OSCE-a u BiH je do sada podržavala i nastaviće podržavati vlasti u BiH u naporima da unaprijede kvalitet obrazovanja.Takođe ćemo ponuditi pomoć i u vezi s pronalaskom najboljih načina primjene rezultata PISA 2018., te razmjenom iskustava i najboljih primjera iz prakse s drugim zemljama. Mnoge zemlje su iskoristile ove podatke za pokretanje pozitivnih promjena, neovisno o njihovoj poziciji na rang listi – kazala je ambasadorka Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH na sastanku u Banja Luci.
Direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Maja Stojkić insistira da učenici u BiH kroz obrazovne sustave u BiH, moraju naučiti praktično primjenjivati svoje znanje.
– Agencija je razvila Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja te mi i ovim putem apeliramo da se taj dokument počne primjenjivati kao i da se strateške odluke iz oblasti obrazovanja donose na temelju realnih pokazatelja dobivenih kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim istraživanjima – naglašava Stojkić.
Loši rezultati na PISA testovima, međutim, ne govore samo o (ne)znanju učenika ili samo obrazovnom sistemu. Voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo Namir Ibrahimović ističe da je riječ o široj slici.
– Loši rezultati na PISA testovima jesu odraz kompletnog društva, odnosa društva prema obrazovanju, odnosa prosvjetnih radnika prema poslu i postavke u kojoj je jasno da obrazovni sistem u BiH nije usmjeren na razvijanje funkcionalnog znanja učenika – kazao je Ibrahimović.
No, PISA je, pored svega jasno pokazala u kakvom sistemu živimo, radimo i obrazujemo djecu. Kad se na to još doda politika i podjela na “naše” i “njihove” sisteme, više je nego jasno. Obrazovanje (ponovo) pada na ispitu.
(Interview.ba)
